ADVERTISEMENT

Amar Čejvan, magistar kineziologije i specijalista za personalne treninge, u razgovoru za Euronews BiH ističe važnost holističkog pristupa, realnih ciljeva i mentalne discipline u postizanju željenih rezultata.

Čejvan objašnjava kako se nositi s izazovima modernog sjedilačkog načina života, zašto je mentalna disciplina ključ uspjeha i kako izgraditi odnos prema fizičkoj aktivnosti koji se temelji na zdravlju i kvaliteti života.

Euronews BiH: Postavljanje ciljeva često je prvi korak u procesu fizičke transformacije. Za početak razgovora, pojasnimo, kako balansirati između kratkoročnih ciljeva (poput gubitka kilograma) i dugoročne održivosti zdravih navika?

Čejvan: Pravilno postavljanje ciljeva i pristup treningu je osnova za dugoročni uspjeh. Ljudsko tijelo je složen sistem koji zahtijeva vrijeme i kontinuiranu stimulaciju da bi se adaptiralo na nove izazove. Balansiranje zahtijeva pristup koji povezuje oba aspekta u harmoniji. Kratkoročni ciljevi, mogu biti motivirajući i mjerljivi, ali važno je da ne postanu jedini fokus. Umjesto toga, trebaju biti postavljeni kao dio šireg procesa zdravih životnih navika. Dugoročna održivost, s druge strane, zahtijeva promjenu načina života, gdje se fizička aktivnost i zdrave navike ne smatraju privremenim zadacima, već stalnim dijelom rutine, kaže Čejvan i dodaje:

Čejvan: Pravi balans leži u postizanju kratkoročnih ciljeva na način koji ne narušava dugoročnu održivost, fokusirajući se na dosljednost i stvaranje navika koje mogu trajati tokom vremena. Najvažniji aspekt je postizanje ravnoteže, gdje gubitak kilograma postaje samo jedan od koraka na putu prema održivom zdravlju.

Euronews BiH: Savremeni način života sve nas više veže za stolice i ekrane. Kako možemo ublažiti negativne posljedice takvog ritma?

Čejvan: Hipokinezija, odnosno nedostatak tjelesne aktivnosti, postaje sve češći problem u modernom društvu, jer sjedilački način života postaje dominantan u mnogim sferama života, uključujući rad, prijevoz i slobodno vrijeme. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), hipokinezija je prepoznata kao jedan od glavnih faktora rizika za razvoj brojnih hroničnih bolesti. Sjedilački način života, karakterističan za većinu radnih okruženja i svakodnevne aktivnosti, dovodi do brojnih negativnih posljedica na naše tijelo, uključujući povećanje rizika od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, metaboličkog sindroma, kao i mentalnih poremećaja poput anksioznosti i depresije.

Sjedilački način života sve učestaliji (Izvor: Amar Čejvan / Ustupljena fotografija)

Čejvan: Dugotrajno sjedenje i neaktivnost smanjuju potrošnju energije, što rezultira povećanjem tjelesne mase, a višak težine direktno povećava rizik od razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema. Osim toga, produžena nepokretnost uzrokuje slabljenje mišića, naročito glutealnih mišića, mišića leđa i trbuha, što narušava posturalnu stabilnost. To povećava opterećenje na kičmu i zglobove, čime se povećava rizik od bolova u leđima i drugih povreda. Mnoge od tih negativnih posljedica mogu se ublažiti malim, ali dosljednim promjenama u svakodnevnoj rutini, poput redovnog hodanja, korištenja stepenica umjesto lifta, ili uvođenja kratkih vježbi istezanja tokom dana.

Produžena nepokretnost slabi mišiće (Izvor: Amar Čejvan / Ustupljena fotografija)

Mentalna disciplina kao ključ motivacije

Euronews BiH: Sada dolazimo do onog popularnog "opravdanja" da se nema vremena za trening. Šta savjetovati ljudima koji misle da nemaju vremena za fizičku aktivnost

Čejvan: Trening u dobi sjedilačkog načina života treba biti prioritet, jer predstavlja ključni element brige o vlastitom zdravlju i društvenoj odgovornosti. Savjetovao bih onima s gustim rasporedima da se fokusiraju na male, ali dosljedne korake koji će omogućiti održavanje motivacije i konzistentnosti u vježbanju. Ponekad je korisno zapitati se koliko vremena provodimo u neproduktivnim aktivnostima, poput predugih razgovora, gledanja televizije ili drugih oblika pasivnosti, dok istovremeno možemo posvetiti nekoliko minuta dnevno fizičkoj aktivnosti, koja će dugoročno imati značajan utjecaj na naše zdravlje. Nema izgovora, ljudska kreativnost je najizraženija kad se traže opravdanja. Ključno je poštovati proces, ostati dosljedan i fokusirati se na dugoročne ciljeve koji čine razliku u kvaliteti života.

Euronews BiH: Amare da možeš, šta bi promijenio u društvenom odnosu prema zdravlju i tjelesnoj aktivnosti?

Čevjan: Promijenio bih percepciju da je tjelesna aktivnost luksuz ili dodatak, umjesto osnovne potrebe. Aktivne zajednice mogu se razviti kroz urbani dizajn koji podstiče hodanje i biciklizam, organizaciju lokalnih sportskih događaja i subvencioniranje članarina za fitness i sport. Ako bi zajednice aktivno promovirale zdravlje kroz edukaciju i pristupačne programe, navike pojedinaca i zdravlje populacije značajno bi se poboljšali.

Euronews BiH: Postoji li neki mit o zdravlju i tjelovježbi koji frustrira?

Čejvan: Jedan od mitova koji frustrira mnoge, a posebno nove vježbače, je uvjerenje da se fizička aktivnost mora biti ekstremna i iscrpljujuća kako bi bila učinkovita. Mnogi vjeruju da samo intenzivni trenuci mogu donijeti rezultate, dok u stvarnosti umjereni, konzistentni trenuci imaju dugoročne koristi, uključujući poboljšanje zdravlja srca, metabolizma i mentalnog stanja. Također, postoji uvjerenje da morate drastično mijenjati svoju prehranu ili raditi svakodnevne naporne treninge kako biste postigli ciljeve, što nije nužno. Na kraju, mit o tome da je tjelovježba samo za mršavljenje također može biti frustrirajući. Fizička aktivnost je ključna za opće zdravlje, poboljšanje snage, fleksibilnosti i mentalnog zdravlja, ne samo za gubitak kilograma.

Euronews BiH: Amare, sa ovim detaljima i savjetima koje si podijelio čitateljima, za kraj kako definirati uspjeh u treniranju?

Čejvan: Uspjeh u treniranju je multidimenzionalan proces. Fizička transformacija je značajan pokazatelj, ali nije jedini cilj. Također, uspjeh podrazumijeva i razvoj fizičkih sposobnosti, snage, kondicije i mobilnosti na nivo gdje postajemo funkcionalni u svakodnevnom životu. Ovo omogućava lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, smanjuje rizik od povreda i doprinosi osjećaju vitalnosti i sposobnosti u svim životnim izazovima. Pored toga, uspjeh se ogleda i u pozitivnom utjecaju na samopouzdanje, samopoštovanje, disciplinu i fokus u svakodnevnom životu.