dr Vladimir Balti

baltic@ viser.edu.rs

04. termin
Matrice
 Matrice
Teorijski uvod

Matrica je pravougaoni niz oblika

 
a11 a12 ... a1n
 a21 a22 ... a2n 
 
 .. .. .. .. 
 . . . . 
am1 am2 ... amn
Matrica je pravougaoni niz oblika
 
→ a11 a12 ... a1n
→
 a21 a22 ... a2n 

 .. .. .. .. 
 . . . . 
→ am1 am2 ... amn

Ova matrica ima m vrsta i n kolona.

Matrica je pravougaoni niz oblika
 ↓ ↓ ↓ 
a11 a12 . . . a1n
 a21 a22 . . . a2n 
 
 .. .. . . .. 
 . . . . 
am1 am2 . . . amn

Ova matrica ima m vrsta i n kolona.

 Matrica je pravougaoni niz oblika
 
a11 a12 ... a1n
 a21 a22 ... a2n 
 
 .. .. .. .. 
 . . . . 
am1 am2 ... amn

Ova matrica ima m vrsta i n kolona.

Ako je m = n tada je A kvadratna matrica

reda n.
 Oznake za matricu:

 
ili ili

Oznake za determinantu:
 
 
 Oznake za matricu:

 
ili ili

Oznake za determinantu:
 
 

Dve matrice su jednake, A = B, ako imaju

isti oblik m × n i odgovarajui elementi su
im jednaki: aij = bij .
 MATRIQNE OPERACIJE:

Zbir 2 matrice A i B (istog oblika m × n) je:

a11 + b11 a12 + b12 . . . a1n + b1n

a21 + b21 a22 + b22 . . . a2n + b2n

A+B = .. .. .. .. .

. . . .

am1 + bm1 am2 + bm2 . . . amn + bmn
MnoжeƬe matrice A brojem k je dato sa:
 
k · a11 k · a12 . . . k · a1n
 k · a21 k · a22 . . . k · a2n 
 
k·A= . .. .. .. .
 . . . . . 
k · am1 k · am2 ... k · amn
Proizvod matrica A i B je definisan samo ako:

A, B ⇒ C = A · B.
m×p p×n m×n
Proizvod matrica A i B je definisan samo ako:

A, B ⇒ C = A · B.
m×p p×n m×n

Elementi matrice C su
p
X
cij = ai1 b1j + ai2 b2j + . . . + aip bpj = aik bkj
k=1

(mnoжimo i–tu vrstu A i j–tu kolonu B).

Elementi matrice C su
p
X
cij = ai1 b1j + ai2 b2j + . . . + aip bpj = aik bkj
k=1

(mnoжimo i–tu vrstu A i j–tu kolonu B).

U sluqaju da vaжi

A·B =B·A

kaжemo da matrice A i B komutiraju.

 U sluqaju da vaжi

A·B =B·A

kaжemo da matrice A i B komutiraju.

Za mnoжeƬe matrica vaжi asocijativnost:

A · (B · C) = (A · B) · C
Za mnoжeƬe matrica vaжi asocijativnost:

A · (B · C) = (A · B) · C

Jediniqna matrica je
 
1



1
..
0 


I= . .
 
1

0 1

Jediniqna matrica je
 
1



1
..
0 


I= . .
 
1

0 1


Za Ƭu vaжi:

X ·I =X i I · X = X.
 Za Ƭu vaжi:

X ·I =X i I · X = X.

Za inverznu matricu A−1 kvadratne

matrice A vaжi

A−1 · A = A · A−1 = I.
 Za inverznu matricu A−1 kvadratne
matrice A vaжi

A−1 · A = A · A−1 = I.

Ako postoji inverzna matrica, ona je

jedinstvena.
 Za inverznu matricu A−1 kvadratne
matrice A vaжi

A−1 · A = A · A−1 = I.

Ako postoji inverzna matrica, ona je

jedinstvena.

Kvadratna matrica A je regularna ako ima

inverznu matricu, a singularna ako nema.
 Adjungovana matrica kvadratne matrice A
je matrica

A11 A21 . . . An1

A12 A22 . . . An2
adj A = ||Aij ||T = .

. .. . . .. ,
.
. . .

A1n A2n . . . Ann

gde su Aij = (−1)i+j |Mij | odgov. kofaktori.

Teorema 1. Matrica A je regularna akko je

det(A) 6= 0.

Tada je
−1 1
A = · adj A.
det(A)
 DEFINICIJA:
Submatrica matrice A se dobija tako xto
u A odbacimo neke vrste i/ili kolone.
 DEFINICIJE:
Submatrica matrice A se dobija tako xto
u A odbacimo neke vrste i/ili kolone.

Rang matrice A, r(A), je red Ƭene najvee

regularne kvadratne submatrice.
 DEFINICIJE:
Submatrica matrice A se dobija tako xto
u A odbacimo neke vrste i/ili kolone.

Rang matrice A, r(A), je red Ƭene najvee

regularne kvadratne submatrice.
Rang nula–matrice  
0 0 ... 0
 .. .. 
. .
0 0 ... 0
je jednak 0.
 Elementarne transformacije matrice ne
meƬaju rang i one su:
 Elementarne transformacije matrice ne
meƬaju rang i one su:
1◦ zamena mesta 2 vrste (kolone),
 Elementarne transformacije matrice ne
meƬaju rang i one su:
1◦ zamena mesta 2 vrste (kolone),
2◦ mnoжeƬe vrste (kolone) brojem k 6= 0,
 Elementarne transformacije matrice ne
meƬaju rang i one su:
1◦ zamena mesta 2 vrste (kolone),
2◦ mnoжeƬe vrste (kolone) brojem k 6= 0,
3◦ dodavaƬe vrste (kolone), pomnoжene nekim
brojem, drugoj vrsti (koloni).
 Elementarne transformacije matrice ne
meƬaju rang i one su:
1◦ zamena mesta 2 vrste (kolone),
2◦ mnoжeƬe vrste (kolone) brojem k 6= 0,
3◦ dodavaƬe vrste (kolone), pomnoжene nekim
brojem, drugoj vrsti (koloni).

Rang r(A) je broj vrsta matrice A u

stepenastom obliku koje nemaju sve
elemente 0.
 Zadaci

1.
Date su matrice A3×2 , B2×3 , C3×2 i D3×2 .
Koje od sledeih operacija su definisane?
a) A + B T ; b) AB; v) BA; g) A−1 ;
d) AB + CD; ) AB + CDT ; e) AB + C T D.
2. Izraqunati M = AB + 2C ako je
 
  1 −2 2
3 0 2 0  2 −1 1 
A = 0 1 2 1, B =  −1 1
i
2
2 3 0 0
2 2 −1
 
−2 0 −3
C= 0 6 −3.
5 −2 8
RexeƬe. M = AB + 2C
 
  1 −2 2  
3 0 2 0 −2 0 −3
 2 −1 1 
A =  0 1 2 1 , B=  , C =  0 6 −3
−1 1 2
2 3 0 0 5 −2 8
2 2 −1
   1 −2 2
  
3 0 2 0 1 −4 10
 2 −1 1 
AB = 0 1 2 1 · 
−1 1 2 
= 2 3 4 ,
2 3 0 0 8 −7 7
2 2 −1
RexeƬe. M = AB + 2C
 
  1 −2 2  
3 0 2 0 −2 0 −3
 2 −1 1 
A =  0 1 2 1 , B=  , C =  0 6 −3
−1 1 2
2 3 0 0 5 −2 8
2 2 −1
   1 −2 2
  
3 0 2 0 1 −4 10
 2 −1 1 
AB = 0 1 2 1 · 
−1 1 2 
= 2 3 4 ,
2 3 0 0 8 −7 7
2 2 −1
3 · 1 + 0 · 2 + 2 · (−1) + 0 · 2 = 3 + 0 − 2 + 0 = 1.
0 · 2 + 1 · 1 + 2 · 2 + 1 · (−1) = 0 + 1 + 4 − 1 = 4.
RexeƬe.
   1 −2 2   
3 0 2 0 1 −4 10
2 −1 1
AB = 0 1 2 1 ·  −1 1 2  =  2 3 4  ,
 
2 3 0 0 8 −7 7
2 2 −1
   
−2 0 −3 −4 0 −6
2C = 2 ·  0 6 −3 =  0 12 −6,
5 −2 8 10 −4 16
RexeƬe.
   1 −2 2   
3 0 2 0 1 −4 10
2 −1 1
AB = 0 1 2 1 ·  −1 1 2  =  2 3 4  ,
 
2 3 0 0 8 −7 7
2 2 −1
  
−2 0 −3 −4 0 −6
2C = 2 ·  0 6 −3 =  0 12 −6,
5 −2 8 10 −4 16

M = AB + 2C
     
1 −4 10 −4 0 −6 −3 −4 4
M =  2 3 4  +  0 12 −6 =  2 15 −2 .
8 −7 7 10 −4 16 18 −11 23
3. Ako je AT = [2 4 6], tada je AAT =
i AT A =
3. AT = [2 4 6], AAT =? i AT A =?
   
2
RexeƬe. A · AT = 4 · [2 4 6] =  
6
3×1 1×3 3×3
3. AT = [2 4 6], AAT =? i AT A =?
   
2 4 8 12
RexeƬe. A · AT = 4 · [2 4 6] =  8 16 24
6 12 24 36
3×1 1×3 3×3
3. AT = [2 4 6], AAT =? i AT A =?
   
2 4 8 12
RexeƬe. A · AT = 4 · [2 4 6] =  8 16 24
6 12 24 36
3×1 1×3 3×3
 
2
AT A = [2 4 6] · 4 = [ ]
6
1×3 3×1 1×1
3. AT = [2 4 6], AAT =? i AT A =?
   
2 4 8 12
RexeƬe. A · AT = 4 · [2 4 6] =  8 16 24
6 12 24 36
3×1 1×3 3×3
 
2
AT A = [2 4 6] · 4 = [ 56 ]
6
1×3 3×1 1×1
3. AT = [2 4 6], AAT =? i AT A =?
   
2 4 8 12
RexeƬe. A · AT = 4 · [2 4 6] =  8 16 24
6 12 24 36
3×1 1×3 3×3
 
2
AT A = [2 4 6] · 4 = [ 56 ]
6
1×3 3×1 1×1
4. Ako je C = A3×2 Ba×5 , onda je a=
i matrica C je tipa .
4. Ako je C = A3×2 Ba×5 , onda je a= 2
i matrica C je tipa .
4. Ako je C = A3×2 Ba×5 , onda je a= 2
i matrica C je tipa 3 × 5 .
5. Odrediti inverznu matricu A−1 matrice
 
1 1 −1
A = 2 1 0 .
1 −1 1
RexeƬe.
1 1 −1
|A| = 2 1 0
1 −1 1
RexeƬe.
1 1 −1 1 1
|A| = 2 1 0 2 1 =
1 −1 1 1 −1
 
1 + 0 + 2 − (−1) + 0 + 2 = 2.
RexeƬe.
1 1 −1 1 1
|A| = 2 1 0 2 1 =
1 −1 1 1 −1
 
1 + 0 + 2 − (−1) + 0 + 2 = 2.

Kako je |A| = 2 6= 0 to postoji A−1 .

RexeƬe.
1 1 −1 1 1
|A| = 2 1 0 2 1 =
1 −1 1 1 −1
 
1 + 0 + 2 − (−1) + 0 + 2 = 2.

Kako je |A| = 2 6= 0 to postoji A−1 .

Odredimo adj A i odatle A−1 = 1
|A| · adj A.
Odredimo adj A i odatle A−1 = 1
|A| · adj A.

Pri odreivaƬu kofaktora imamo

+− +
−+ −
+− +
Kofaktori su:
     
 1 0  2 0 2 1 
A11 = +  =1 A12 = −   = −2 A13 = +   = −3
−1 1 1 1 1 −1

     
 1 −1  1 −1 1 1 
A21 = −   = 0 A22 = + 
1 1  = 2
 A23 = −  =2
−1 1  1 −1

     
 1 −1  1 −1  1 1
A31 = +  =1 A32 = −   = −2 A33 = +   = −1
1 0  2 0   2 1

 
+ − + 1 1 −1
− + − A = 2 1 0
+ − + 1 −1 1
Kofaktori su
     
 1 0  2 0 2 1 
A11 = +  =1 A12 = −   = −2 A13 = +   = −3
−1 1 1 1 1 −1

     
 1 −1  1 −1 1 1 
A21 = −   = 0 A22 = +  =2 A23 = −  =2
−1 1   1 1 1 −1

     
 1 −1  1 −1  1 1
A31 = +  =1 A32 = −   = −2 A33 = +   = −1
1 0  2 0   2 1
Adjungovana matrica je
 T  
1 −2 −3 1 0 1
adj A = 0 2 2  = −2 2 −2.
1 −2 −1 −3 2 −1
Adjungovana matrica je
 T  
1 −2 −3 1 0 1
adj A = 0 2 2  = −2 2 −2.
1 −2 −1 −3 2 −1

Inverzna matrica je
   1 1

1 0 1 0 2
1 1 2
A−1 = adj A = −2 2 −2= −1 1 −1 .
|A| 2
−3 2 −1 − 23 1 − 12
Napomena. Provera: A · A−1 = I.

   1 1
  
1 1 −1 2 0 2 1 0 0
2 1 0  ·  −1 1 −1  = 0 1 0.
1 −1 1 − 23 1 − 12 0 0 1
6. 2. februar 2018. A gr.  
2 −1
Neka su date matrice A= i
  −7 3
−1 2
B= i I oznaqava jediniqnu matricu
0 2
istog reda kao i A. Odrediti matricu

C = 2A−1 + B · (A − I)T .

Da li je matrica C regularna?
    
2 −1 −1 2
6. A = iB= .
−7 3 0 2
Odrediti C = 2A−1 + B · (A − I)T .
Da li je C regularna?
h i h i
−3 −1 1 −7
Rezultati. A−1 = −7 −2, (A−I)T = −1 2 ,
    
2 −1 −1 2
6. A = iB= .
−7 3 0 2
Odrediti C = 2A−1 + B · (A − I)T .
Da li je C regularna?
h i h i
−3 −1 1 −7
Rezultati. A−1 = −7 , (A−I)T = −1 2 ,
−2
h i h i h i
−6 −2 −3 11 −9 9
2A−1 = −14 −4 , B ·(A−I) T
= −2 4 , C = −16 0 .
    
2 −1 −1 2
6. A = iB= .
−7 3 0 2
Odrediti C = 2A−1 + B · (A − I)T .
Da li je C regularna?
h i h i
−3 −1 1 −7
Rezultati. A−1 = −7 , (A−I)T = −1 2 ,
−2
h i h i h i
−6 −2 −3 11 −9 9
2A−1 = −14 −4 , B ·(A−I) T
= −2 4 , C = −16 0 .

det C = 144 6= 0 ⇒ C je regularna.

7. Rexiti matriqnu jednaqinu

1 1 −1 1 −1 3

2 1 0 · X = 4 3 2 .

1 −1 1 1 −2 5
7. Rexiti matriqnu jednaqinu

1 1 −1 1 −1 3

2 1 0 · X = 4 3 2 .

1 −1 1 1 −2 5

RexeƬe. Moжemo napisati kao

A·X =B
7. Rexiti matriqnu jednaqinu

1 1 −1 1 −1 3

2 1 0 · X = 4 3 2 .

1 −1 1 1 −2 5

RexeƬe. Moжemo napisati kao

A·X =B / A−1 ·
−→
RexeƬe. Moжemo napisati kao

A·X =B / A−1 ·
−→

A−1 ·A · X = A−1 ·B,

RexeƬe. Moжemo napisati kao

A·X =B / A−1 ·
−→

A−1 · A · X = A−1 · B,

I · X = A−1 · B,
RexeƬe. Moжemo napisati kao

A·X =B / A−1 ·
−→

A−1 · A · X = A−1 · B,

I · X = A−1 · B,

X = A−1 · B.
U zadatku 5 smo dobili A−1 .
3

1 0 1 1 −1 3 1 − 4
1 2
X= −2 2 −2 · 4 3 2 = 2 6 −6
.
2

−3 2 −1 1 −2 5 2 11 2 −5
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.
Rexiti matriqnu jednaqinu

CX + X = 2C + 3X,
 
−2 −3
pri qemu je C = .
2 3
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.
Rexiti matriqnu jednaqinu

CX + X = 2C + 3X,
 
−2 −3
pri qemu je C = .
2 3
RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.
Rexiti matriqnu jednaqinu

CX + X = 2C + 3X,
 
−2 −3
pri qemu je C = .
2 3
RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C X(C − 2) = 2C
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.
Rexiti matriqnu jednaqinu

CX + X = 2C + 3X,
 
−2 −3
pri qemu je C = .
2 3
RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C X(C − 2) = 2C
desno levo matr broj
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.
Rexiti matriqnu jednaqinu

CX + X = 2C + 3X,
 
−2 −3
pri qemu je C = .
2 3
RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C X(C − 2) = 2C
desno levo matr broj
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.
Rexiti matriqnu jednaqinu

CX + X = 2C + 3X,
 
−2 −3
pri qemu je C = .
2 3
RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C X(C − 2) = 2C
desno levo matr broj

(C − 2I)X = 2C ⇒ X = (C − 2I)−1 · 2C.

desno
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.  
−2 −3
CX + X = 2C + 3X, za C= 2 3
.

RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C X(C − 2) = 2C
desno levo matr broj

(C − 2I)X = 2C ⇒ X = (C − 2I)−1 · 2C.

desno
     
−2 −3 2 0 −4 −3
M = C − 2I = 2 3
−
0 2
= 2 1
,
det M = 2 6= 0 ⇒ postoji M −1 .
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.  
−2 −3
CX + X = 2C + 3X, za C= 2 3
.

RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

CX − 2X = 2C X(C − 2) = 2C
desno levo matr broj

(C − 2I)X = 2C ⇒ X = (C − 2I)−1 · 2C.

desno
     
−2 −3 2 0 −4 −3
M = C − 2I = 2 3
−
0 2
= 2 1
,
det M = 2 6= 0 ⇒ postoji M −1 .
   
1 −2 −1 1 1 1 −2
adj M = 3 −4
M = det M · adj M = 2 3 −4
.
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.  
−2 −3
CX + X = 2C + 3X, za C= 2 3
.

RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.

(C − 2I)X = 2C ⇒ X = (C − 2I)−1 · 2C.
     
−2 −3 2 0 −4 −3
M = C − 2I = 2 3
−
0 2
= 2 1
,
det M = 2 6= 0 ⇒ postoji M −1 .
   
−2
adj M = 1
3 −4
M −1 = det1M · adj M = 12 13 −2 −4
.
       
1 1 −2 −2 −3 1 −2 −2 −3
X = M −1 ·2C = 2 3 −4 ·2· 2 3
= 3 −4
· 2 3
8. 5. I kol 2017-8. 3. gr.  
−2 −3
CX + X = 2C + 3X, za C= 2 3
.
RexeƬe. CX + X − 3X = 2C, tj.
(C − 2I)X = 2C ⇒ X = (C − 2I)−1 · 2C.
     
−2 −3 2 0 −4 −3
M = C − 2I = 2 3
−
0 2
= 2 1
,
det M = 2 6= 0 ⇒ postoji M −1 .
   
−2
adj M = 1
3 −4
M −1 = det1M · adj M = 12 13 −2 −4
.
       
1 1 −2 −2 −3 1 −2 −2 −3
X = M −1 ·2C = 2 3 −4 ·2· 2 3
= 3 −4
· 2 3
 
−6 −9
X= −14 −21
.
9. Rexiti matriqnu jednaqinu:
 
2 1 0
XA = X + A, gde je A= 0 2 1.
−1 −1 2
9. Rexiti matriqnu jednaqinu:
 
2 1 0
XA = X + A, gde je A= 0 2 1.
−1 −1 2

Rezultati. XA− X = A,

X(A
 
− I) =A,
2 1 0 2 −1 1 3 −1 1
−1
X = A(A − I) =  0 2 1 ·  −1 1 −1 =  −1 2 −1 .
−1 −1 2 1 0 1 1 0 2
10. Ako su A, B, X i B − I regularne matrice,
odrediti matricu X iz matriqne jednaqine

AX −1 B − B = AX −1 .
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
XX −1 (B − I) = XA−1 B
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
XX −1 (B − I) = XA−1 B
(B − I) = XA−1 B
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
XX −1 (B − I) = XA−1 B
(B − I) = XA−1 B / ·B −1
←−
−1 −1 −1
(B − I)B = XA BB
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
XX −1 (B − I) = XA−1 B
(B − I) = XA−1 B / ·B −1
←−
−1 −1 −1
(B − I)B = XA BB
(B − I)B −1 = XA−1
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
XX −1 (B − I) = XA−1 B
(B − I) = XA−1 B / ·B −1
←−
−1 −1 −1
(B − I)B = XA BB
(B − I)B −1 = XA−1 / ·A
←−
(B − I)B −1 A = XA−1 A
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
A−1 AX −1 (B − I) = A−1 B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
−1 −1
XX (B − I) = XA B
(B − I) = XA−1 B / ·B −1
←−
(B − I)B −1 = XA−1 BB −1
(B − I)B −1 = XA−1 / ·A
←−
(B − I)B −1 A = XA−1 A
(B − I)B −1 A = X
RexeƬe 1. AX −1 B − B = AX −1
AX −1 B − AX −1 = B
AX −1 (B − I) = B / A−1 ·
−→
−1 −1 −1
A AX (B − I) = A B
X −1 (B − I) = A−1 B / X·
−→
−1 −1
XX (B − I) = XA B
(B − I) = XA−1 B / ·B −1
←−
−1 −1 −1
(B − I)B = XA BB
(B − I)B −1 = XA−1 / ·A
←−
−1 −1
(B − I)B A = XA A
X = (B − I)B −1 A.
RexeƬe 2. Iz X −1 (B − I) = A−1 B:

X −1 = A−1 B(B − I)−1

RexeƬe 2. Iz X −1 (B − I) = A−1 B:

X −1 = A−1 B(B − I)−1

i onda je

X = (X −1 )−1 = (A−1 B(B − I)−1 )−1

RexeƬe 2. Iz X −1 (B − I) = A−1 B:

X −1 = A−1 B(B − I)−1

i onda je

X = (X −1 )−1 = (A−1 B(B − I)−1 )−1

pa iz formule (M · N )−1 = N −1 · M −1
RexeƬe 2. Iz X −1 (B − I) = A−1 B:

X −1 = A−1 B(B − I)−1

i onda je

X = (X −1 )−1 = (A−1 B(B − I)−1 )−1

pa iz formule (M · N )−1 = N −1 · M −1
dobijamo
X = (B − I)B −1 A.
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A = 2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A =2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
   2   2
  
2A−A2 = 2t 0
4 2
− t 0
2t+2 1
= 2t−t
2−2t 1
0
= 1 0
0 1
=I
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A =
2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
   2   2
  
2A−A2 = 2t 0
4 2
− t 0
2t+2 1
= 2t−t
2−2t 1
0
= 1 0
0 1
=I
2t−t2 = 1,
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A =2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
   2   2
  
2A−A2 = 2t 0
4 2
− t 0
2t+2 1
= 2t−t
2−2t 1
0
= 1 0
0 1
=I
2t−t2 = 1, 0 = 0,
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A =2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
   2   2
  
2A−A2 = 2t 0
4 2
− t 0
2t+2 1
= 2t−t
2−2t 1
0
= 1 0
0 1
=I
2t−t2 = 1, 0 = 0, 2−2t = 0,
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A =2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
   2   2
  
2A−A2 = 2t 0
4 2
− t 0
2t+2 1
= 2t−t
2−2t 1
0
= 1 0
0 1
=I
2t−t2 = 1, 0 = 0, 2−2t = 0, 1 = 1.
  
t 0
11. Za datu matricu A= , odrediti
2 1
t tako da je:
2A − A2 = I.

     2

t 0 t 0 t 0
RexeƬe. A2 = A·A =2 1
· 2 1
= 2t + 2 1
.
   2   2
  
2A−A2 = 2t 0
4 2
− t 0
2t+2 1
= 2t−t
2−2t 1
0
= 1 0
0 1
=I
2t−t2 = 1, 0 = 0, 2−2t = 0, 1 = 1.
RexeƬe ovog sistema je t = 1.
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
     
0 b a 1 b 0
BA = 1 1
· 1 0
= a+1 1
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
     
0 b a 1 b 0
BA = 1 1
· 1 0
= a+1 1
1 = b,
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
     
0 b a 1 b 0
BA = 1 1
· 1 0
= a+1 1
1 = b, ab + 1 = 0,
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
     
0 b a 1 b 0
BA = 1 1
· 1 0
= a+1 1
1 = b, ab + 1 = 0, 0 = a + 1,
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
     
0 b a 1 b 0
BA = 1 1
· 1 0
= a+1 1
1 = b, ab + 1 = 0, 0 = a + 1, b = 1.
    
a 1 0 b
12. Za matrice A = i B=
1 0 1 1
odrediti parametre a i b, tako da vaжi:

AB = BA.
     
a 1 0 b 1 ab + 1
RexeƬe. AB = 1 0
· 1 1
= 0 b
     
0 b a 1 b 0
BA = 1 1
· 1 0
= a+1 1
1 = b, ab + 1 = 0, 0 = a + 1, b = 1.
RexeƬe ovog sistema je a = −1, b = 1.
13. Odrediti svematrice
 X koje komutiraju
1 0
sa matricom A = .
3 1
13. Odrediti svematrice
 X koje komutiraju
1 0
sa matricom A = .
3 1

Uputstvo. A·X =X ·A
13. Odrediti svematrice
 X koje komutiraju
1 0
sa matricom A = .
3 1

Uputstvo. A·X =X ·A
2×2 2×?
13. Odrediti svematrice
 X koje komutiraju
1 0
sa matricom A = .
3 1

Uputstvo. A·X =X ·A
2×2 2×? ?×2 2×2
13. Odrediti svematrice
 X koje komutiraju
1 0
sa matricom A = .
3 1

Uputstvo. A·X =X ·A  
2×2 2×? ?×2 2×2 x y
| {z } X= .
2×2
z w
13. Odrediti svematrice
 X koje komutiraju
1 0
sa matricom A = .
3 1

Uputstvo. A·X =X ·A  
2×2 2×? ?×2 2×2 x y
| {z } X= .
2×2
z w

ZA DOMAI!
14. Odrediti rang matrice
 
2 −4 3 1 0
1 −2 1 −4 2
A= 0
.
1 −1 3 1
4 −7 4 −4 5
RexeƬe.
⊃
 <  
2 −4 3 1 0 1 −2 1 −4 2
1 −2 1 −4 2< 2 −4 3 1 0
 II − 2 · I
A=
0
 ∼
1 −1 3 1 0 1 −1 3 1
4 −7 4 −4 5 4 −7 4 −4 5 IV − 4 · I
RexeƬe.
⊃
 <  
2 −4 3 1 0 1 −2 1 −4 2
1 −2 1 −4 2< 2 −4 3 1 0
A=  ∼  II − 2 · I
0 1 −1 3 1 0 1 −1 3 1
4 −7 4 −4 5 4 −7 4 −4 5 IV − 4 · I
   
1 −2 1 −4 2 1 −2 1 −4 2
0 0 1 9 −4<
∼ 
⊃ 0 1

0 1 −1 3 1 < ∼0 0
−1
1
3
9
1 
−4


0 1 0 12 −3 0 1 0 12 −3 IV − II
RexeƬe.
⊃
 <  
2 −4 3 1 0 1 −2 1 −4 2
1 −2 1 −4 2< 2 −4 3 1 0 II − 2 · I
A= 0 1 −1 3 1
 ∼
0 1 −1 3 1


4 −7 4 −4 5 4 −7 4 −4 5 IV − 4 · I
   
1 −2 1 −4 2 1 −2 1 −4 2
0 0 1 9 −4<
∼ 
⊃ 0 1 −1 3 1 

0 1 −1 3 1 < ∼0 0 1 9 −4


0 1 0 12 −3 0 1 0 12 −3 IV − II
   
1 −2 1 −4 2 1 −2 1 −4 2
0 1 −1 3 1  0 1 −1 3 1 

∼  ∼  
0 0 1 9 −4 0 0 1 9 −4
0 0 1 9 −4 IV − III 0 0 0 0 0
RexeƬe.
⊃
 <  
2 −4 3 1 0 1 −2 1 −4 2
1 −2 1 −4 2< 2 −4 3 1 0 II − 2 · I
A= 0 1 −1 3 1
 ∼
0 1 −1 3 1


4 −7 4 −4 5 4 −7 4 −4 5 IV − 4 · I
   
1 −2 1 −4 2 1 −2 1 −4 2
0 0 1 9 −4<
∼ 
⊃ 0 1 −1 3 1 

0 1 −1 3 1 < ∼0 0 1 9 −4


0 1 0 12 −3 0 1 0 12 −3 IV − II
   
1 −2 1 −4 2 1 −2 1 −4 2
0 1 −1 3 1  0 1 −1 3 1 

∼  ∼  
0 0 1 9 −4 0 0 1 9 −4
0 0 1 9 −4 IV − III 0 0 0 0 0
pa je r(A) = 3.
15. Odrediti rang matrice
 
2 1 −a
A = 1 3 −1
3 −a −1
u zavisnosti od realnog parametra a.
RexeƬe.
 
2 1 −a
 
|A| = 1 3 −1 = a2 + 7a − 8 = (a − 1)(a + 8).
3 −a −1
RexeƬe.
 
2 1 −a
 
|A| = 1 3 −1 = a2 + 7a − 8 = (a − 1)(a + 8).
3 −a −1

1◦ Za a 6= 1, −8
|A| =
6 0 ⇒ A regularna ⇒ r(A) = 3.
RexeƬe.
 
2 1 −a
 
|A| = 1 3 −1 = a2 + 7a − 8 = (a − 1)(a + 8).
3 −a −1

1◦ Za a 6= 1, −8
|A| =
6 0 ⇒ A regularna ⇒ r(A) = 3.
2◦ Za a = 1 ili 3◦ za a = −8
|A| = 0 ⇒ A singularna ⇒ r(A) 6= 3 ⇒ r(A) < 3.
RexeƬe.
 
2 1 −a
 
|A| = 1 3 −1 = a2 + 7a − 8 = (a − 1)(a + 8).
3 −a −1

1◦ Za a 6= 1, −8
|A| =
6 0 ⇒ A regularna ⇒ r(A) = 3.
2◦ Za a = 1 ili 3◦ za a = −8
|A| = 0 ⇒ A singularna ⇒ r(A) 6= 3 ⇒ r(A) < 3.
 
2 1
  = 6 − 1 = 5 6= 0 ⇒ r(A) = 2.
1 3
2◦ Za a = 1: u A zamenimo svako a sa 1:
   
2 1
A = 1 3 ⊃
−1 < 1 3 −1
−1< ∼ 2 1 −1 II − 2 · I
3 −1 −1 3 −1 −1 III − 3 · I
2◦ Za a = 1: u A zamenimo svako a sa 1:
   
2 1
A = 1 3 ⊃
−1 < 1 3 −1
−1< ∼ 2 1 −1 II − 2 · I
3 −1 −1 3 −1 −1 III − 3 · I
   
1 3 −1 1 3 −1
∼ 0 −5 1  ∼ 0 −5 1 ,
0 −10 2 III − 2 · II 0 0 0
2◦ Za a = 1: u A zamenimo svako a sa 1:
   
2 1
A = 1 3 ⊃
−1 < 1 3 −1
−1< ∼ 2 1 −1 II − 2 · I
3 −1 −1 3 −1 −1 III − 3 · I
   
1 3 −1 1 3 −1
∼ 0 −5 1  ∼ 0 −5 1 ,
0 −10 2 III − 2 · II 0 0 0
pa je r(A) = 2.
3◦ Za a = −8: u A zamenimo svako a sa −8:
   
2 1 8 <
⊃ 1 3 −1
A = 1 3 −1< ∼ 2 1 8  II − 2 · I ∼
3 8 −1 3 8 −1 III − 3 · I
3◦ Za a = −8: u A zamenimo svako a sa −8:
   
2 1 8 <
⊃ 1 3 −1
A = 1 3 −1< ∼ 2 1 8  II − 2 · I ∼
3 8 −1 3 8 −1 III − 3 · I
   
1 3 −1 1 3 −1
0 −5 10 <
0 −1 2 < ⊃ ∼ 0 −1 2 
0 −5 10 III − 5 · II
∼
3◦ Za a = −8: u A zamenimo svako a sa −8:
   
2 1 8 <
⊃ 1 3 −1
A = 1 3 −1< ∼ 2 1 8  II − 2 · I ∼
3 8 −1 3 8 −1 III − 3 · I
   
1 3 −1 1 3 −1
0
0 −1 2 <⊃
−5 10 < ∼ 0 −1 2 
0 −5 10 III − 5 · II
∼

 
1 3 −1
0 −1 2 ,
0 0 0
3◦ Za a = −8: u A zamenimo svako a sa −8:
   
2 1 8 <
⊃ 1 3 −1
A = 1 3 −1< ∼ 2 1 8  II − 2 · I ∼
3 8 −1 3 8 −1 III − 3 · I
   
1 3 −1 1 3 −1
0
0 −1 2 <⊃
−5 10 < ∼ 0 −1 2 
0 −5 10 III − 5 · II
∼

 
1 3 −1
0 −1 2 , pa je r(A) = 2.
0 0 0
ZAKƨUQAK:

(
3 za a 6= 1, −8
r(A) =
2 za a = 1 ili a = −8.
16. Odrediti rang matrice
 
1 a 2 1
A = 1 2a − 1 3 1 
1 3a − 2 b + 1 b − 2

u zavisnosti od realnih parametara a i b.

RexeƬe.
 
1 a 2 1
A = 1 2a − 1 3 1  II − I ∼
1 3a − 2 b + 1 b − 2 III − I
RexeƬe.
 
1 a 2 1
A = 1 2a − 1 3 1  II − I ∼
1 3a − 2 b + 1 b − 2 III − I
 
1 a 2 1
0 a − 1 1 0  ∼
0 2a − 2 b − 1 b − 3 III − 2 · II
RexeƬe.
 
1 a 2 1
A = 1 2a − 1 3 1  II − I ∼
1 3a − 2 b + 1 b − 2 III − I
 
1 a 2 1
0 a − 1 1 0  ∼
0 2a − 2 b − 1 b − 3 III − 2 · II
 
1 a 2 1
0 a − 1 1 0 .
0 0 b−3 b−3
RexeƬe.
 
1 a 2 1
A = 1 2a − 1 3 1  II − I ∼
1 3a − 2 b + 1 b − 2 III − I
 
1 a 2 1
0 a − 1 1 0  ∼
0 2a − 2 b − 1 b − 3 III − 2 · II
 
1 a 2 1
0 a − 1 1 0 
 .
0 0 b−3 b−3
1◦ Ako je a 6= 1 i b 6= 3 onda je r(A) = 3.
2◦ Za b = 3:
 
1 a 2 1
A ∼ 0 a − 1 1 0,
0 0 0 0
2◦ Za b = 3:
 
1 a 2 1
A ∼ 0 a − 1 1 0,
0 0 0 0

pa je r(A) = 2.
3◦ Za a = 1 i b 6= 3:
 
1 1 2 1
A ∼ 0 0 1 0  ∼
1
0 0 b − 3 b − 3 III · b−3
3◦ Za a = 1 i b 6= 3:
 
1 1 2 1
A ∼ 0 0 1 0  ∼
1
0 0 b − 3 b − 3 III · b−3
   
1 1 2 1 1 1 2 1
0 0 1 0 ∼  0 0 1 0
0 0 1 1 III − II 0 0 0 1
3◦ Za a = 1 i b 6= 3:
 
1 1 2 1
A ∼ 0 0 1 0  ∼
1
0 0 b − 3 b − 3 III · b−3
   
1 1 2 1 1 1 2 1
0 0 1 0 ∼  0 0 1 0
0 0 1 1 III − II 0 0 0 1
pa je r(A) = 3.
ZAKƨUQAK:
(
3 za b 6= 3
r(A) =
2 za b = 3.
KRAJ QASA