1.

„krznaši” znači životinje koje se drže ili uzgajaju za proizvodnju krzna i nisu namijenjene za prehranu ljudi;

2.

„krv” znači svježa puna krv;

3.

„krmiva” znači krmiva, kako su utvrđena u članku 3. stavku 2. točki (g) Uredbe (EZ) br. 767/2009, životinjskog podrijetla, uključujući prerađene životinjske bjelančevina, proizvode od krvi, topljene masti, proizvode od jaja, riblje ulje, derivate masti, kolagen, želatinu i hidrolizirane bjelančevina, dikalcijev fosfat, trikalcijev fosfat, mlijeko, proizvode na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum, proizvode o kolostruma i talog iz centrifuge ili separatora;

4.

„proizvodi od krvi” znači proizvodi dobiveni od krvi ili frakcija krvi, osim krvnoga brašna; uključuju suhu/smrznutu/tekuću plazmu, suhu punu krv, suha/smrznuta/tekuća crvena krvne stanice ili njihove frakcije i mješavine;

5.

„prerađene životinjske bjelančevine” znači životinjske bjelančevine dobivene u potpunosti od materijala kategorije 3, obrađene u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X. (uključujući krvno brašno i riblje brašno) kako bi bile prikladne za izravnu uporabu kao krmivo ili za drugu uporabu u hrani za životinje, uključujući hranu za kućne ljubimce, ili za uporabu u organskim gnojivima ili poboljšivačima tla; međutim, ne uključuju proizvode od krvi, mlijeko, proizvode na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum, proizvode od kolostruma, talog iz centrifuge ili separatora, želatinu, hidrolizirane bjelančevine i dikalcijev fosfat, jaja i proizvode od jaja, uključujući ljuske od jaja, trikalcijev fosfat i kolagen;

6.

„krvno brašno” znači prerađene životinjske bjelančevine dobivene toplinskom obradom krvi ili frakcija krvi u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X.;

7.

„riblje brašno” znači prerađene životinjske bjelančevine dobivene od akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca;

8.

„topljena mast” znači mast dobivena preradom:

9.

„riblje ulje” znači ulje dobiveno preradom akvatičnih životinja ili ulje dobiveno preradom ribe za prehranu ljudi koju je subjekt namijenio u svrhe različite od prehrane ljudi;

10.

„nusproizvodi pčelarstva” znači med, pčelinji vosak, matičnu mliječ, propolis ili pelud koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi;

11.

„kolagen” znači proizvodi na bazi bjelančevina dobivene od koža, kostiju i tetiva životinja;

12.

„želatina” znači prirodne, topive bjelančevine, želirane ili neželirane, dobivene djelomičnom hidrolizom kolagena proizvedenog od kostiju, koža, tetiva i ligamenata životinja;

13.

„čvarci” znači ostaci od topljena masti koji sadrže bjelančevine nakon djelomičnog odvajanja masti i vode;

14.

„hidrolizirane bjelančevine” znači polipeptidi, peptidi i aminokiseline, te njihove mješavine, dobivene hidrolizom nusproizvoda životinjskog podrijetla;

15.

„bijela voda” znači mješavina mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka ili mliječnih prerađevina s vodom koja se prikuplja tijekom ispiranja mljekarske opreme, uključujući spremnike koji se koriste za mliječne proizvode, prije njihova čišćenja i dezinfekcije;

16.

„konzervirana hrana za kućne ljubimce” znači toplinski obrađena hrana za kućne ljubimce u hermetički zatvorenim posudama;

17.

„žvakalice za pse” znači proizvodi za žvakanje namijenjeni kućnim ljubimcima, koji su proizvedeni od neštavljenih koža papkara i kopitara ili drugoga materijala životinjskog podrijetla;

18.

„poboljšivač okusa” znači tekuće ili dehidrirane prerađevine životinjskog podrijetla koje se koriste za poboljšanje okusa hrane za kućne ljubimce;

19.

„hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce i žvakalice za pse koja:

20.

„prerađena hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce, osim sirove hrane za kućne ljubimce, koja je bila prerađena u skladu s točkom 3, poglavljem II. Priloga XIII.;

21.

„sirova hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce koja sadrži određene materijale kategorije 3 koji nisu podvrgnuti ikojem postupku konzerviranja osim rashlađivanja ili smrzavanja;

22.

„ugostiteljski otpad” znači svi ostaci hrane, uključujući rabljeno jestivo ulje, iz restorana, ugostiteljskih objekata i kuhinja, uključujući javne kuhinje i kuhinje u domaćinstvima;

23.

„ostaci digestije” znači ostaci nastali pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla u pogonu za proizvodnju bioplina;

24.

„sadržaj probavnog trakta” znači sadržaj probavnog trakta sisavaca i bezgrebenki;

25.

„derivati masti” znači proizvodi dobiveni od topljenih masti koji su, s obzirom na topljene masti od materijala kategorije 1 ili kategorije 2, prerađeni u skladu s poglavljem XI. Priloga XIII.;

26.

„guano” znači prirodni nemineralizirani proizvod prikupljen iz izmeta šišmiša ili divljih morskih ptica;

27.

„mesno-koštano brašno” znači životinjske bjelančevine dobivene preradom materijala kategorije 1 ili kategorije 2 u skladu s jednom od metoda prerade iz poglavlja III. Priloga IV.;

28.

„obrađene kože” znači proizvodi dobiveni od neobrađenih koža, osim žvakalica za pse, koji su:

29.

„neobrađene kože” znači sva kožna i potkožna tkiva koja nisu podvrgnuta ikojem postupku obrade osim rezanja, rashlađivanja ili smrzavanja;

30.

„neprerađeno perje i dijelovi perja” znači perje i dijelovi perja različite od obrađenog perja i dijelova perja koji su obrađeni:

31.

„neobrađena vuna” znači vuna različita od vune koja je:

32.

„neobrađena dlaka” znači dlaka različita od dlake koja je:

33.

„neobrađene svinjske čekinje” znači svinjske čekinje različite od svinjskih čekinja koje su:

34.

„izložbeni predmet” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvodi namijenjeni za izložbe ili umjetničke aktivnosti;

35.

„međuproizvod” znači dobiveni proizvod:

36.

„laboratorijski reagens” znači pakirani proizvod, spreman za uporabu, koji sadrži nusproizvode životinjskog podrijetla ili dobivene proizvode i namijenjen je kao takav ili u kombinaciji s drugim tvarima neživotinjskog podrijetla za posebnu laboratorijsku uporabu kao reagens ili reagentski proizvod, kalibrator ili kontrolni materijal za otkrivanje, mjerenje, pretraživanje ili proizvodnju drugih tvari;

37.

„proizvod koji se koristi za in vitro dijagnostiku” znači pakirani proizvod, spreman za uporabu, koji sadrži proizvod od krvi ili drugi nusproizvod životinjskog podrijetla, te se koristi kao reagens, reagentski proizvod, kalibrator, oprema ili neki drugi sustav, bilo samostalno ili u kombinaciji, a namijenjen je uporabi in vitro za pretraživanje uzoraka ljudskog ili životinjskog podrijetla isključivo ili prije svega radi dijagnosticiranja fiziološkoga stanja, zdravstvenoga stanja, bolesti ili genetske abnormalnosti, ili za određivanje sigurnosti i kompatibilnosti s reagensima; ne uključuju donirane organe ili krv;

38.

„uzorci za istraživanja i dijagnostiku” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla i dobiveni proizvodi namijenjeni za: proučavanje u sklopu dijagnostičkih aktivnosti ili analize radi promicanja napretka znanosti i tehnologije u okviru obrazovnih ili istraživačkih djelatnosti;

39.

„trgovački uzorci” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvodi namijenjeni za posebne studije ili analize s ciljem obavljanja proizvodnoga postupka ili razvoja hrane za životinje ili drugih dobivenih proizvoda, uključujući ispitivanje strojeva, za uporabu u objektu ili pogonu koji:

40.

„suspaljivanje” znači oporaba ili zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili njihovih prerađevina, ako se radi o otpadu, u suspalionici;

41.

„izgaranje” znači postupak koji uključuje oksidaciju goriva radi iskorištavanja energentske vrijednosti nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda ako se ne radi o otpadu;

42.

„spaljivanje” znači odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kao otpad u spalionici, kako je utvrđeno u točki 4. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;

43.

„ostaci spaljivanja i suspaljivanja” znači svi ostaci, kako su utvrđeni u točki 13. članka 3. Direktive 2000/76/EZ, nastali u spalionicama ili suspalionicama u kojima se obrađuju nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi;

44.

„označivanje bojom” je sustavna uporaba boja, kako je utvrđeno u stavku 1. točki (c) poglavlja II. Priloga VIII. za prikaz podataka iz ove Uredbe na površini ili na dijelu površine ambalaže, spremnika ili vozila, ili na etiketi ili na simbolu koji se na njih pričvršćuju;

45.

„međuradnje” znači radnje, osim skladištenja, navedene u članku 19. točki (b);

46.

„štavljenje” znači učvršćivanje koža pomoću biljnih štavila, kromovih soli ili drugih tvari, kao što su aluminijeve soli, soli željeza, silicijeve soli, aldehidi i kinoni, ili druga sintetička štavila;

47.

„taksidermija” znači umjetnost prepariranja, punjenja i namještanja koža životinja s realističnim učinkom kako se putem namještene kože ne bi prenosili ikoji neprihvatljivi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja;

48.

„trgovina” znači trgovina robom između država članica, kako je utvrđeno u članku 28. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

49.

„metode prerade” znači metode navedene u poglavljima III. i IV. Priloga IV.;

50.

„šarža” znači jedinica proizvodnje koja se proizvodi u istome pogonu na temelju istih proizvodnih parametara, kao što je podrijetlo materijala, ili više takvih jedinica koje se proizvode u neprekinutom slijedu u istome pogonu i zajedno se skladište kao cjelina za otpremu;

51.

„hermetički zatvorena posuda” znači posuda koja je izrađena tako da onemogući ulazak mikroorganizama;

52.

„pogon za proizvodnju bioplina” znači pogon u kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi barem dio materijala koji se biološki razgrađuje u anaerobnim uvjetima;

53.

„sabirni centar” znači objekti koji nisu pogoni za preradu, u kojima se sakupljaju nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članak 18. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/209 za uporabu u hranidbi životinja iz istoga članka;

54.

„kompostana” znači pogon u kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi barem dio materijala koji se biološki razgrađuje u aerobnim uvjetima;

55.

„suspalionica” znači nepokretni ili pokretni pogon čija je glavna svrha proizvodnja energije ili proizvoda kako je utvrđeno u točki 5. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;

56.

„spalionica” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema, koji su namijenjeni toplinskoj obradi otpada, kako je utvrđeno u točki 4. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;

57.

„pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce” znači objekt ili pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili poboljšivača okusa, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

58.

„pogon za preradu” znači pogon ili objekt za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, u kojemu se nusproizvodi životinjskog podrijetla prerađuju u skladu s Prilogom IV. i/ili Prilogom X.

1.

U Estoniji, Latviji i Finskoj dopušteno je hraniti sljedeće krznaše mesno-koštanih brašnom ili drugim proizvodima koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste:

2.

U Estoniji i Latviji dopušteno je hraniti krznaše vrste američke vidrice (Mustela vison) mesno-koštanih brašnom ili drugim proizvodima koji su prerađeni u skladu s metodama preradu iz poglavlja III. Priloga IV. i dobiveni od trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste.

3.

Hranidba životinja iz stavaka 1. i 2. vrši se pod sljedećim uvjetima:

(a)

potrebno je poštovati karencu u trajanju od 21 dana iz članka 11. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009,

(b)

upotrijebljena su samo organska gnojiva i poboljšivači tla koji ispunjavaju odredbe članka 32. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i poglavlja II. Priloga XI. ovoj Uredbi.

(a)

stajski gnoj i guano;

(b)

sadržaj probavnog trakta, mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum i proizvodi od kolostruma za koje nadležno tijelo ne smatra da predstavljaju rizik od širenja ikoje ozbiljne bolesti životinja.

1.

Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u spalionicama i suspalionicama iz članka 6. stavka 1. točke (b) ove Uredbe moraju osigurati da su u pogonima pod njihovim nadzorom ispunjeni sljedeći higijenski uvjeti:

2.

Subjekt u poslovanju s nusproizvodima u spalionici ili suspalionici mora poduzeti sve potrebne mjere opreza kod prijema nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kako bi spriječio ili ograničio u mjeri u kojoj je to moguće izravne rizike za zdravlje ljudi ili životinja.

3.

Životinje ne smiju imati pristup pogonima, nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima koji čekaju spaljivanje ili suspaljivanje, ili pepelu koji je nastao spaljivanjem ili suspaljivanjem nusproizvoda životinjskog podrijetla.

4.

Ako se spalionica ili suspalionica nalazi na stočarskom gospodarstvu:

5.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi koji čekaju spaljivanje ili suspaljivanje moraju se skladištiti u pokrivenim i prema potrebi nepropusnim kontejnerima, koji moraju biti ispravno označeni.

6.

Nepotpuno spaljene nusproizvode životinjskog podrijetla potrebno je ponovno spaliti ili odložiti na drugi način, no nije ih dopušteno odložiti na odobreno odlagalište u skladu s člancima 12., 13. i 14., ovisno o slučaju, Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

1.

Količinu i štetnost ostataka spaljivanja i suspaljivanja potrebno je smanjiti na najmanju moguću mjeru. Takve je ostatke potrebno oporabiti, po mogućnosti izravno u pogonu ili izvan pogona u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice, ili odložiti na odobrenom odlagalištu.

2.

Suhe ostatke, uključujući prašinu, potrebno je prevoziti i privremeno skladištiti na način kako bi se spriječilo njihovo raspršivanje u okolišu, npr. u zatvorenim kontejnerima.

1.

Potrebno je primjenjivati tehnike za praćenje parametara i uvjeta u kojima se odvija postupak spaljivanja ili suspaljivanja.

2.

U odobrenju koje je izdalo nadležno tijelo ili u uvjetima priloženima tom odobrenju utvrđuju se zahtjevi u vezi s mjerenjem temperature.

3.

Za rad automatske opreme za praćenje potrebno je uvesti redovite kontrole i godišnje kontrolno ispitivanje.

4.

Rezultate mjerenja temperature treba evidentirati i prikazati na primjereni način kako bi nadležno tijelo moglo provjeriti sukladnost s dopuštenim uvjetima rada utvrđenima u ovoj Uredbi u skladu s postupcima koje donosi to nadležno tijelo.

(a)

Svaka linija pogona mora biti opremljena barem jednim pomoćnim plamenikom. Taj se plamenik mora automatski uključiti ako temperatura plinova prilikom izgaranja nakon posljednjeg upuhivanja zraka za sagorijevanje padne ispod 850 °C ili 1 100 °C, kako je primjenjivo. Mora se također koristiti pri pokretanju pogona i prekidu rada kako bi se osiguralo da se temperatura od 850 °C ili 1 100 °C, kako je primjenjivo, održi cijelo vrijeme tijekom tih radnji i dok je komori u kojoj se vrši spaljivanje ili suspaljivanje prisutan neizgorjeli materijal.

(b)

Kada se nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi unose u komoru u kojoj se vrši neprekinuto spaljivanje ili suspaljivanje, pogon mora imati automatski sustav za sprečavanje unosa nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda pri pokretanju pogona dok se ne postigne temperatura od 850 °C ili 1 100 °C, kako je primjenjivo, te kada se ta temperatura ne održava.

(c)

Subjekt mora upravljati spalionicom tako da se postigne stupanj spaljivanja pri kojemu je udio ukupnog organskog ugljika u šljaki i pepelu manji od 3 % ili njihov je gubitak pri paljenju manji od 5 % mase suhe tvari materijala. Prema potrebi treba primjenjivati odgovarajuće tehnike predobrade.

1.

Mjesta na kojima se nalaze pogoni visokog kapaciteta, uključujući povezani prostori za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla, moraju biti projektirana tako da se spriječi nedopušteno i nenamjerno ispuštanje onečišćujućih tvari u tlo, površinske vode i podzemne vode.

2.

Potrebno je osigurati spremnike za kontaminirane oborinske vode koje otječu s mjesta na kojemu se nalazi pogon ili za kontaminiranu vodu nastale istjecanjem ili gašenjem požara.

Subjekt prema potrebi mora osigurati da se takve vode ispitaju i obrade prije ispuštanja.

(a)

mogu se koristiti samo za uklanjanje:

(b)

kada se u pogon niskog kapaciteta unose materijali kategorije 1 iz članka 8. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, moraju biti opremljene pomoćnim plamenikom;

(c)

moraju poslovati tako da od nusproizvoda životinjskog podrijetla ostane samo pepeo.

1.

Pogoni za preradu moraju ispuniti sljedeće zahtjeve u vezi s preradom sterilizacijom pod tlakom ili u skladu s metodama prerade iz članka 15. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009:

2.

Pogon za preradu mora imati primjerene prostore za čišćenje i dezinfekciju posuda ili spremnika u kojima su primljeni nusproizvodi životinjskog podrijetla i prijevoznog sredstva, osim broda, u kojemu su dovezeni.

3.

Potrebno je osigurati primjerene prostore za dezinfekciju kotača i drugih dijelova vozila, ovisno o potrebi, prilikom izlaska iz nečistoga dijela pogona za preradu.

4.

Svi pogoni za preradu moraju imati sustav za odvodnju otpadnih voda koji ispunjava zahtjeve koje je postavilo nadležno tijelo u skladu sa zakonodavstvom Unije.

5.

Pogon za preradu mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti na temelju ocjene sposobnosti laboratorija za vršenje tih analiza, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati kako bi ocijenilo sposobnost toga laboratorija za vršenje tih analiza.

6.

Ako je na temelju procjene rizika zbog značajnih količina proizvoda koji se prerađuju potrebna redovita ili stalna prisutnost nadležnoga tijela, pogon za preradu mora imati primjereno opremljenu prostoriju koju je moguće zaključati, namijenjenu isključivo za uporabu inspekcijske službe.

1.

Pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 1 i drugi objekti u kojima se uklanja specificirani rizični materijal, klaonice i pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 2 moraju imati postupak predobrade za zadržavanje i sakupljanje materijala životinjskog podrijetla kao početni stupanj pročišćavanja otpadnih voda.

Oprema koja se koristi u postupku predobrade mora biti sastavljena od hvatača na odvodu ili sita s porama filtra ili otvorima ne većima od 6 mm na kraju postupka u nizvodnom smjeru, ili istovjetnih sustava kojima se osigurava da krute čestice u otpadnim vodama koje prolaze kroz njih nisu veće od 6 mm.

2.

Otpadne vode iz objekata iz stavka 1. moraju ući u postupak predobrade, kojime se osigurava da se sve otpadne vode filtriraju u tom postupku prije odvodnje iz objekta. Mljevenje, maceracija ili druge obrade ili primjene tlaka, koje bi mogle olakšati prolazak krutih materijala životinjskog podrijetla kroz postupak predobrade, nisu dopuštene.

3.

Sav materijal životinjskog podrijetla zadržan u postupku predobrade u objektima iz stavka 1. sakuplja se i prevozi kao materijal kategorije 1 ili kategorije 2, kako je primjenjivo, te se zbrinjava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

4.

Otpadne vode koje su bile podvrgnute postupku predobrade u objektima iz stavka 1. i otpadne vode iz drugih objekata koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili ih prerađuju moraju se pročišćavati u skladu sa zakonodavstvom Unije bez ograničenja sukladno ovoj Uredbi.

5.

Pored zahtjeva iz stavka 4., nadležno tijelo može zahtijevati od subjekata da pročišćavaju otpadne vode iz nečistoga dijela pogona za preradu ili iz pogona ili objekata koji vrše međuradnje s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2, ili koji skladište materijal kategorije 1 ili kategorije 2, i to u skladu s uvjetima kojima se osigurava smanjenje rizika koje uzrokuju uzročnici bolesti.

6.

Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 5., zabranjeno je uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla, uključujući krv i mlijeko, ili njihovih prerađevina putem otpadnih voda.

Međutim, materijal kategorije 3, uključujući talog iz centrifuge ili separatora, može se uklanjati putem otpadnih voda pod uvjetom da je podvrgnut jednoj od metoda obrade taloga iz centrifuge ili separatora iz dijela III. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi.

1.

Pogoni za preradu materijala kategorije 3 ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao i pogoni za preradu materijala kategorije 1 ili kategorije 2, osim ako se nalaze u potpuno odvojenim zgradama.

2.

Međutim, nadležno tijelo može odobriti preradu materijala kategorije 3 na mjestu na kojemu se postupa s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2 ili se takav materijal prerađuje ako je kros-kontaminacija spriječena:

3.

Pogoni za preradu materijala kategorije 3 moraju imati uređaje za otkrivanje prisutnosti stranih tijela, kao što su dijelovi ambalaže ili komadi kovina, u nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima ako se prerađuju materijali namijenjeni kao hrana za životinje. Takva je strana tijela potrebno ukloniti prije ili tijekom prerade.

1.

Potrebno je koristiti precizno umjerene mjerne uređaje/uređaje za bilježenje za neprekidno praćenje uvjeta u kojima se odvija prerada. Potrebno je voditi evidenciju kao dokaz o datumima umjeravanja mjernih uređaja/uređaja za bilježenje.

2.

Materijale koji možda nisu podvrgnuti određenoj toplinskoj obradi, kao što je materijal koji se ispušta prilikom pokretanja strojeva ili koji istječe iz uređaja za kuhanje treba ponovno vratiti u toplinsku obradu ili prikupiti i ponovno preraditi ili odložiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.

1.

Za svaku metodu prerade, kako je navedena u poglavlju III., kritične kontrolne točke, koje određuju opseg toplinske obrade koja se primjenjuje u preradi, uključuju:

2.

U slučaju kemijske obrade koju je nadležno tijelo odobrilo kao metodu prerade 7 u skladu s točkom G poglavlja III., kritične kontrolne točke koje određuju opseg upotrijebljenih kemijskih obrada uključuju postignutu prilagodbu pH.

3.

Barem dvije godine potrebno je čuvati evidenciju kao dokaz da se za svaku kritičnu kontrolnu točku primjenjuju minimalne vrijednosti prerade.

4.

Materijal kategorije 3 prerađuje se u skladu s nekom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od akvatičnih životinja, u skladu s bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako je navedeno u poglavlju III.

1.

Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 50 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 50 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 50 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2.

Nusproizvodi životinjskog podrijetla s veličinom čestica koja nije veća od 50 milimetara moraju se zagrijavati do temperature u središtu veće od 133 °C u trajanju od barem 20 minuta bez prekida pri apsolutnom tlaku od barem 3 bara. Tlak se postiže tako da se sav zrak ukloni iz sterilizacijske komore i zamijeni parom („zasićena para”); toplinska se obrada može primijeniti kao jedini postupak ili kao faza sterilizacije prije ili poslije same prerade.

3.

Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1.

Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 150 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 150 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 150 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2.

Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 125 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 50 minuta.

Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.

3.

Postupak se mora vršiti u serijama.

1.

Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2.

Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 95 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 55 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 13 minuta.

Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.

3.

Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1.

Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2.

Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno staviti u posudu s dodanom masti i zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 16 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 13 minuta, temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem osam minuta i temperatura u središtu veća od 130 °C u trajanju od barem 3 minute.

Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.

3.

Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1.

Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 20 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 20 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 20 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.

2.

Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati dok ne koaguliraju i potom ih prešati kako bi se iz bjelančevinastoga materijala odstranili mast i voda. Potom treba bjelančevinasti materijal zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 80 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 60 minuta.

Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.

3.

Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1.

Čestice nusproizvoda životinjskog podrijetla potrebno je smanjiti barem do:

Potrebno ih je pomiješati s mravljom kiselinom kako bi se pH smanjio i održavao na 4,0 ili manje. Mješavinu treba čuvati barem 24 sata do daljnje obrade.

2.

Nakon smanjenja veličine čestica mješavina se zagrijava na:

Pri uporabi sustava s neprekinutim protokom, kretanje proizvoda kroz izmjenjivač topline potrebno je kontrolirati putem mehaničkih uređaja za ograničavanje njegova pomicanja tako da na kraju postupka toplinske obrade proizvod prođe ciklus koji je dostatan po pitanju vremena i temperature.

3.

Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.

1.

Metoda prerade koju je odobrilo nadležno tijelo i za koju je subjekt tom nadležnom tijelu dokazao sljedeće:

2.

Podatke o kritičnim kontrolnim točkama na temelju kojih svaki pogon za preradu zadovoljavajuće ispunjava mikrobiološke standarde treba evidentirati i čuvati kako bi subjekt i nadležno tijelo mogli pratiti rad pogona za preradu. Podaci koje je potrebno evidentirati i pratiti moraju uključivati veličinu čestica i prema potrebi kritičnu temperaturu, apsolutno vrijeme, profil tlaka, brzinu protoka sirovina i stopu recikliranja masti.

3.

Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti uporabu metoda prerade koje su bile odobrene prije datuma početka primjene ove Uredbe u skladu s poglavljem III. Priloga V. Uredbe (EZ) br. 1774/2002.

4.

Nadležno tijelo mora trajno ili privremeno obustaviti primjenu metoda preradu uz stavaka 1. i 3. ako dobije dokaze da su se okolnosti iz stavka 1. točaka (a) ili (b) značajno promijenile.

5.

Nadležno je tijelo dužno na zahtjev obavijestiti nadležno tijelo druge države članice o podacima koji su mu dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. u vezi s odobrenom metodom prerade.

1.

Materijali koji nastaju preradom materijala kategorije 1 i 2, osim biodizela proizvedenog u skladu s točkom D odjeljka 2. ovog poglavlja, moraju biti trajno označeni u skladu sa zahtjevima za označivanje određenih dobivenih proizvoda iz poglavlja V. Priloga VIII.

2.

Nadležno tijelo države članice mora na zahtjev staviti na raspolaganje rezultate službenih kontrola nadležnom tijelu druge države članice kada se alternativna metoda po prvi put primjenjuje u toj državi članici kako bi olakšalo uvođenje nove alternativne metode.

(a)

Otopina natrijevog hidroksida (NaOH) ili kalijevog hidroksida (KOH) (ili njihova kombinacija) koriste se u količini kojom se postiže približna molarna ekvivalentnost s masom, vrstom i sastavom nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih preradi.

U slučaju visokoga udjela masti u nusproizvodima životinjskog podrijetla, koje neutraliziraju lužinu, dodatak se lužine mora prilagoditi tako da se postigne odgovarajuća molarna ekvivalentnost.

(b)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla stavljaju se u posudu od legiranog čelika. Izmjerena se količina lužine dodaje u krutom obliku ili u obliku otopine, kako je navedeno u točki (a).

(c)

Posudu je potrebno zatvoriti i zagrijavati nusproizvode životinjskog podrijetla i alkalnu mješavinu do temperature u središtu od barem 150 °C pri tlaku (apsolutnom) od barem 4 bara u trajanju od barem:

(d)

Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati kako bi se pospješio postupak digestije dok se tkivo ne raspadne, a kosti i zubi omekšaju; i

(e)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.

(a)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla zagrijavaju se na temperaturu u središtu od barem 180 °C u trajanju od barem 40 minuta bez prekida pri tlaku (apsolutnom) od barem 12 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši neizravnim uvođenjem pare u biolitički reaktor;

(b)

Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati; i

(c)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.

(a)

Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prvo obraditi metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđeno u poglavlju III., u odobrenom pogonu za preradu;

(b)

Nakon postupka iz točke (a) odmašćeni se materijali obrađuju na temperaturi od barem 220 °C u trajanju od barem 20 minuta pri tlaku (apsolutnom) od barem 25 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši u dvije faze: prvo izravnim uvođenjem pare, a potom neizravnim zagrijavanjem u koaksijalnom izmjenjivaču topline;

(c)

Postupak se obavlja u šaržama ili u neprekinutom sustavu, a materijal treba neprestano miješati;

(d)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno;

(e)

Dobiveni se materijal potom miješa s vodom i anaerobno se fermentira (pretvorba u bioplin) u reaktoru za bioplin;

(f)

u slučaju ulaznog materijala kategorije 1, čitavi se postupak mora obavljati na istoj lokaciji i u zatvorenome sustavu, a bioplin proizveden ovim postupkom treba brzo podvrgnuti postupku izgaranja u istom pogonu na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”).

(a)

Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:

(b)

Prerađena se mast potom dalje prerađuje jednom od sljedećih metoda:

(a)

Komora za dogorijevanje zagrijava se pomoću prirodnoga plina;

(b)

Primarnu komoru uplinjača treba napuniti nusproizvodima životinjskog podrijetla, te potom zatvoriti vrata. Primarna komora ne smije imati plamenike, te se umjesto toga zagrijava prijenosom topline kondukcijom iz komore za dogorijevanje, koja je mora nalaziti ispod primarne komore. Zrak se dovodi u primarnu komoru samo putem triju ulaznih ventila, koji su ugrađeni na glavnim vratima kako bi se pospješila učinkovitost postupka;

(c)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvaraju se u plinovite složene ugljikovodike i nastali plinovi putuju iz primarne komore kroz uski otvor na vrhu stražnjega zida do zona za miješanje i drobljenje, u kojima se razbijaju na sastavne dijelove. Na kraju plinovi putuju u komoru za dogorijevanje, gdje u prisutnosti viška zraka izgaraju u prirodnom plinu iz plamenika.

(d)

Svaka jedinica za preradu ima dva plamenika i dva sekundarna ventilatora za slučaj kvara na plameniku ili ventilatoru. Sekundarna komora mora biti izrađena tako da omogućuje najmanje vrijeme zadržavanja od dvije sekunde pri temperaturi od barem 950 °C u svim uvjetima izgaranja;

(e)

Nakon što napuste sekundarnu komoru ispušni plinovi moraju proći kroz barometarski prigušivač na dnu dimnjaka, koji ih hladi i razrjeđuje zrakom iz okoliša, pri čemu se u primarnoj i sekundarnoj komori održava stalni tlak;

(f)

Postupak se vrši unutar 24 sata, što uključuje punjenje, preradu, hlađenje i uklanjanje pepela. Na kraju se ciklusa preostali pepeo vakuumski uklanja iz primarne komore i puni u zatvorene vreće, koje treba zapečatiti prije odvoza;

(g)

Nije dopušteno uplinjavanje materijala različitog od nusproizvoda životinjskog podrijetla.

(a)

Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:

(b)

Masne se frakcije odvajaju od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača namijenjene izgaranju u drugome pogonu, moraju se ukloniti netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase;

(c)

Nakon postupka iz točaka (a) i (b), masti treba:

(d)

Nije dopušteno izgaranje materijala životinjskog podrijetla različitog od životinjske masti.

(e)

Sagorijevanje masti dobivene od materijala kategorije 1 i kategorije 2 vrši se u istome pogonu u kojemu su masti otopljene kako bi se proizvedena energija iskoristila za postupak topljenja. Međutim, nadležno tijelo može odobriti odvoz te masti u druge pogone na izgaranje pod uvjetom:

(f)

Izgaranje treba izvršiti u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša, a posebno normi iz toga zakonodavstva o najboljim raspoloživim tehnikama za nadzor nad emisijama i njihovo praćenje.

(a)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla pune se u pretvarač i potom se obrađuju na temperaturi od 80 °C u trajanju od osam sati. Tijekom toga vremena veličina se čestica neprekidno smanjuje uporabom odgovarajuće opreme za mehaničku abraziju.

(b)

Materijal se potom obrađuje na temperaturi od 100 °C u trajanju od barem dva sata.

(c)

Čestice dobivenog materijala ne smiju biti veće od 20 milimetara.

(d)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka iz točaka (a) i (b) budu postignuti istodobno.

(e)

Tijekom toplinske obrade materijala voda koja isparava mora se neprekidno uklanjati iz prostora za zrak iznad biogoriva i odvoditi u kondenzator od nehrđajućeg čelika. Kondenzat se održava na temperaturi od barem 70 °C barem jedan sat prije ispuštanja kao otpadne vode.

(f)

Nakon toplinske obrade materijala dobiveno se biogorivo ispušta iz pretvarača i automatski prenosi potpuno prekrivenom pokretnom trakom zatvorenog kruga na spaljivanje ili suspaljivanje na istoj lokaciji.

(g)

Postupak se mora vršiti u šaržama.

1.

Proizvodi dobiveni preradom:

2.

Materijali dobiveni preradom u skladu s:

3.

Sav otpad nastao preradom nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s ovim odjeljkom, kao što su mulj, sadržaj filtara, pepeo i ostaci digestije, zbrinjava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom.

1.

Pogon za proizvodnju bioplina mora biti opremljen jedinicom za pasterizaciju/higijenizaciju, koju nije moguće zaobići, za nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode čije čestice ne smiju biti veće od 12 mm prije unošenja u jedinicu, te mora imati sljedeće:

2.

Odstupajući od stavka 1., jedinica za pasterizaciju/higijenizaciju nije obvezna za pogone za proizvodnju bioplina koji prerađuju samo:

3.

Ako se pogon za proizvodnju bioplina nalazi na istome mjestu ili pored mjesta na kojemu se drže životinje iz uzgoja, a pogon za proizvodnju bioplina ne koristi samo stajski gnoj, mlijeko ili kolostrum koji su dobiveni od tih životinja, pogon se mora nalaziti na određenoj udaljenosti od mjesta na kojemu se drže te životinje.

Tu je udaljenost potrebno utvrditi tako da se spriječe svi neprihvatljivi rizici od širenja bolesti iz pogona za proizvodnju bioplina koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.

U svakome je slučaju potrebno osigurati potpunu fizičku odvojenost između pogona za proizvodnju bioplina i životinja i njihove hrane i stelje, prema potrebi ogradom.

4.

Svaki pogon za proizvodnju bioplina mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati.

1.

Kompostana mora biti opremljena zatvorenim reaktorom za kompostiranje ili zatvorenim prostorom za kompostiranje, koje nije moguće zaobići, za nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode koje se unose u pogon, te mora imati sljedeće:

2.

Odstupajući od stavka 1., mogu se dopustiti i druge vrste sustava za kompostiranje pod uvjetom:

3.

Ako se kompostana nalazi na istome mjestu ili pored mjesta na kojemu se drže životinje iz uzgoja, a kompostana ne koristi samo stajski gnoj, mlijeko ili kolostrum koji su dobiveni od tih životinja, kompostana se mora nalaziti na određenoj udaljenosti od mjesta na kojemu se drže te životinje.

Tu je udaljenost potrebno utvrditi tako da se spriječe svi neprihvatljivi rizici od širenja bolesti iz kompostane koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.

U svakome je slučaju potrebno osigurati potpunu fizičku odvojenost između kompostane i životinja i njihove hrane i stelje, prema potrebi ogradom.

4.

Svaka kompostana mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati.

1.

Nusproizvode životinjskog podrijetla treba preraditi što je prije moguće nakon dolaska u pogon za proizvodnju bioplina ili kompostanu. Do prerade ih je potrebno primjereno skladištiti.

2.

Kontejnere, posude i vozila za prijevoz neobrađenog materijala potrebno je očistiti i dezinficirati na za to predviđenom području.

To se područje mora nalaziti na takvome mjestu ili biti izrađeno na takav način da se spriječi rizik od kontaminacije obrađenih proizvoda.

3.

Potrebno je sustavno poduzimati mjere protiv ptica, glodavaca, kukaca i drugih štetočina.

U tu se svrhu mora koristiti dokumentirani program suzbijanja štetočina.

4.

Potrebno je utvrditi i dokumentirati postupke čišćenja za sve dijelove objekta. Za čišćenje je potrebno osigurati odgovarajuću opremu i sredstva.

5.

Kontrola higijene mora uključivati redovite preglede okoliša i opreme. Potrebno je dokumentirati rasporede tih pregleda i njihove rezultate.

6.

Uređaji i oprema moraju se održavati u dobrom radnom stanju, a mjernu je opremu potrebno redovito umjeravati.

7.

S ostacima digestije i kompostom treba postupati, te ih treba skladištiti u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani tako da se spriječi ponovna kontaminacija.

1.

Na materijal kategorije 3 koji se koristi kao sirovina u pogonu za proizvodnju bioplina opremljenom jedinicom za pasterizaciju/higijenizaciju primjenjuju se sljedeći minimalni zahtjevi:

Međutim, mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum i proizvodi od kolostruma kategorije 3 mogu se koristiti bez pasterizacije/higijenizacije kao sirovine u pogonu za proizvodnju bioplina ako nadležno tijelo smatra da ne predstavljaju rizik od širenja ikoje ozbiljne bolesti koja se može prenijeti na ljude ili životinje.

Minimalni zahtjevi iz točaka (b) i (c) ovog stavka primjenjuju se i na materijal kategorije 2 koji se unosi u pogon za proizvodnju bioplina bez prethodne prerade u skladu s člankom 13. točkom (e) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

2.

Na materijal kategorije 3 koji se koristi kao sirovina u kompostani primjenjuju se sljedeći minimalni zahtjevi:

Minimalni zahtjevi iz točaka (b) i (c) ovog stavka primjenjuju se i na materijal kategorije 2 koji se kompostira bez prethodne prerade u skladu s člankom 13. točkom (e) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

1.

Nadležno tijelo može odobriti uporabu parametara koji nisu utvrđeni u stavku 1. odjeljka 1. poglavlja I. i koji su drugačiji od standardnih parametara pretvorbe pod uvjetom da podnositelj zahtjeva dokaže za takvu uporabu da se tim parametrima osigurava primjereno smanjenje bioloških rizika. Ti dokazi moraju uključivati i validaciju, koja se vrši u skladu sa sljedećim zahtjevima:

2.

Odstupajući od stavka 1., a do donošenja pravila u skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nadležno tijelo može odobriti uporabu posebnih zahtjeva koji nisu utvrđeni u ovome poglavlju, pod uvjetom da se njima postiže jednakovrijedni učinak u pogledu smanjenja patogenih organizama, za:

3.

Ako su materijali iz stavka 2. točke (b) ili dobiveni proizvodi iz članka 10. točke (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 jedini ulazni materijal životinjskog podrijetla koji se obrađuje u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani, nadležno tijelo može odobriti primjenu posebnih zahtjevi koji nisu navedeni u ovome poglavlju ako:

4.

Subjekti mogu staviti na tržište ostatke digestije i kompost koji su proizvedeni u skladu s parametrima koje je odobrilo nadležno tijelo:

1.

Gdje je u slučaju točke (a) ili (b):

2.

Ostatke digestije ili kompost koji ne ispunjavaju zahtjeve iz ovog odjeljka treba ponovno pretvoriti u bioplin ili kompostirati, a u slučaju salmonele potrebno je s njima postupati ili ih zbrinuti u skladu s uputama nadležnoga tijela.

1.

Subjekti moraju osigurati da pošiljke uzoraka za istraživanja i dijagnostiku prati komercijalni dokument, u kojemu mora biti navedeno sljedeće:

2.

Korisnici koji postupaju s uzorcima za istraživanja i dijagnostiku moraju poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje tijekom postupanja s materijalima pod njihovim nadzorom, a posebno primjenom dobre laboratorijske prakse.

3.

Zabranjena je svaka daljnja uporaba uzoraka za istraživanja i dijagnostiku za svrhe različite od onih navedenih u stavku 38. Priloga I.

4.

Osim ako se čuvaju u referentne svrhe, uzorci za istraživanja i dijagnostiku, te svi proizvodi dobiveni uporabom tih uzoraka odlažu se:

5.

Korisnici koji postupaju s uzorcima za istraživanja i dijagnostiku moraju voditi evidenciju pošiljaka takvih uzoraka.

U toj evidenciji moraju biti navedeni podaci iz stavka 1. i datum i metoda odlaganja uzoraka i od njih dobivenih proizvoda.

6.

Odstupajući od stavaka 1., 4. i 5. nadležno tijelo može odobriti postupanje s uzrocima za istraživanja i dijagnostiku za obrazovne svrhe i njihovo odlaganje pod drugim uvjetima kojima se sprečavaju svi neprihvatljivi rizici za javno zdravlje ili zdravlje životinja.

1.

Trgovački se uzorci i izložbeni predmeti mogu prevoziti, upotrebljavati i odlagati u skladu sa stavcima 1. do 4. i stavkom 6. odjeljka 1,

2.

Osim ako se trgovački uzorci čuvaju u referentne svrhe, nakon obavljenih posebnih studija ili analiza ti se uzorci:

3.

Nakon izložbe ili umjetničke aktivnosti izložbeni se predmeti ponovno otpremaju u državu članicu podrijetla ili se otpremaju ili odlažu u skladu sa stavkom 2.

1.

Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti do korisnika ili u sabirne centre u skladu s odjeljcima 1. i 3. poglavlja I. Priloga VIII.

2.

Sabirališta moraju biti registrirana pri nadležnom tijelu pod uvjetom da:

3.

Države članice mogu odobriti uporabu pogona za preradu materijala kategorije 2 kao sabirni centri.

4.

Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u sabirnim centrima koji opskrbljuju krajnje korisnike materijalom, osim nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od akvatičnih životinja i akvatičnih beskralježnjaka, moraju osigurati da je taj materijal podvrgnut jednome od sljedećih postupaka:

1.

Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 iz članka 18. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za hranidbu sljedećih ugroženih i zaštićenih vrsta na mjestima za hranidbu pod sljedećim uvjetima:

2.

Kada država članica podnosi Komisiji zahtjev za uvrštenje u popis iz stavka 1. točke (a), mora joj podnijeti:

1.

Nadležno se tijelo mora na temelju ocjene posebnoga stanja u vezi s predmetnom životinjskom vrstom i njezinim staništem uvjeriti da će se poboljšati stanje očuvanosti te vrste;

2.

Nadležno tijelo mora u odobrenju utvrditi gospodarstva ili stada u zemljopisno određenom području hranidbe pod sljedećim uvjetima:

(a)

Nadležno je tijelo izdalo odobrenje subjektu odgovornom za hranidbu Nadležno tijelo izdaje takva odobrenja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(b)

Odobrenje koje je dodijelilo nadležno tijelo mora se istom povući u slučaju:

(c)

Subjekt odgovoran za hranidbu mora:

1.

Ako nadležno tijelo odobri odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla na licu mjesta u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, to se odlaganje može izvršiti:

2.

Spaljivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestima iz članka 19. stavka 1. točaka (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora se vršiti tako da se ti nusproizvodi spale:

3.

Zakopavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestima iz članka 19. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora se vršiti tako da se ti nusproizvodi zakopaju:

4.

U slučaju odlaganja u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti s mjesta podrijetla na mjesto odlaganja pod sljedećim uvjetima:

(a)

10 % populacije goveda odnosne države članice;

(b)

25 % populacije ovaca i koza odnosne države članice;

(c)

10 % populacije svinja odnosne države članice; i

(d)

postotak populacije drugih vrsta koji utvrđuje nadležno tijelo na temelju ocjene mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja koji nastaju odlaganjem tih životinjskih vrsta spaljivanjem ili zakopavanjem na licu mjesta.

(a)

da ti materijali ne prelaze količinu od 20 kg tjedno iz objekta ili pogona u kojemu se sakupljaju, bez obzira na životinjsku vrstu podrijetla materijala;

(b)

da se materijali sakupljaju, prevoze i odlažu tako da spriječi širenje neprihvatljivih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja;

(c)

da nadležno tijelo vrši redovite kontrole, uključujući kontrole evidencije koju vode subjekti, u objektima ili pogonima u kojima se materijali sakupljaju kako bi osiguralo sukladnost s odredbama iz ovog odjeljka.

1.

Zahtjevi za odobrenje alternativne metode uporabe ili odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, kako je navedeno u članku 20. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 (zahtjevi), podnose se na jednome od službenih jezika Europske unije, kako je navedeno u članku 1. Uredbe br. 1. iz 1958.

2.

Zainteresirane stranke koje podnose takve zahtjeve na jeziku koji nije engleski jezik, moraju prije ocjenjivanja ovjeriti službeni prijevod njihova zahtjeva, koji osigurava EFSA.

Rok iz članka 20. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 počinje teći nakon što zainteresirana stranka ovjeri službeni prijevod zahtjeva.

1.

Kako bi EFSA mogla ocijeniti sigurnost predložene alternativne metode, zahtjevi moraju sadržavati sve potrebne podatke u vezi sa sljedećim točkama:

2.

Zahtjevu treba priložiti dokazne dokumente, a posebno dijagram toka koji prikazuje odvijanje postupka, dokaze iz stavka 1. točke (c), te druge dokaze u prilog obrazloženja koje se podnosi u skladu sa stavkom 1.

3.

U zahtjevu je potrebno navesti kontakt adresu zainteresirane stranke, što uključuje ime i punu adresu, broj telefona i/ili faksa i/ili adresu elektronske pošte određene osobe za kontakt koja je ovlaštena od strane zainteresirane stranke ili nastupa u njezino ime.

1.

Od početne točke u proizvodnom lancu iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode treba sakupljati i prevoziti u zapečaćenim novim pakiranjima ili prekrivenim nepropusnim spremnicima ili vozilima.

2.

Vozila i spremnici za višekratnu uporabu, te sva oprema ili uređaji za višekratnu uporabu koji dolaze u doticaj i nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima, osim dobivenih proizvoda koje se stavljaju na tržište u skladu s Uredbom (EZ) br. 767/2009 i koje se skladište i prevoze u skladu s Prilogom II. Uredbe (EZ) br. 183/2005, moraju se održavati u čistome stanju.

Osim ako su namijenjeni prijevozu posebnih nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda na način kojime se sprečava kros-kontaminacija, treba ih posebno:

3.

Spremnici za višekratnu uporabu moraju biti namijenjeni prijevozu određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda u mjeri potrebnoj kako bi se izbjegla kros-kontaminacija.

Međutim, ako nadležno tijelo odobri takvu uporabu, spremnici za višekratnu uporabu mogu se koristiti:

4.

Ambalažni materijal treba odložiti spaljivanjem ili na drugi način u skladu sa zakonodavstvom Unije.

1.

Kako bi se izbjegli svi rizici za javno zdravlje ili zdravlje životinja, nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni za proizvodnju krmiva ili sirove hrane za kućne ljubimce moraju se prevoziti na odgovarajućoj temperaturi, u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla od mesa i mesnih proizvoda koji nisu namijenjeni prehrani ljudi, do najviše 7 °C, osim ako će se koristiti za hranidbu u skladu s poglavljem I. Priloga II.

2.

Neprerađeni materijal kategorije 3 namijenjen za proizvodnju krmiva ili hrane za kućne ljubimce mora se skladištiti i prevoziti rashlađen, smrznut ili siliran, osim: