This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32024R3110
Regulation (EU) 2024/3110 of the European Parliament and of the Council of 27 November 2024 laying down harmonised rules for the marketing of construction products and repealing Regulation (EU) No 305/2011 (Text with EEA relevance)
Uredba (EU) 2024/3110 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 (Tekst značajan za EGP)
Uredba (EU) 2024/3110 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011 (Tekst značajan za EGP)
PE/12/2024/REV/1
SL L, 2024/3110, 18.12.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3110/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3110/oj
Službeni list |
HR Serija L |
2024/3110 |
18.12.2024 |
UREDBA (EU) 2024/3110 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 27. studenoga 2024.
o utvrđivanju usklađenih pravila za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 305/2011
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
(1) |
Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3) donesena je u kontekstu unutarnjeg tržišta kako bi se uskladili uvjeti za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i uklonile prepreke trgovini građevnim proizvodima među državama članicama. |
(2) |
U skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, da bi se građevni proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom stavilo na tržište, proizvođač je za taj proizvod obvezan sastaviti izjavu o svojstvima. Proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost proizvoda s tim deklariranim svojstvima i primjenjivim zahtjevima. Proizvođači su izuzeti od te obveze za određene proizvode. |
(3) |
Iskustvo s provedbom Uredbe (EU) br. 305/2011, evaluacija koju je 2019. provela Komisija te izvješće Europske organizacije za tehničko ocjenjivanje pokazali su da je okvir za građevne proizvode ostvario slabe rezultate u različitim aspektima, među ostalim u pogledu razvoja normi i nadzora tržišta. Osim toga, povratne informacije prikupljene tijekom evaluacije ukazale su na potrebu za smanjenjem preklapanja, uklanjanja proturječnosti i ponavljajućih zahtjeva, među ostalim u vezi s drugim zakonodavnim aktima Unije, kako bi se osigurala veća pravna jasnoća i ograničilo administrativno opterećenje gospodarskih subjekata. Stoga je potrebno ažurirati i uskladiti pravne obveze gospodarskih subjekata s onima predviđenima drugim zakonodavnim aktima Unije, ali i dodati nove odredbe, među ostalim u području nadzora tržišta, kako bi se povećala pravna sigurnost i izbjegla različita tumačenja. |
(4) |
Potrebno je uspostaviti učinkovit protok informacija, među ostalim elektroničkim putem i upotrebom strojno čitljivog formata, kako bi se osigurala dostupnost usklađenih i transparentnih informacija o svojstvima građevnih proizvoda u cijelom lancu opskrbe. Očekuje se da će se time povećati transparentnost i poboljšati učinkovitost kad je riječ o prijenosu informacija. Osiguravanjem digitalnog pristupa sveobuhvatnim informacijama o građevnim proizvodima doprinijelo bi se potpunoj digitalizaciji građevinskog sektora, čime bi se okvir prilagodio digitalnom dobu. Osim toga, pružanje pristupa pouzdanim i trajnim informacijama ujedno bi značilo da gospodarski subjekti i ostali akteri ne bi uzajamno doprinosili nepoštovanju zahtjevâ. |
(5) |
U Rezoluciji Europskog parlamenta od 10. ožujka 2021. o provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (Uredba o građevnim proizvodima) (4) pozdravlja se cilj Komisije da građevinski sektor učini održivijim baveći se održivošću svojstava građevnih proizvoda u reviziji Uredbe (EU) br. 305/2011, kao što je najavljeno u Komunikaciji Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenoj „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo. Za čišću i konkurentniju Europu”. U Zaključcima Vijeća o kružnom gospodarstvu u građevinskom sektoru od 28. studenoga 2019. Komisija se poziva da pri reviziji Uredbe (EU) br. 305/2011 o građevnim proizvodima pospješi kružnost građevnih proizvoda. U svojoj Komunikaciji od 10. ožujka 2020. naslovljenoj „Nova industrijska strategija za Europu” Komisija je naglasila potrebu bavljenja pitanjem održivosti građevnih proizvoda te je istaknula održiviji izgrađeni okoliš kao ključan za tranziciju Europe prema klimatskoj neutralnosti. U svojoj Komunikaciji od 5. svibnja 2021. naslovljenoj „Ažuriranje nove industrijske strategije 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” Komisija je utvrdila da je građevinarstvo jedan od prioritetnih ekosustava koji se suočavaju s najvećim izazovima pri ispunjavaju klimatskih ciljeva i ciljeva održivosti te prihvaćaju digitalnu transformaciju o čemu ovisi konkurentnost građevinskog sektora. Stoga je primjereno utvrditi pravila za objavljivanje svojstava u pogledu okolišne održivosti za građevne proizvode, uključujući mogućnost utvrđivanja odgovarajućih graničnih razina i razreda. Razredi svojstava za okolišna svojstva proizvoda trebali bi točno odražavati raznolikost proizvoda i njihova najnovija dostignuća te bi trebali omogućiti točno utvrđivanje proizvoda koji su najprihvatljiviji za okoliš. Osim toga, kad se upućuje na učinke na okoliš, takvi razredi svojstava trebali bi biti razumljivi, ne bi smjeli dovoditi u zabludu niti omogućavati prebacivanje opterećenja. |
(6) |
Slično tome, u normizacijskoj strategiji EU-a za 2022. utvrđenoj u Komunikaciji Komisije od 2. veljače 2022., naslovljenoj „Normizacijska strategija EU-a: Utvrđivanjem globalnih normi do otpornog, zelenog i digitalnog jedinstvenog tržišta EU-a”, građevinarstvo je utvrđeno kao jedno od glavnih područja u kojima bi se usklađenim normama mogla poboljšati konkurentnost i smanjiti tržišne prepreke. |
(7) |
Za ostvarivanje ciljeva zaštite okoliša, uključujući borbu protiv klimatskih promjena i prelazak na kružno gospodarstvo, potrebno je, bez nerazmjernog povećanja birokracije i troškova za gospodarske subjekte, posebno mala i srednja poduzeća („MSP-ovi”), uspostaviti nove obveze u području zaštite okoliša i postaviti temelje za razvoj i primjenu metode ocjenjivanja za izračun okolišne održivosti građevnih proizvoda. Izračuni bi trebali obuhvaćati životni ciklus proizvoda primjenom metoda utvrđenih normizacijom. Izračunani životni ciklusi za nove proizvode trebali bi obuhvaćati sve faze vijeka trajanja proizvoda, od nabave sirovina ili proizvodnje iz prirodnih resursa do njegova konačnog zbrinjavanja, uključujući moguće koristi i opterećenja izvan okvira graničnih vrijednosti. Za rabljene i ponovno proizvedene proizvode izračunani životni ciklus trebao bi započeti demontažom iz građevine te bi trebao uključivati sve sljedeće faze do konačnog zbrinjavanja. Komisija bi trebala staviti na raspolaganje softver za izračun, posebno čimbenike za utvrđivanje značajki primjenjive u skladu s europskom normom EN 15804 ili budućim primjenjivim normama. Svako ažuriranje tog softvera trebalo bi priopćiti te bi ono trebalo pokrenuti ažuriranje relevantnih izračuna u roku od jedne godine. |
(8) |
Kako bi se zajamčile sigurnost i funkcionalnost građevnih proizvoda, a time i građevina, kao i sigurnost radnika i korisnika, potrebno je osigurati da određeni pružatelji usluga, kao što su pružatelji usluga provođenja narudžbi, internetske platforme za trgovanje i akteri koji pružaju posredničke usluge, ne doprinose nesukladnosti ostalih aktera. Stoga je potrebno relevantne odredbe učiniti primjenjivima i na te usluge i na njihove pružatelje. |
(9) |
Kako bi se stvorila potrebna veza između građevnih proizvoda i građevina, uključujući zgrade u koje bi se ti proizvodi mogli ugraditi, pojam građevina trebalo bi definirati samo za potrebe ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica da definiraju i reguliraju građevine i zgrade. |
(10) |
Kako bi se izbjegla uporaba inovativnih modela distribucije za zaobilaženje obveza iz ove Uredbe, trebalo bi pojasniti da bi se svaka isporuka proizvoda u okviru trgovačke djelatnosti, među ostalim kad se vlasništvo ili posjed nad proizvodom prenosi u okviru pružanja usluge, smatrala stavljanjem na raspolaganje na tržištu proizvoda. |
(11) |
Osiguravanjem slobodnog kretanja kompleta za građevne proizvode na unutarnjem tržištu poduprla bi se konkurentnost industrije. Tim bi se pristupom proširio doseg tržišta, pojednostavili proizvodni procesi za trgovačka društva te poboljšale pogodnosti i za potrošače i za poduzeća. |
(12) |
Sukladnost građevnih proizvoda sa zakonodavstvom Unije često ovisi o sukladnosti njihovih ključnih dijelova s tim zakonodavstvom. Međutim, budući da su ključni dijelovi često integrirani u različite građevne proizvode, osiguravanje sigurnosti i zaštite okoliša, uključujući klimu, bolje bi se postiglo kad bi se ti ključni dijelovi ocjenjivali na početku lanca opskrbe, odnosno kad bi se njihova svojstva i sukladnost procjenjivali unaprijed i neovisno o ocjeni konačnog građevnog proizvoda u koji su integrirani. Slično tomu, nadzor tržišta bio bi učinkovitiji kad bi se mogli utvrditi nesukladni ključni dijelovi te kad bi se taj postupak usmjerio na njih. Stoga je potrebno utvrditi obvezna pravila koja se primjenjuju na ključne dijelove građevnih proizvoda. Isti bi se pristup trebao primjenjivati na dijelove ili materijale namijenjene za uporabu u građevnim proizvodima koji bi imali koristi od dobrovoljne primjene Uredbe. |
(13) |
Predmeti, kao što su građevni proizvodi, njihovi ključni dijelovi ili ostali dijelovi ili materijali, mogu se staviti na tržište kao takvi ili kao skup zasebnih sastavnih dijelova namijenjenih za zajedničku uporabu te bi trebali podlijegati posebnim usklađenim tehničkim specifikacijama. Kako bi se pojednostavila primjena ove Uredbe, trebalo bi jasno utvrditi predmete i sastavne dijelove obuhvaćene njezinim područjem primjene. Međutim, takvo utvrđivanje ne bi trebalo isključiti mogućnost stavljanja na tržište sastavnih dijelova kao građevnih proizvoda kad se ti sastavni dijelovi stavljaju na tržište zasebno, kao ključni dijelovi ili na drugi način. |
(14) |
Uz zadržavanje širokog područja moguće primjene ove Uredbe, njezinu primjenu na određene proizvode koji su već usklađeni drugim pravnim aktima Unije trebalo bi isključiti kako bi se izbjeglo regulatorno preklapanje. U istu je svrhu također važno razlikovati one aspekte istih proizvoda koji su obuhvaćeni ovom Uredbom od onih aspekata koji su uređeni drugim sektorskim zakonodavstvom. To bi, na primjer, bio slučaj s rasvjetnim proizvodima te električnim i elektroničkim proizvodima koji podliježu direktivama 2014/35/EU (5), 2014/30/EU (6), 2014/53/EU (7) i 2001/95/EZ (8) Europskog parlamenta i Vijeća. Međutim, široko područje primjene ove Uredbe ne bi trebalo tumačiti kao namjeru usklađivanja svih proizvoda koji se mogu staviti na tržište radi ugradnje u građevine. Proizvodi koji nisu prikladni za usklađivanje, na primjer zbog svoje povezanosti s kulturnom baštinom, uporabe posebnih materijala koji se mogu nabavljati samo na određenim mjestima ili zbog heterogenih uvjeta među državama članicama, ne bi trebali podlijegati učinku usklađivanja ove Uredbe. To bi se moglo postići ako bi se aktivno odabrala mogućnost da se oni ne obuhvate usklađenim tehničkim specifikacijama. |
(15) |
Rabljeni proizvodi koji podliježu ovoj Uredbi i koji se uvoze iz trećih zemalja trebali bi, u nedostatku posebnih pravila za rabljene proizvode, podlijegati istim pravilima kao i novi građevni proizvodi. |
(16) |
Građevni proizvodi stavljeni na tržište u najudaljenijim regijama Unije često se uvoze iz susjednih zemalja te stoga ne podliježu zahtjevima utvrđenima u pravu Unije. Podvrgavanje tih građevnih proizvoda takvim zahtjevima bilo bi neproporcionalno skupo. Istodobno, građevni proizvodi proizvedeni u najudaljenijim regijama vrlo rijetko dolaze na tržište ostalih država članica. Stoga bi države članice trebale imati mogućnost izuzeti građevne proizvode stavljene na tržište u najudaljenijim regijama Unije iz tih zahtjeva. |
(17) |
Kako bi se osiguralo da se održava čvrsta veza između normi i regulatornih potreba država članica, stručna skupina trebala bi podržavati Komisiju u pripremi zahtjeva za normizaciju i ostalih usklađenih tehničkih specifikacija. Rad stručne skupine trebao bi se temeljiti na planu rada utvrđenom na temelju doprinosa država članica pored općih prioriteta Unije kao što su ciljevi EU-a u području klime i kružnog gospodarstva. Pri utvrđivanju prioriteta plana rada Komisija bi posebnu pozornost trebala posvetiti zamjeni usklađenih tehničkih specifikacija donesenih u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011. Komisija bi jednom godišnje trebala izvješćivati države članice i Europski parlament o napretku u provedbi plana rada, što bi trebalo obuhvaćati informacije o izdanim zahtjevima za normizaciju, broju normi koje su predložile europske organizacije za normizaciju, prosječnom vremenu koje je Komisiji potrebno za procjenu normi i omjeru između normi koje je Komisija prihvatila i odbila. |
(18) |
U skladu s načelom proporcionalnosti za postizanje osnovnog cilja usklađivanja unutarnjeg tržišta građevnih proizvoda potrebno je i primjereno odgovoriti na regulatorne potrebe država članica definiranjem samo bitnih značajki potrebnih za ocjenjivanje svojstava proizvoda. Definicija tih bitnih značajki i metode procjene koje se na njih primjenjuju trebale bi osigurati manje težak pristup s dovoljnom pouzdanošću te bi njima trebalo izbjeći udvostručavanje i nedosljednosti. U skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) ovom su Uredbom obuhvaćene samo mjere koje su potrebne za postizanje tog cilja. |
(19) |
Kako bi se postigla najveća moguća regulatorna usklađenost, ova bi se Uredba trebala u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na horizontalnom pravnom okviru, u ovom slučaju na Uredbi (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Time se slijedi nedavni trend u zakonodavstvu o proizvodima prema kojem se izrađuje zamjensko rješenje kada europske organizacije za normizaciju ne donose važeće usklađene norme. Ako neka europska organizacija za normizaciju donese usklađenu normu u skladu sa zahtjevom za normizaciju koja obuhvaća elemente koji ne zadovoljavaju regulatorne potrebe država članica ili nisu usklađeni s ciljevima Unije u području sigurnosti, okoliša, kružnosti i klime, Komisija bi trebala revidirati zahtjev za normizaciju ili usklađenu normu učiniti obveznom s ograničenjima. Zamjensko rješenje trebalo bi biti moguće primijeniti na usklađene norme koje nisu u skladu sa zahtjevom za normizaciju i odnose se na porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda koja prethodno nije obuhvaćena usklađenom normom ili je već obuhvaćena usklađenom normom koja se primjenjuje dulje od pet godina ili je obuhvaćena usklađenom normom koja se primjenjuje s ograničenjima. |
(20) |
Ako se usklađenim normama utvrđuju pravila za ocjenjivanje svojstva s obzirom na bitne značajke relevantne za zakone o gradnji država članica, te bi norme trebalo proglasiti obveznima za potrebe primjene ove Uredbe kao usklađene norme za svojstva jer se samo takvim obveznim normama postiže cilj dopuštanja slobodnog kretanja proizvoda te istodobno osigurava mogućnost država članica da zahtijevaju značajke proizvoda povezane s temeljnim zahtjevima za građevine koji su relevantni za njihove nacionalne posebnosti kao što su razlike u klimi, geologiji i zemljopisu te ostalim uvjetima. Ako se ta dva cilja nastoje ostvariti zajedno, proizvode je potrebno ocjenjivati jedinstvenom metodom, koja stoga mora biti obvezna. Međutim, dobrovoljne norme mogu se upotrebljavati za izradu zahtjeva za proizvode, koji su delegiranim aktima utvrđeni za relevantnu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda, slijedom Odluke br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10). U skladu s Odlukom br. 768/2008/EZ tim bi se dobrovoljnim normama trebala moći osigurati pretpostavka sukladnosti sa zahtjevima koji su njima obuhvaćeni. |
(21) |
Za ocjenjivanje svojstava s obzirom na bitne značajke može biti potrebno utvrditi granične razine. Dobrovoljne granične razine moraju biti zadovoljene u odnosu na određene primjene. Obvezne granične razine moraju biti zadovoljene kao uvjet za stavljanje proizvoda na unutarnje tržište neovisno o njegovoj primjeni. |
(22) |
Kako bi se doprinijelo ciljevima europskog zelenog plana utvrđenog u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenoj „Europski zeleni plan”, akcijskog plana za kružno gospodarstvo i akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja utvrđenih u Komunikaciji Komisije od 12. svibnja 2021. naslovljenoj „Put prema zdravom planetu za sve. Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” te kako bi građevni proizvodi bili sigurni jer je sigurnost jedan od ciljeva koji se žele postići zakonodavstvom na temelju članka 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), potrebni su zahtjevi za proizvode koji se odnose na funkcionalnost, sigurnost i zaštitu okoliša, uključujući klimu. Pri utvrđivanju tih zahtjeva Komisija bi trebala riješiti pitanje sigurnosnih rizika i uzeti u obzir potencijalni doprinos proizvoda postizanju ciljeva Unije u području klime, okoliša i energetske učinkovitosti tijekom njihova životnog ciklusa. Ti se zahtjevi ne odnose na svojstva građevnih proizvoda. Za razliku od Direktive Vijeća 89/106/EEZ (11), koja joj je prethodila, Uredbom (EU) br. 305/2011 ne predviđa se mogućnost utvrđivanja takvih zahtjeva za proizvode. Međutim, određene usklađene norme za građevne proizvode sadržavaju takve zahtjeve za proizvode. Te norme pokazuju da postoji praktična potreba za takvim zahtjevima u pogledu funkcionalnosti, sigurnosti i zaštite okoliša. Člankom 114. UFEU-a kao pravnom osnovom ove Uredbe nalaže se i postizanje visoke razine zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša. Stoga bi ovom Uredbom trebalo ponovno uvesti ili potvrditi zahtjeve za proizvod. Stoga bi Komisiji u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo delegirati ovlast za donošenje akata kojima se utvrđuju ti zahtjevi za odgovarajuće porodice proizvoda ili kategorije proizvoda. |
(23) |
Proizvodnja i distribucija građevnih proizvoda postaju sve složenije, zbog čega se pojavljuju novi specijalizirani subjekti, kao što su pružatelji usluga provođenja narudžbi. Radi jasnoće određene opće obveze, uključujući suradnju s nadležnim tijelima, trebale bi se primjenjivati na sve subjekte uključene u lanac opskrbe. |
(24) |
Kako bi se potaknulo usklađivanje praksi u državama članicama, čak i ako se o njima ne može postići konsenzus, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata o provedbi ove Uredbe u odnosu na ograničen broj pitanja. Odgovarajuće ovlasti trebale bi se odnositi na obveze i prava gospodarskih subjekata te obveze prijavljenih tijela. |
(25) |
Kako bi se poboljšala pravna sigurnost i ublažila fragmentacija tržišta Unije za građevne proizvode, potrebno je jasno definirati područje regulirano na razini Unije, tzv. „usklađeno područje”, u odnosu na elemente koji ostaju u nadležnosti država članica. Države članice i dalje su nadležne za utvrđivanje odredaba o građevinama, među ostalim o njihovu projektiranju i dimenzioniranju. Uspostava usklađenog područja ne bi trebala utjecati na pravo država članica da utvrde nacionalne zahtjeve za građevine niti smanjiti razinu zaštite koja već postoji i koja je opravdana u državama članicama. Nacionalne politike zaštite okoliša koje se primjenjuju na građevine ne bi se trebale smatrati zabranama niti preprekama za stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu sve dok se njima poštuje usklađena zona. |
(26) |
Države članice određuju razinu sigurnosti građevina na temelju svojih odgovornosti prema građanima, dok Unija određuje okvirne uvjete za unutarnje tržište. Donošenje odredbi o građevinama ostaje u nadležnosti država članica. Osnovnim zahtjevima za građevine utvrđenima u ovoj Uredbi trebale bi se uspostaviti poveznice s građevnim proizvodima koji su tehnički potrebni te služe kao temelj za izdavanje zahtjeva za normizaciju europskim organizacijama za normizaciju u pogledu razvoja usklađenih normi za građevne proizvode, za odgovarajuće delegirane akte kao i za izradu europskih dokumenata za ocjenjivanje. |
(27) |
Usklađeno područje trebalo bi se primjenjivati i na javne ugovore, bespovratna sredstva ili druge pozitivne poticaje, osim fiskalnih poticaja. |
(28) |
Kako bi se uspostavila ravnoteža između ublažavanja fragmentacije tržišta i legitimnih interesa država članica da reguliraju građevine, potrebno je predvidjeti mehanizam za bolje odražavanje potreba država članica pri razvoju usklađenih tehničkih specifikacija. Zbog istog bi razloga trebalo uspostaviti dodatni mehanizam prethodnog odobrenja kojim se državama članicama omogućuje da zbog nužnih razloga u području zdravlja i sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša utvrde zahtjeve koji nisu utvrđeni u usklađenim tehničkim specifikacijama za proizvode obuhvaćene usklađenim područjem. Taj bi mehanizam državama članicama trebao omogućiti da, dok se čekaju ažurirane usklađene tehničke specifikacije koje zadovoljavaju njihove regulatorne potrebe, obavijeste i zatraže odobrenje za nacionalne mjere koje utječu na razinu bitne značajke koja nije obuhvaćena usklađenom tehničkom specifikacijom. Taj bi mehanizam trebao biti dopuna mogućnosti države članice da obavijesti Komisiju, u skladu s člankom 114. UFEU-a, ako smatra da je potrebno uvesti nacionalne odredbe koje se temelje na novim znanstvenim dokazima u vezi sa zaštitom okoliša ili radnim okružjem zbog problema specifičnog za tu državu članicu i koje su u suprotnosti s usklađenim tehničkim specifikacijama. Kako bi se osiguralo da odobrene nacionalne mjere ostanu samo kao privremena odstupanja od usklađenog područja, važno je omogućiti brza savjetovanja o potrebi za ažuriranjem usklađenih tehničkih specifikacija s obzirom na te regulatorne potrebe, među ostalim, prema potrebi, zahtjevima za normizaciju s rokovima koji su posebno utvrđeni za rješavanje predmetne hitne situacije. |
(29) |
Kružno gospodarstvo, koje je ključni element akcijskog plana za kružno gospodarstvo, može se promicati obveznim sustavima za povrat pologa i obvezom proizvođača da povrate vlasništvo nad novim ili neprodanim proizvodima koji nisu izrađeni po narudžbi ili nad viškovima takvih proizvoda. Stoga bi državama članicama trebalo omogućiti poduzimanje takvih mjera i utvrđivanje obveza u pogledu prikupljanja i obrade proizvoda za otpad. Vlasnik proizvoda trebao bi biti zadužen za prijevoz natrag do distributera, uvoznika ili proizvođača. |
(30) |
Kako bi se povećala pravna jasnoća i smanjilo administrativno opterećenje za gospodarske subjekte, potrebno je izbjeći da se na građevne proizvode na temelju različitih pravnih akata Unije primjenjuje više postupaka ocjenjivanja istog aspekta zdravlja, sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša, uključujući klimu. To je potvrdila platforma REFIT, uspostavljena Odlukom Komisije C(2015) 3261, koja je Komisiji preporučila da prednost da rješavanju problema preklapanja i ponavljanja zahtjevâ. Ne smanjujući razinu zaštite koja već postoji i koja je opravdana u državama članicama na razini gradnje odnosno ne zadirući u tu razinu zaštite, Komisija bi stoga trebala moći odrediti uvjete pod kojima se ispunjavanjem obveza predviđenih u drugim pravnim aktima Unije ispunjavaju i određene obveze iz ove Uredbe ako bi se u protivnom isti aspekt zdravlja i sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša, uključujući klimu, istodobno ocjenjivao na temelju ove Uredbe i drugog akta Unije. |
(31) |
Nadalje, kako bi se izbjegle različite prakse država članica i gospodarskih subjekata, Komisiji bi trebalo dati ovlast za donošenje provedbenih akata u skladu s člankom 291. UFEU-a kako bi se odredilo jesu li određeni predmeti obuhvaćeni definicijom proizvoda. |
(32) |
Budući da je ova Uredba izrađena u skladu s okvirom Uredbe (EU) 2024/1781.Europskog parlamenta i Vijeća (12), ali su njezine odredbe prilagođene sektorskim posebnostima građevnih proizvoda, ona će, uz ograničene iznimke, biti pravni akt koji će se upotrebljavati za usklađivanje svih relevantnih aspekata građevnih proizvoda, uključujući aspekte održivosti, iako bi se oni mogli obuhvatiti i Uredbom (EU) 2024/1781. Ako se potreba za politikom utvrdi horizontalno u okviru Uredbe (EU) 2024/1781, Komisija bi prvenstveno trebala koristiti ovu Uredbu za zadovoljavanje te potrebe u pogledu građevnih proizvoda. Samo u iznimnim slučajevima u kojima su zahtjevi iz ove Uredbe nedostatni i ne mogu se izmijeniti ili dopuniti u razumnom roku, Uredbu (EU) 2024/1781 trebalo bi biti moguće primjenjivati na građevne proizvode na komplementaran način, pod uvjetom da se administrativni troškovi koji nastanu, među ostalim zbog toga što bi gospodarski subjekti mogli podlijegati dvama postupcima ocjenjivanja sukladnosti, pokažu razumnima. Iznimno, za proizvode koji koriste energiju uključene u planove rada za ekološki dizajn, a koji su ujedno građevni proizvodi i za međuproizvode u smislu Uredbe (EU) 2024/1781, osim cementa, prednost pri utvrđivanju zahtjeva u pogledu održivosti daje se toj uredbi. To će se na primjer odnositi na grijače, kotlove, toplinske crpke, uređaje za grijanje vode i prostora, ventilatore, sustave hlađenja i ventilacije te fotonaponske proizvode, osim fotonaponskih ploča integriranih u zgrade. Ova bi se Uredba i dalje prema potrebi primjenjivala na komplementaran način, uglavnom u vezi sa sigurnosnim aspektima, uzimajući u obzir i druge zakonodavne akte Unije o proizvodima kao što su plinski aparati, niskonaponski uređaji i strojevi. U slučaju sukoba s Uredbom (EU) 2024/1781 prednost bi trebale imati odgovarajuće odredbe ove Uredbe. Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje za gospodarske subjekte, za druge se proizvode može pojaviti potreba da se odrede uvjeti pod kojima se ispunjavanjem obveza iz drugog prava Unije ujedno ispunjavaju određene obveze iz ove Uredbe. Stoga bi Komisiji trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se odredili takvi uvjeti. |
(33) |
Kako bi se potaknulo poštovanje pravila, proizvođač građevnih proizvoda trebao bi biti odgovoran za netočne izjave o svojstvima i sukladnosti. |
(34) |
Povećana ponovna uporaba građevnih proizvoda dio je prelaska na kružno gospodarstvo i smanjenja ekološkog i ugljičnog otiska građevna. Tržište rabljenih građevnih proizvoda trenutačno nije vrlo razvijeno, a zahtjevi za građevne proizvode koji su se prethodno upotrebljavali znatno se razlikuju među državama članicama. Zbog toga bi rabljeni građevni proizvodi, uključujući ostale rabljene predmete koji podliježu ovoj Uredbi, trebali podlijegati dugoročnom usklađivanju uvođenjem mogućnosti razvoja namjenskih usklađenih tehničkih specifikacija u skladu s ovom Uredbom. Takve usklađene tehničke specifikacije trebale bi se primjenjivati na rabljene proizvode i sve dok rabljeni proizvod nije otpad ili dok ne prestane biti otpad. Donošenjem namjenskih usklađenih tehničkih specifikacija za rabljene proizvode ne bi se trebalo dovoditi u pitanje područje primjene i definicija otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13). Međutim, proizvodi koji se izravno ponovno upotrebljavaju u građevini ne bi se trebali smatrati ponovno stavljenima na tržište te stoga ne bi trebali podlijegati nikakvim mjerama na temelju ove Uredbe. |
(35) |
Kako bi se osigurala jasnoća u pogledu opsega usklađenog područja, važno je da sve usklađene tehničke specifikacije budu izričite u pogledu toga obuhvaćaju li ili isključuju rabljene proizvode iz svojeg područja primjene. Međutim, isključivanje rabljenih proizvoda iz područja primjene usklađene tehničke specifikacije ne bi trebalo spriječiti gospodarske subjekte da se odluče za primjenu ove Uredbe tako kao da je rabljeni proizvod nov. |
(36) |
U skladu s definicijom rabljenih proizvoda usklađene tehničke specifikacije kojima se rabljeni proizvodi izričito uključuju u njihovo područje primjene trebale bi se primjenjivati i na rabljene proizvode koji su podvrgnuti procesu transformacije koji nadilazi postupke provjere, čišćenja ili popravka i koji su u usklađenim tehničkim specifikacijama definirani kao procesi transformacije koji nisu ključni za svojstva proizvoda. Ponovno proizvedeni proizvodi trebali bi, bez obzira na usklađenu tehničku specifikaciju, imati koristi od toga da pri izračunu utjecaja na okoliš tijekom životnog ciklusa proizvoda ne moraju uključivati događaje prije posljednjeg demontiranja. Ponovno proizvedeni proizvodi također bi trebali imati koristi od zahtjeva ili poticaja kojima se promiče visok udio recikliranog sadržaja. |
(37) |
Kako bi se poboljšao pristup lako dostupnim i sveobuhvatnim informacijama o građevnim proizvodima, čime bi se doprinijelo njihovoj sigurnosti, funkcionalnosti i održivosti, izjava o svojstvima i sukladnosti trebala bi sadržavati sve informacije potrebne korisnicima i nadležnim tijelima. S obzirom na njezinu korisnost za korisnike proizvođači bi u tu izjavu trebali moći uključiti dodatne informacije, pod uvjetom da izjave o svojstvima i sukladnosti ostanu ujednačene i lako čitljive te da se ne zloupotrebljavaju u svrhu promidžbe. |
(38) |
Kako bi se smanjilo opterećenje za gospodarske subjekte, a posebno za proizvođače, gospodarski subjekti koji izdaju izjave o svojstvima i sukladnosti trebali bi primjerke tih izjava moći dostavljati elektroničkim putem te bi trebali biti ovlašteni za to da ih stave na raspolaganje na internetskim stranicama pod uvjetom da su nepromjenjive, čitljive za ljude i strojeve, dostupne, pristupačne i nedvosmisleno povezane s proizvodom. Kako bi se pojednostavila komunikacija u lancu opskrbe, izjave o svojstvima i sukladnosti trebale bi korisniku pomoću IT aplikacije omogućiti da provjeri usklađenost s pravilima primjene države članice u kojoj se proizvod upotrebljava. Važan preduvjet za strojno čitljive izjave standardizirani je IT format koji se zahtijeva za svaku usklađenu tehničku specifikaciju. |
(39) |
Kako bi proizvođači dokazali da građevni proizvodi na koje se primjenjuje sloboda kretanja robe ispunjavaju relevantne zahtjeve Unije, potrebno je zahtijevati izjavu o sukladnosti kojom se dopunjuje izjava o svojstvima, čime bi se regulatorni sustav za građevne proizvode ujedno približio Uredbi (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (14). Međutim, kako bi se što više smanjilo moguće administrativno opterećenje, izjavu o sukladnosti i izjavu o svojstvima trebalo bi kombinirati. Administrativno opterećenje za MSP-ove trebalo bi dodatno što više smanjiti ciljanim odredbama o pojednostavnjenju, među ostalim dijeljenjem rezultata ispitivanja, priznavanjem potvrda, kaskadnim korištenjem tehničke dokumentacije i izjavom bez procjene, čime se mikropoduzećima omogućuje da se koriste blažim sustavom ocjenjivanja i provjere te se smanjuju zahtjevi za proizvode izrađene po narudžbi u izvanserijskom postupku. Ako su takvi proizvodi ugrađeni u pojedinačno prepoznatljivu građevinu, trebala bi biti moguća izuzeća iz obveze sastavljanja izjave o svojstvima i sukladnosti. Ako proizvođač ispunjava kriterije i za primjenu pojednostavnjenog postupka i za izuzeće iz obveze sastavljanja izjave o svojstvima i sukladnosti, trebalo bi mu omogućiti da odabere jedno od njih ili da dostavi izjavu o svojstvima i sukladnosti bez primjene pojednostavnjenog postupka kako bi svoju ponudu bolje prilagodio potrebama potencijalnih kupaca. |
(40) |
Kako bi se postigla usklađenost s drugim zakonodavstvom o proizvodima i podložno općim načelima Uredbe (EZ) br. 765/2008, oznaku CE trebalo bi staviti samo na građevne proizvode za koje je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima i sukladnosti. Proizvođač na taj način preuzima odgovornost za sukladnost proizvoda s deklariranim svojstvima i primjenjivim zahtjevima za proizvode. |
(41) |
Postupovna prava svih gospodarskih subjekata te fizičkih ili pravnih osoba koje djeluju u njihovo ime u odnosu na mjere, odluke ili naloge tijelâ za nadzor tržišta i ostalih nadležnih nacionalnih tijela potrebno je osigurati u skladu s Uredbom (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća (15). Potrebno je da države članice osiguraju uspostavu odgovarajućih žalbenih postupaka protiv takvih mjera, odluka ili naloga. |
(42) |
Radi funkcionalnosti, sigurnosti i održivosti građevnih proizvoda, a time i građevina, svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u opskrbnom i distribucijskom lancu trebali bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurali da stavljaju na tržište, stavljaju na raspolaganje ili podržavaju stavljanje na raspolaganje na tržištu samo građevnih proizvoda koji su u skladu s obvezujućim zahtjevima Unije. Radi veće pravne jasnoće potrebno je izričito utvrditi obveze gospodarskih subjekata. |
(43) |
Potrebno je da proizvođači građevnih proizvoda točno i nedvosmisleno odrede vrstu proizvoda kako bi se osigurala točna osnova za ocjenjivanje sukladnosti takvog proizvoda sa zahtjevima Unije. Istodobno, kako bi se spriječilo izbjegavanje primjenjivih zahtjeva, proizvođačima bi trebalo zabraniti stvaranje novih vrsta proizvoda ako su ključne značajke predmetnih proizvoda identične. |
(44) |
Na unutarnjem tržištu oznaka CE trebala bi biti jedina oznaka kojom se dokazuje sukladnost s metodama za ocjenjivanje u odnosu na bitne značajke obuhvaćene usklađenim tehničkim specifikacijama. Kako bi se izbjegli fragmentacija tržišta i obmanjujuće tvrdnje koje proizlaze iz primjene različitih metoda za ocjenjivanje, oznaka CE trebala bi biti jedina dopuštena oznaka na proizvodima obuhvaćenima usklađenom tehničkom specifikacijom koja upućuje na to da je predmetni proizvod ocijenjen u odnosu na bitne značajke obuhvaćene usklađenim tehničkim specifikacijama i da je u skladu s primjenjivim zahtjevima za proizvode. Tržište građevnih proizvoda suočava se sa sve većim brojem oznaka koje često stvaraju zabunu i nepovjerenje među sudionicima na tržištu, ali i zavaravaju potrošače. Upotreba dodatnih oznaka negativno utječe na dokaznu vrijednost oznake CE na temelju metoda za ocjenjivanje koje se razlikuju od onih utvrđenih u relevantnim usklađenim tehničkim specifikacijama. Osim toga, MSP-ovi ne mogu uvijek imati koristi od takvih oznaka, što dovodi do poremećaja među sudionicima na tržištu i potencijalno otežava pristup tržištu. Te dodatne oznake stoga se ne bi trebale stavljati na proizvode u kombinaciji s oznakom CE. Međutim, tom se zabranom ne sprečava stavljanje na jedinstveno tržište proizvoda koji nose druge oznake, pod uvjetom da takve oznake ne zavaravaju potrošače i da ne dovode do zabune u pogledu oznake CE. Osim toga, oznake ne bi smjele narušavati vidljivost, čitljivost ili značenje oznake CE. Kao takve, te oznake ne bi trebale prikazivati nikakve informacije, tekst ili tvrdnje u odnosu na svojstva proizvoda. |
(45) |
Kako bi se izbjegle zavaravajuće tvrdnje, sve tvrdnje proizvođačâ građevnih proizvoda trebale bi se temeljiti na metodi ocjenjivanja sadržanoj u usklađenim tehničkim specifikacijama ako postoji. |
(46) |
Tehnička dokumentacija o građevnim proizvodima koju sastavlja proizvođač nadležnim nacionalnim i prijavljenim tijelima olakšava provjeru ispunjavaju li ti proizvodi zahtjeve Unije. Kako bi se poboljšao pristup sveobuhvatnim informacijama, ta tehnička dokumentacija trebala bi uključivati informacije potrebne za potvrđivanje izračuna kojim se potkrjepljuje ocjena okolišne održivosti građevnog proizvoda. |
(47) |
Kako bi se stvorila transparentnost za korisnike građevnih proizvoda i izbjegla neprimjerena uporaba tih proizvoda, proizvođač bi trebao precizno utvrditi građevne proizvode i njihovu predviđenu uporabu. Zbog istog bi razloga proizvođač trebao pojasniti jesu li građevni proizvodi namijenjeni za profesionalnu uporabu. Kako bi se mogla pratiti sljedivost građevnih proizvoda, proizvođači bi na proizvodu ili, ako to nije moguće, npr. zbog veličine ili površine proizvoda, na pričvršćenoj oznaci, na ambalaži ili ako ni to nije moguće, u dokumentu koji se prilaže proizvodu, trebali navesti jedinstvenu identifikacijsku oznaku vrste proizvoda specifičnu za proizvođača. |
(48) |
Kako bi se osiguralo ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe, proizvođači bi trebali aktivno pretraživati, pohranjivati i ocjenjivati informacije te poduzeti odgovarajuće mjere ako se potvrde nesukladnost ili nezadovoljavajuća svojstva ili ako postoji rizik. |
(49) |
Kako bi se ostvarili ciljevi europskog zelenog plana i akcijskog plana za kružno gospodarstvo, Komisija bi trebala imati mogućnost odrediti minimalne granične razine za okolišna svojstva građevnih proizvoda i okolišne zahtjeve za proizvode kojima se sprečava i smanjuje učinak građevnih proizvoda na okoliš. Međutim, načelo „sigurnost na prvom mjestu”, koje se primjenjuje i na građevni proizvod i na građevine, trebalo bi poštovati u svim slučajevima te bi ono trebalo obuhvaćati zaštitu zdravlja. |
(50) |
Radi osiguranja održivosti i trajnosti građevnih proizvoda proizvođači bi trebali osigurati da se proizvodi mogu koristiti što je duže moguće. Takva dugotrajna uporaba zahtijeva odgovarajuće projektiranje, korištenje pouzdanih dijelova, mogućnost popravka proizvoda, dostupnost informacija o popravku i pristup rezervnim dijelovima. Ako rezervni dijelovi nisu uobičajeno dostupni na tržištu, Komisiju bi trebalo ovlastiti da od proizvođača zahtijeva da osigura dostupnost tih rezervnih dijelova po razumnoj i nediskriminirajućoj cijeni tijekom razdoblja od 10 godina, koje se može produljiti ako se očekuje da će dostupnost tijekom duljeg razdoblja produljiti životni vijek proizvoda. |
(51) |
Radi poboljšanja kružnosti građevnih proizvoda, u skladu s ciljevima akcijskog plana za kružno gospodarstvo i hijerarhijom otpada, zahtjevima za proizvode trebalo bi također poboljšati učinkovitost resursa, spriječiti stvaranje otpada, dati prednost popravku, ponovnoj uporabi i ponovnoj proizvodnji, dati prednost upotrebi sekundarnih materijala te riješiti pitanje mogućnosti recikliranja proizvoda i proizvodnje nusproizvoda. Za pripremu za ponovnu uporabu, ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju i recikliranje potreban je određeni način projektiranja, i to takav koji omogućava odvajanje proizvoda, sastavnih dijelova i materijala tijekom faze demontaže, rastavljanja i uklanjanja te u kasnijoj fazi recikliranja, i u okviru kojega se, kad je moguće, izbjegavaju miješani, spojeni ili složeni materijali i zabrinjavajuće tvari. Budući da uobičajene upute za uporabu i informacije o sigurnosti proizvoda neće nužno stići do gospodarskih subjekata koji su odgovorni za pripremu za ponovnu uporabu, ponovnu uporabu, ponovnu proizvodnju i recikliranje, potrebne informacije u tom pogledu trebale bi biti dostupne u digitalnim putovnicama za proizvode kojima se može pristupiti preko nosača podataka i na internetskim stranicama proizvođača. |
(52) |
Opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti ključan su alat za pružanje informacija dovoljnih za donošenje informiranih odluka o kupnji, ugradnji, uporabi, održavanju, rastavljanju, ponovnoj uporabi i recikliranju proizvoda široj skupini kojoj bi mogle biti potrebne informacije. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo utvrditi elemente koji trebaju biti obuhvaćeni općim informacijama o proizvodu, uputama za uporabu i informacijama o sigurnosti, a smjernice o tome kako obično obuhvatiti te elemente u odnosu na određeni proizvod trebalo bi biti moguće uključiti u usklađene norme za svojstva. Međutim, takvim se smjernicama ne bi trebala proširiti niti ograničiti odgovornost proizvođača za pružanje informacija kako je utvrđeno u Uredbi. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata kako bi se osigurala odgovarajuće i homogeno ispunjavanje obveze pružanja općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i informacija o sigurnosti za određene porodice proizvoda ili kategorije proizvoda kad to nije moguće učiniti usklađenim normama za svojstva. |
(53) |
Neki građevni proizvodi postaju otpad iako nisu korišteni. Kako bi se izbjeglo rasipanje resursa, Uredba ne bi trebala utjecati na mogućnost država članica da proizvođače obvežu na to da izravno ili preko svojih uvoznika i distributera omoguće povrat proizvoda koji nakon isporuke na gradilište ili korisniku nisu korišteni te su u istovjetnom stanju u kojem su stavljeni na tržište. |
(54) |
Kako bi mogli donositi informirane odluke, korisnici građevnih proizvoda trebali bi biti dovoljno dobro informirani o okolišnim svojstvima proizvoda, njihovoj sukladnosti sa zahtjevima u vezi sa zaštitom okoliša i o tome u kojoj mjeri proizvođač ispunjava s time povezane obveze u području zaštite okoliša. Stoga je Komisija ovlaštena za donošenje delegiranih akata u kojima se utvrđuju posebni zahtjevi za označivanje. |
(55) |
Ovlašteni zastupnici često su jedine dostupne osobe za kontakt kad je riječ o uvezenim proizvodima, ali proizvođači im često dodjeljuju vrlo ograničene zadatke i ne pružaju im sve potrebne informacije da bi ih mogli djelotvorno zastupati. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo učvrstiti i jasno utvrditi ulogu i odgovornosti ovlaštenih zastupnika, kao što su zadaće koje treba uvrstiti u ovlaštenje proizvođača. Ovlaštenje ovlaštenog zastupnika ne bi trebalo uključivati sastavljanje tehničke dokumentacije. Međutim, proizvođačima bi u tu svrhu trebalo dopustiti sklapanje zasebnog ugovora sa svojim ovlaštenim zastupnikom, izvan opsega ovlaštenja. |
(56) |
Uvijek bi trebao postojati proizvođač kad se Uredbom utvrđuju obveze u pogledu stavljanja proizvoda na tržište. Ako inače ne postoji proizvođač u smislu ove Uredbe, distributer ili uvoznik trebao bi djelovati kao proizvođač i preuzeti njegove odgovornosti. |
(57) |
Gospodarski subjekt koji izmijeni proizvod ili ga pohrani tako da bi to moglo utjecati na njegova svojstva ili sigurnost trebao bi podlijegati obvezama proizvođača kako bi se osiguralo da svojstva ili sigurnost proizvoda i dalje budu na istoj razini. Međutim, tu obvezu ne bi trebalo nametati gospodarskom subjektu koji prepakirava proizvode jer bi inače sekundarna trgovina, a time i slobodan promet proizvoda, bili otežani, a prepakiravanje u načelu ne bi trebalo utjecati na svojstva ni sigurnost građevnog proizvoda. Ipak, da bi se očuvala svojstva i sigurnost proizvoda, gospodarski subjekt koji prepakirava proizvode trebao bi biti odgovoran za pravilnu provedbu tih postupaka kako se proizvod ne bi oštetio te kako bi korisnici i dalje bili ispravno informirani na jeziku koji je odredila država članica u kojoj se proizvodi stavljaju na raspolaganje. |
(58) |
S obzirom na njegove učinke na okoliš, izračun okolišne održivosti građevnog proizvoda trebao bi obuhvaćati i ambalažu koja se upotrebljava ili će se najvjerojatnije upotrebljavati. Ambalaža proizvoda može biti ključna i za očuvanje njegovih svojstava u distribucijskom lancu za korisnika. Iako ambalaža sama po sebi nije uključena u ostala ocjenjivanja svojstava proizvoda, svi gospodarski subjekti trebali bi, u okviru obveze poduzimanja potrebnih mjera kako bi osigurali kontinuiranu sukladnost proizvoda s ovom Uredbom, biti odgovorni za uporabu ambalaže prikladne za očuvanje svojstava i sukladnosti sa zahtjevima za proizvode. Ambalaža bi sama po sebi mogla činiti rizik za korisnike, a to bi trebalo uzeti u obzir u okviru obveze pružanja informacija o rizicima povezanima s uporabom proizvoda. |
(59) |
Kako bi se povećala sukladnost proizvođača s obvezama iz ove Uredbe te doprinijelo uklanjanju utvrđenih nedostataka i poboljšao nadzor tržišta, pružatelji usluga provođenja narudžbi, internetska tržišta i ostali sudionici na tržištu trebali bi aktivno doprinositi nastojanjima da samo sukladni proizvodi dolaze do korisnika. |
(60) |
Kako bi se izbjeglo zaobilaženje obveza na temelju ove Uredbe kad proizvodna tehnologija uključuje nekoliko različitih aktera koji doprinose projektiranju i proizvodnji građevnog proizvoda, potrebno je utvrditi jasno definiranu ulogu proizvođača ako fizička ili pravna osoba koja stvarno proizvodi građevni proizvod preuzme odgovornosti u skladu s ovom Uredbom u pogledu cijelog proizvoda, osim ako postoji druga osoba koja proizvod stavlja na tržište pod svojim imenom ili žigom ili preuzima odgovornost za proizvod sastavljanjem izjave o svojstvima i sukladnosti. To je posebno važno kad je riječ o trodimenzionalnom ispisu, pri čemu fizička ili pravna osoba izrađuje trodimenzionalni ispis građevnih proizvoda i stavlja ih na tržište. Ta bi osoba trebala ispuniti obveze proizvođačâ, među ostalim u pogledu uporabe odgovarajućih skupova podataka za trodimenzionalni ispis i materijala koji su prošli postupke primjenjive na proizvode te u pogledu usklađenosti informacija koje treba dostaviti proizvođač skupa podataka za trodimenzionalni ispis s informacijama koje treba dostaviti proizvođač materijala za ispis. |
(61) |
Ako proizvod nije namijenjen za uporabu u građevinarstvu, ali je vjerojatno da će ga potrošači zbog njegova izgleda upotrebljavati u građevinarstvu, proizvodu se prilažu upute za uporabu i informacije o sigurnosti u skladu s Uredbom (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća (16), ili nekom drugom primjenjivom uredbom, u kojoj se navodi da proizvod unatoč svojem izgledu nije dizajniran kao građevni proizvod. Tijela za nadzor tržišta trebaju poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući mogućnost povlačenja proizvoda s tržišta, ako bi njegov izgled mogao dovesti do zabune potrošača ili zlouporabe. |
(62) |
Kako bi se pojasnila primjenjivost ove Uredbe na prodaju na internetu i druge vrste prodaje na daljinu, trebalo bi definirati uvjete pod kojima se smatra da se određeni proizvod nudi klijentima u Uniji. Budući da internetska trgovina čini veći rizik od nesukladnosti, države članice trebale bi poduzeti posebne mjere za određivanje jedinstvenog tijela za nadzor tržišta radi otkrivanja ponuda za prodaju na daljinu usmjerenih na klijente na svojem državnom području kako bi odgovorna tijela za nadzor tržišta mogla poduzeti odgovarajuće mjere. Ponude u kojima se upotrebljava valuta država članica, koje su dostupne preko naziva internetske domene koji je registriran u jednoj od država članica ili koji se odnosi na Uniju ili jednu od država članica te koje su poslane u bilo koju državu članicu, trebalo bi smatrati ponudama koje su usmjerene na korisnike u Uniji. Tijela za nadzor tržišta mogu i ostale elemente, kao što je upotreba službenog jezika države članice, smatrati pokazateljem toga je li ponuda usmjerena na korisnike u Uniji. |
(63) |
Digitalne tehnologije, koje imaju znatan potencijal za smanjenje administrativnog opterećenja i troškova za gospodarske subjekte i tijela, uz istodobno poticanje inovativnih i novih poslovnih prilika i modela, brzo se razvijaju. Prihvaćanje digitalnih tehnologija znatno će doprinijeti i postizanju ciljeva vala obnove, uključujući energetsku učinkovitost, procjene životnog ciklusa i praćenja fonda zgrada. |
(64) |
Kako bi se osiguralo pravodobno donošenje usklađenih normi i europskih dokumenata za ocjenjivanje, Komisija bi trebala imati mogućnost proglasiti ih obveznima uz ograničavanje njihovih pravnih učinaka na temelju ove Uredbe. Takvim bi se ograničenjima trebala moći obuhvatiti, na primjer, zastarjela upućivanja na druge norme ili dokumente, odredbe koje su u suprotnosti s ovom Uredbom ili s drugim pravom Unije, odredbe koje su u suprotnosti s drugim usklađenim normama ili odredbe koje nisu u skladu sa zahtjevima koje treba ispuniti u vezi s osnovnim načelima i referentnim točkama utvrđenima u zahtjevu za normizaciju. |
(65) |
Kako bi se osigurala usklađenost sustava, ova bi se Uredba trebala temeljiti na horizontalnom pravnom okviru za normizaciju. Stoga bi se u mjeri u kojoj je to moguće na norme koje su proglašene obveznima u skladu s ovom Uredbom trebala primjenjivati i Uredba (EU) br. 1025/2012. Uredbom (EU) br. 1025/2012 stoga se predviđa, među ostalim, postupak za podnošenje prigovora na usklađene norme ako one nisu u potpunosti u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima ili ne ispunjavaju u potpunosti zahtjeve utvrđene u odgovarajućem zahtjevu za normizaciju ili druge zahtjeve iz ove Uredbe. |
(66) |
Komisija bi trebala podupirati europske organizacije za normizaciju pri izradi smjernica kojima se utvrđuje skup jasnih i stabilnih pravila za cijeli proces normizacije, uključujući uloge, odgovornosti, nadležnosti i opće postupovne rokove za sve uključene interesne skupine, kao i predloške koje treba upotrebljavati. Komisija bi također trebala pružati potporu kako bi se osigurala koherentnost i usklađenost s pravnim zahtjevima te bi trebala sudjelovati u neformalnim i formalnim raspravama europskih organizacija za normizaciju koje izrađuju tražene europske normizacijske dokumente, posebno u pitanjima koja se odnose na usklađenost normizacijskih dokumenata s ovom Uredbom i ostalim pravnim aktima Unije. Te bi aktivnosti trebale imati koristi od horizontalnog rada razvijenog u kontekstu provedbe Uredbe (EU) br. 1025/2012. |
(67) |
Ako Komisija delegiranim aktima odobri prijedloge europskih organizacija za normizaciju koji se odnose na dobrovoljne ili obvezne granične razine i razrede svojstava u vezi s bitnim značajkama i onim bitnim značajkama koje proizvođači uvijek moraju prijaviti, te bi prijedloge trebalo prema potrebi popratiti procjenom učinka u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (17) |
(68) |
S obzirom na to da nisu akti opće primjene, već prvi od dva koraka upravnog postupka koji se provodi za dobivanje oznake CE, europski dokumenti za ocjenjivanje ne bi se trebali smatrati usklađenim tehničkim specifikacijama. Međutim, osnovna načela izrade usklađenih normi, kao što je transparentnost za konkurente, mogu se i trebaju primjenjivati i na europske dokumente za ocjenjivanje. Nadalje, na europske dokumente za ocjenjivanje trebalo bi upućivati u procesu ocjenjivanja i provjere na isti način kao i na usklađene norme. Kako bi se uspostavila transparentnost za konkurente, europski dokumenti za ocjenjivanje trebali bi biti javno dostupni, a upućivanja na sve njih trebala bi biti objavljena u Službenom listu Europske unije. |
(69) |
Trenutačno se povećava broj europskih dokumenata za ocjenjivanje koji se gotovo ne mogu razlikovati i koji često imaju malu dodanu vrijednost u usporedbi s ostalim ili postojećim usklađenim normama, što bi moglo usporiti njihovo objavljivanje. Kako bi se taj rizik otklonio na troškovno učinkovit način, trebalo bi utvrditi određena načela za izradu i donošenje europskih dokumenata za ocjenjivanje ili ih učiniti konkretnijima. Osim toga, trebalo bi pojačati kontrolu koju provodi Komisija. |
(70) |
Ako organizacija tijela za tehničko ocjenjivanje (TAB-ovi) smatra da je izrada europskog dokumenta za ocjenjivanje korisna čak i bez ikakvog zahtjeva proizvođača, organizacija TAB-ova trebala bi Komisiji skrenuti pozornost na to pitanje, a ona bi trebala odlučiti zatražiti izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje uzimajući u obzir obrazloženje organizacije TAB-ova i potrebe tržišta. |
(71) |
Zahtjevi koji se primjenjuju na tijela nadležna za imenovanje TAB-ova ne bi trebali znatno odstupati od onih koji se primjenjuju na tijela koja podnose prijavu s obzirom na sličnosti njihovih uloga. Zbog istog bi razloga TAB-ovi trebali imati jednak stupanj neovisnosti i kontrole pri donošenju odluka kao i prijavljena tijela. |
(72) |
Kako bi se riješio problem povezan sa znatnim postotkom prijava koje su se temeljile na nepotpunim ili pogrešnim ocjenama, posebno ako su prijavljena pravna tijela koja nemaju internu tehničku sposobnost, potrebno je učiniti zahtjeve za prijavljena tijela preciznijima, osobito u smislu njihove neovisnosti, delegiranja zadaća drugim pravnim subjektima i vlastite sposobnosti za obavljanje dužnosti; zahtijevati da prijavljena tijela imaju na raspolaganju dovoljno kvalificiranog osoblja te provjeriti prikladnost zapošljavanja osoblja, za što matrica kvalifikacija može biti učinkovit alat; osigurati i provjeriti ima li stvarnu kontrolu nad zapošljavanjem osoblja, dodjelom vanjskih stručnjaka, postupcima, kriterijima i donošenjem odluka prijavljeno tijelo, a ne podugovaratelj, društvo kći ili drugo trgovačko društvo koje pripada istoj grupi trgovačkih društava te proširiti dokumentaciju koju tijela trebaju dostaviti pri podnošenju zahtjeva za imenovanje kao prijavljeno tijelo kako bi se tijelima koja podnose prijavu pružila temeljitija i razmjerno pravednija osnova za donošenje odluka. |
(73) |
Kako bi se osigurala pravilna provedba ove Uredbe, potrebno je osigurati da akreditacijska tijela kao osnovu za akreditaciju uzimaju ovu Uredbu, a ne norme koje se međusobno razlikuju. Također je važno da akreditacijska tijela procijene sposobnost tijela koje podnosi zahtjev, a ne grupe društava, s obzirom na to da samo tijelo koje podnosi zahtjev mora imati kontrolu nad budućom certifikacijom. |
(74) |
Kako bi se postigli ravnopravni uvjeti i izbjegla pravna nesigurnost, obveze prijavljenih tijela trebale bi biti jasnije definirane i izričito navedene, i to u odnosu na njihove aktivnosti ocjenjivanja i provjere te povezane aspekte. |
(75) |
Kako bi se izbjegla povezanost između osoblja prijavljenih tijela i proizvođača, prijavljena tijela trebala bi moći dopustiti rotaciju osoblja koje provodi različite zadaće ocjenjivanja sukladnosti. |
(76) |
Nadležna tijela država članica mogla bi imati pitanja na koja može odgovoriti samo određeno prijavljeno tijelo. Prijavljena tijela stoga bi trebala odgovarati i na pitanja koja bi mogla postaviti i tijela drugih država članica. |
(77) |
Kako bi se tijelima omogućilo lakše utvrđivanje nesukladnosti prijavljenih tijela, proizvođača i proizvoda te kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti, prijavljena tijela trebala bi biti ovlaštena, a ako se nesukladnost može jasno dokazati, čak i obvezna, proaktivno prosljeđivati informacije o slučajevima nesukladnosti relevantnim nadležnim nacionalnim tijelima ili tijelima koja podnose prijavu. Međutim, prijavljena tijela ne bi trebala izlaziti izvan okvira svoje obveze obavješćivanja tako da istražuju subjekte koji nisu njihovi klijenti ili partneri. |
(78) |
Kako bi se uspostavili ravnopravni uvjeti za prijavljena tijela i proizvođače, trebalo bi poboljšati koordinaciju među prijavljenim tijelima. S obzirom na to da samo polovica trenutačno prijavljenih tijela na vlastitu inicijativu sudjeluje u aktivnostima već postojeće koordinacijske skupine prijavljenih tijela, izravno sudjelovanje ili sudjelovanje preko imenovanih predstavnika trebalo bi postati obvezno. |
(79) |
Pokušaji uspostave pojednostavnjenih postupaka za mala i srednja poduzeća u Uredbi (EU) br. 305/2011, čime bi se smanjilo opterećenje i troškovi za MSP-ove i mikropoduzeća, nisu bili u potpunosti djelotvorni, a često su bili i pogrešno shvaćeni ili se nisu koristili zbog nedovoljnih ili nedovoljno jasnih informacija o njihovoj primjeni. Kako bi se uklonili utvrđeni nedostatci uz istodobno oslanjanje na prethodno utvrđena pravila, potrebno je pojasniti i olakšati njihovu primjenu te time ostvariti cilj podupiranja MSP-ova uz istodobno osiguravanje svojstava, sigurnosti i okolišne održivosti građevnih proizvoda. |
(80) |
Priznavanje rezultata ispitivanja koje je dobio drugi proizvođač, kako je predviđeno člankom 36. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 305/2011, trebalo bi općenito proširiti kako bi se općenito smanjilo opterećenje gospodarskih subjekata, a posebno proizvođačâ. Takav mehanizam priznavanja posebno je potreban kako bi se izbjeglo višestruko ocjenjivanje okolišne održivosti sirovina, međuproizvoda i konačnih proizvoda. |
(81) |
Radi osiguranja pravne sigurnosti u slučaju problema sa sigurnošću ili svojstvima takvo bi se priznavanje trebalo dopustiti samo ako ocijenjeni i provjereni gospodarski subjekti pristanu surađivati jedni s drugima i s relevantnim prijavljenim tijelima, što uključuje i potrebnu razmjenu podataka. |
(82) |
Evaluacija Uredbe (EU) br. 305/2011 pokazala je da se kvaliteta i djelotvornost aktivnosti nadzora tržišta koje se provode na nacionalnoj razini uvelike razlikuju. Osim mjerama utvrđenima u ovoj Uredbi i u relevantnom pravu Unije usmjerenima na bolji nadzor tržišta sukladnost gospodarskih subjekata, tijela i proizvoda s ovom Uredbom trebala bi se olakšati uključivanjem trećih strana, na primjer mogućnošću da svaka fizička ili pravna osoba putem portala za podnošenje pritužbi, koji je uspostavila i održava Komisija, dostavi informacije o slučajevima nesukladnosti. Rješavanjem pritužbi poštuje se pravo na dobru upravu utvrđeno u članku 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Pri rješavanju pritužbi Komisija bi trebala uzeti u obzir relevantnost i utemeljenost pritužbe te davati prednost pritužbama u kojima se navode problemi koji imaju osobito dalekosežne negativne učinke na građane ili unutarnje tržište. Kako bi se pritužba smatrala utemeljenom, Komisija bi svakako trebala provjeriti je li u pritužbi uspješno iznesen prigovor odnosno je li u prigovoru naveden problem o kojem je Komisija zauzela jasno, javno i dosljedno stajalište koje je priopćeno podnositelju pritužbe. Komisija bi trebala odgovoriti podnositelju pritužbe bez nepotrebne odgode i učinkovito proslijediti pritužbe relevantnim državama članicama koje bi te pritužbe trebale rješavati brzo i djelotvorno u skladu sa svojim pravnim okvirima i obvezama. |
(83) |
Kako bi se otklonili nedostatci utvrđeni u području nadzora tržišta u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, ova bi Uredba trebala sadržavati više opravdanih ovlasti za tijela za nadzor tržišta i Komisiju kojima bi se tijelima trebalo omogućiti da djeluju u svim potencijalno problematičnim situacijama. |
(84) |
Praksa nadzora tržišta pokazala je da pri ocjenjivanju proizvoda u određenom trenutku postoji rizik od nesukladnosti, ali ne i sama nesukladnost, dok poslije to može biti obrnuto. Osim toga, ima situacija u kojima postoji nesukladnost koja nije formalna, ali ne predstavlja rizik. Iz tih razloga države članice trebale bi biti ovlaštene djelovati u svim slučajevima sumnje na nesukladnost ili rizik, a definicija „proizvoda koji predstavlja rizik” mora se proširiti kako bi obuhvatila rizik za okoliš. Državama članicama potrebno je omogućiti dovoljno fleksibilne postupke kako bi mogle razlikovati slučajeve nesukladnosti visokog i niskog prioriteta, dok bi sve države članice trebale biti obaviještene i o manje važnim slučajevima. |
(85) |
Radi osiguravanje djelotvornog izvršavanja zahtjevâ i jačanja nadzora tržišta u državama članicama Komisija bi trebala izdati smjernice za primjenu ove Uredbe, kao i zajedničke prakse i metodologije za djelotvoran nadzor tržišta, uključujući, na primjer, elemente kao što su preporučeni broj i vrsta provjera koje tijela za nadzor tržišta trebaju provesti za određenu kategoriju proizvoda ili porodicu proizvoda ili u vezi s posebnim zahtjevima. Primjereno je da se takve preporuke temelje na dobroj praksi razvijenoj u okviru nadzora tržišta. |
(86) |
Osim toga, kako bi se ojačali uglavnom slabi kapaciteti tijela za nadzor tržišta u području nadzora tržišta i radi dodatnog usklađivanja s Uredbom (EU) 2024/1781, potrebno je pružiti bolje razrađenu potporu administrativnoj koordinaciji tih tijela i osigurati im pravo na ostvarivanje povrata troškova inspekcija i ispitivanja od gospodarskih subjekata u vezi s nesukladnim proizvodima. |
(87) |
Kako bi se stvorio poticaj za povećanje kapaciteta tijela za nadzor tržišta u smislu nadzora tržišta i kako bi se postigla usklađenost s Uredbom (EU) 2024/1781, države članice trebale bi izvješćivati o svojim aktivnostima nadzora tržišta u području proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, među ostalim o izrečenim kaznama. |
(88) |
Kako bi bile korisnije gospodarskim subjektima, kontaktne točke za građevne proizvode trebale bi biti djelotvornije i stoga bi im trebalo dodijeliti više resursa. Kako bi se gospodarskim subjektima olakšao rad, zadaće kontaktnih točaka za građevne proizvode trebalo bi prilagoditi i proširiti tako da uključuju informacije o odredbama ove Uredbe koje se odnose na proizvode i o aktima donesenima u skladu s njom. Države članice također bi trebale podići razinu osviještenosti gospodarskih subjekata o kontaktnim točkama za građevne proizvode na svojem državnom području. |
(89) |
Potrebno je uspostaviti odgovarajući, učinkovit i isplativ koordinacijski mehanizam kako bi se utvrđene obveze i zahtjevi dosljedno primjenjivali, a cjelokupni sustav ojačao, uzimajući u obzir i činjenicu da se mogu pojaviti nova pitanja o tumačenju u vezi sa sigurnosti i održivosti proizvoda i građevina. S obzirom na to da različite odluke stvaraju neravnopravne uvjete, doprinose dodatnom kompliciranju pravnog okvira, stvaraju prepreke slobodnom kretanju na unutarnjeg tržišta te dodatno administrativno opterećenje i troškova za gospodarske subjekte, trebalo bi ih spriječiti tim mehanizmom za koordinaciju. |
(90) |
Posebno bi trebalo uspostaviti informacijski i komunikacijski sustav za prikupljanje pitanja koja se odnose na tumačenje, za pronalaženje odgovarajućih zajedničkih rješenja i za poboljšanje razmjene informacija u tom pogledu. Kako bi se olakšala razmjena informacija, takav bi se sustav trebao oslanjati na nacionalne sustave. Tim bi se nacionalnim sustavima trebali utvrditi i slučajevi neujednačene primjene ove Uredbe kako različite prakse ne bi postale uobičajena i trajna praksa. Informacijski i komunikacijski sustav trebao bi se baviti i pitanjima povezanima s pojavom novih proizvoda ili poslovnih modela, nepredviđenim situacijama i situacijama u kojima se primjenjuju i druge odredbe prava Unije. |
(91) |
Digitalizacija i dostupnost informacija o proizvodima povećava transparentnost, čime se doprinosi sigurnosti proizvoda i zaštiti okoliša i zdravlja ljudi te istodobno smanjuje administrativno opterećenje i troškove za gospodarske subjekte. U skladu s tim Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se uspostavio sustav digitalnih putovnica za građevne proizvode koji bi u najvećoj mogućoj mjeri bio usklađen s digitalnom putovnicom za proizvode iz Uredbe (EU) 2024/1781. |
(92) |
Radi poboljšanja strojne čitljivosti potrebno je uspostaviti zajednički podatkovni rječnik na temelju europskih normi, koji bi služio kao alat za uređivanje i objavljivanje strukture podataka i njihovih pomno sastavljenih definicija te opisa za sve relevantne građevne proizvode. Za svaku porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda podatkovni rječnik trebao bi sadržavati sve bitne značajke i druga svojstva kako je utvrđeno u usklađenim tehničkim specifikacijama, kao i druge informacije koje su propisane ovom Uredbom. Podatkovni rječnik usklađen na razini Unije omogućuje klasifikaciju i upotrebu strukturiranih definicija ne samo za potrebe nadležnih nacionalnih tijela nego i u daljnjoj digitalizaciji građevinskog sektora, posebno u informacijskom modeliranju građevina, građevinskim očevidnicima, digitalnim putovnicama i registrima. |
(93) |
Kako bi se poboljšala njihova razina kompetencije, uskladilo donošenje odluka i stvorili ravnopravni uvjeti za gospodarske subjekte, trebalo bi organizirati osposobljavanje za tijela za nadzor tržišta, kontaktne točke za građevne proizvode, tijela nadležna za imenovanje, tijela koja podnose prijavu te predstavnike prijavljenih tijela i TAB-ova Iste bi ciljeve trebalo nastojati ostvariti i razmjenom osoblja između tijela za nadzor tržišta, tijela koja podnose prijavu i prijavljenih tijela dviju ili više država članica. |
(94) |
Države članice nemaju uvijek tehničke kompetencije za ispunjavanje svih obveza koje imaju u skladu sa zakonodavstvom Unije kumulativno za sve sektore proizvoda. Stoga dobivaju neformalnu potporu drugih država članica. Budući da je takva potpora u nekim slučajevima neizbježna, ovom bi se Uredbom trebala utvrditi osnovna pravila za nju, odnosno pojasniti odgovornosti. |
(95) |
Poslovanje u području građevnih proizvoda polako se sve više odvija na međunarodnoj razini. Zbog toga se pojavljuju situacije u kojima je potrebno riješiti nesukladnosti gospodarskih subjekata sa sjedištem izvan Unije. Stoga bi u ovoj Uredbi trebalo predvidjeti odredbu o međunarodnoj suradnji. |
(96) |
Određeni broj trećih zemalja primjenjuje zakonodavstvo Unije o proizvodima ili barem priznaje potvrde izdane u skladu s njim na temelju međunarodnih sporazuma ili jednostrano, pri čemu je oboje u interesu Unije. Kako bi se te treće zemlje potaknulo da nastave s tom praksom, a ostale da učine isto, trećim zemljama koje primjenjuju zakonodavstvo Unije o proizvodima ili priznaju potvrde izdane u skladu s njim trebalo bi, od slučaja do slučaja, pružiti određene dodatne mogućnosti. Stoga bi trebalo biti moguće nakon savjetovanja s državama članicama poduprijeti te osobito kooperativne treće zemlje te im dopustiti da sudjeluju u sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode, informacijskom sustavu za usklađeno donošenje odluka i razmjeni informacija među tijelima. Osim toga, zbog istog bi razloga trebalo biti moguće obavijestiti te posebno kooperativne treće zemlje o nesukladnim ili rizičnim proizvodima. |
(97) |
Kako bi se potaknula uporaba održivih građevnih proizvoda bez narušavanja tržišta i kako bi se zadržala usklađenost s Uredbom (EU) 2024/1781, poticaji država članica za upotrebu održivih građevnih proizvoda trebali bi biti usmjereni na najodrživije proizvode. Nadalje, Komisija bi trebala imati mogućnost koordinacije poticaja država članica kako bi se potaknula potražnja za određenim okolišno održivim proizvodima. Države članice također bi mogle dati poticaje za promicanje okolišno prihvatljivih i održivih građevnih proizvoda koji nisu obuhvaćeni usklađenim tehničkim specifikacijama, u skladu s pravilima o državnim potporama. |
(98) |
Javna nabava čini 14 % BDP-a Unije. Kako bi se povećala uporaba održivih građevnih proizvoda, čime bi se doprinijelo cilju postizanja klimatske neutralnosti, poboljšanja energetske učinkovitosti i učinkovitog korištenja resursima te prelaska na kružno gospodarstvo kojim se štite javno zdravlje i bioraznolikost, i kako bi se postigla usklađenost s Uredbom (EU) 2024/1781, prakse država članica u području javne nabave trebale bi se uskladiti s obveznim minimalnim zahtjevima u pogledu svojstava okolišne održivosti građevnih proizvoda utvrđenima u delegiranim aktima. Komisija bi trebala donijeti odluku o bitnim značajkama koje je potrebno zadovoljiti i o načinu provedbe u obliku jednog ili više od sljedećeg: tehničkih specifikacija, kriterija za odabir, odredbi o izvršenju ugovora ili kriterija za dodjelu ugovora. Obvezni minimalni zahtjevi u pogledu svojstava okolišne održivosti odnose se samo na bitne značajke i njima se ne prejudicira mogućnost da države članice u svojim ugovorima postave ambicioznije kriterije kojima traže bolja svojstva relevantnih bitnih značajki uz poštovanje usklađenog područja. |
(99) |
Od javnih naručitelja i naručitelja trebalo bi, prema potrebi, zahtijevati da svoju nabavu usklade s posebnim kriterijima za zelenu javnu nabavu, koji će biti utvrđeni u delegiranim aktima iz ove Uredbe. Kriteriji za određene porodice proizvoda ili kategorije proizvoda trebali bi se poštovati ako se ugovorima zahtijevaju obvezna minimalna svojstva u pogledu okolišne održivosti za građevne proizvode u vezi s njihovim bitnim značajkama obuhvaćenima usklađenim tehničkim specifikacijama. Ti minimalni zahtjevi trebali bi se utvrditi u skladu s transparentnim, objektivnim i nediskriminirajućim kriterijima. Pri izradi delegiranih akata povezanih sa zelenom javnom nabavom Komisija bi trebala uzeti u obzir različite geografske, društvene i gospodarske okolnosti u državama članicama. Pri razmatranju učinka na stanje na tržištu Komisija bi trebala uzeti u obzir, među ostalim, učinke tih zahtjeva na tržišno natjecanje, MSP-ove te najbolje okolišne proizvode i rješenja koji su dostupni na tržištu. Pri razmatranju ekonomske izvedivosti za javne naručitelje i naručitelje Komisija bi trebala uzeti u obzir činjenicu da različiti javni naručitelji u različitim državama članicama mogu imati različite proračunske kapacitete. U propisno opravdanim slučajevima javni naručitelji trebali bi moći odstupiti od zahtjeva, na primjer ako postoji samo jedan dobavljač, ako ne postoje odgovarajuće ponude ili ako bi primjena zahtjeva dovela do nerazmjernih troškova. |
(100) |
Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u slučaju izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu iz Uredbe (EU) 2024/2748 Europskog parlamenta i Vijeća (18), iz razloga utvrđenih u toj uredbi, potrebno je odrediti pravila o građevnim proizvodima uvrštenima na popis robe relevantne u slučaju krize, o davanju prednosti ocjenjivanju i provjeri tih proizvoda, o ocjenjivanju svojstava i izjavi o svojstvima na temelju normi i zajedničkih specifikacija, kao i o određivanju prioriteta u aktivnostima nadzora tržišta te uzajamnoj pomoći među tijelima u slučaju aktivnog režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu na temelju te uredbe. |
(101) |
Kako bi se uzeli u obzir tehnički napredak i nove znanstvene spoznaje, osiguralo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, olakšao pristup informacijama i osigurala ujednačena provedba pravila, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom priloga II., III., IV., V., VI., VII., IX. i X. i izmjenom ove Uredbe kako bi se dodatno odredile, dodale i uklonile određene funkcije te revidirale određene odredbe radi osiguravanja usklađenosti i interoperabilnosti s Uredbom (EU) 2024/1781. Zbog istih bi razloga Komisiji u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo delegirati ovlast za dopunjavanje ove Uredbe: određivanjem dobrovoljnih ili obveznih graničnih razina za bitne značajke, razreda svojstava za bitne značajke i bitnih značajki koje proizvođači uvijek moraju deklarirati; određivanjem elemenata zahtjeva za normizaciju i uvjeta pod kojima se smatra da dani proizvod bez ispitivanja ili bez daljnjeg ispitivanja zadovoljava određenu razinu ili graničnu razinu odnosno da ispunjava uvjete za određeni razred svojstava; utvrđivanjem zahtjeva za proizvode u skladu s Prilogom III.; utvrđivanjem pravila o pružanju općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i informacija o sigurnosti za odgovarajuću porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda; određivanjem, za svaku porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda, primjenjivog sustava ocjenjivanja i provjere među onima utvrđenima u Prilogu IX.; utvrđivanjem uvjeta pod kojima se obveze koje se odnose na ocjenjivanje svojstava proizvoda ili ispunjavanje određenih zahtjeva za proizvod mogu ispuniti izvršavanjem obveza na temelju drugih pravnih akata Unije; uvođenjem obveze proizvođačima da za određene porodice proizvoda i kategorije proizvoda stave na raspolaganje na tržištu određene rezervne dijelove koji nisu široko dostupni za proizvode koje stavljaju na tržište; utvrđivanjem posebnih zahtjeva za označivanje okolišne održivosti za određene porodice i kategorije proizvoda; uvođenjem sustava digitalnih putovnica za građevne proizvode; i utvrđivanjem obveznih minimalnih zahtjeva okolišne održivosti za građevne proizvode. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Pri izradi tih akata Komisija bi trebala nastojati smanjiti administrativno opterećenje za trgovačka društva i uzeti u obzir potrebe MSP-ova. |
(102) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (19). |
(103) |
Komisija bi trebala donijeti provedbene akte koji se odmah primjenjuju kad, u opravdanim slučajevima povezanima sa zdravljem i sigurnosti ljudi ili zaštitom okoliša, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi. |
(104) |
Uredbom (EU) 2019/1020 utvrđuju se pravila o horizontalnom okviru za nadzor tržišta i kontrolu proizvoda koji ulaze na tržište Unije. Kako bi se osiguralo da proizvodi obuhvaćeni ovom Uredbom, na koje se primjenjuje sloboda kretanja robe unutar Unije, ispunjavaju zahtjeve kojima se osigurava visoka razina zaštite javnih interesa, kao što su zaštita zdravlja i sigurnosti ljudi te zaštita okoliša, ta bi se uredba trebala primjenjivati i na proizvode obuhvaćene ovom Uredbom ako u ovoj Uredbi ne postoje posebne odredbe s istim ciljem, iste prirode ili istog učinka. |
(105) |
Kako bi provedba ove Uredbe bila učinkovitija, a opterećenje za gospodarske subjekte manje, trebalo bi biti moguće dostavljati zahtjeve i odluke u papirnatom ili uobičajeno korištenom elektroničkom formatu. Kako bi se postigla pravna sigurnost, zahtjevi i odluke trebali bi biti valjani samo ako elektronički potpis ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (20) i ako je osobi koja je potpisnica povjereno da predstavlja tijelo ili gospodarski subjekt u skladu s pravom država članica odnosno pravom Unije. |
(106) |
Kako bi se dodatno smanjilo opterećenje gospodarskih subjekata, trebalo bi biti moguće dokumentaciju dostavljati u uobičajeno korištenom elektroničkom obliku i automatski ispunjavati zahtjeve za informacije u elektroničkom formatu. |
(107) |
Kako bi se osigurala visoka razina sukladnosti s ovom Uredbom, države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na slučajeve nesukladnosti i osigurati provedbu tih pravila. Predviđene sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. |
(108) |
Kako bi se uspostavila pravna sigurnost, trebalo bi utvrditi zadržavaju li i koliko dugo imenovanja kontaktnih točaka za građevne proizvode, TAB-ova ili prijavljenih tijela te usklađene norme te europski dokumenti za ocjenjivanje, europske tehničke ocjene, potvrde ili izvješća o ispitivanju prijavljenih tijela doneseni ili izdani u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 pravne učinke na temelju ove Uredbe. Odgovarajuća prijelazna razdoblja trebala bi biti dovoljno duga kako bi se izbjegli zastoji u postupku imenovanja prijavljenih tijela i TAB-ova te donošenju ili izdavanju europskih dokumenata za ocjenjivanje, europskih tehničkih ocjena i potvrda ili izvješća o ispitivanju prijavljenih tijela. |
(109) |
Kako bi se ostvarila pravna sigurnost, trebalo bi pojasniti koliko dugo proizvodi stavljeni na tržište na temelju europskih tehničkih ocjena izdanih u skladu s europskim dokumentima za ocjenjivanje donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 mogu ostati na tržištu. |
(110) |
I bitne značajke građevnih proizvoda i metode njihova ocjenjivanja mogu se odrediti samo usklađenim tehničkim specifikacijama koje treba izraditi za različite porodice proizvoda i kategorije proizvoda ili europskim dokumentima za ocjenjivanje. U skladu s tim, zahtjevi i obveze gospodarskih subjekata za određenu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda trebali bi se obvezno primjenjivati tek dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu usklađenih tehničkih specifikacija koje obuhvaćaju odgovarajuću porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda osim ako je u objavi u Službenom listu Europske unije naveden kasniji datum početka primjene. |
(111) |
Kako bi se olakšalo neometano postupno uvođenje budućih usklađenih tehničkih specifikacija i uzimajući u obzir vrijeme potrebno za sastavljanje izjave o svojstvima i sukladnosti, gospodarskim subjektima trebalo bi dopustiti da se odluče za dobrovoljnu primjenu ove Uredbe od trenutka stupanja na snagu tih usklađenih tehničkih specifikacija. |
(112) |
Potrebno je spriječiti da gospodarski subjekti mogu trajno zaobići primjenu ove Uredbe korištenjem usklađenih tehničkih specifikacija donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011. Zbog toga bi Komisija upućivanja na usklađene norme i europske dokumente za ocjenjivanje objavljene u prilog Uredbi (EU) br. 305/2011 kojima je obuhvaćena određena porodica proizvoda ili kategorija proizvoda trebala povući iz Službenog lista Europske unije prije početka primjene usklađene tehničke specifikacije donesene na temelju ove Uredbe koja obuhvaća tu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda. |
(113) |
Iako se koncept osnovnih zahtjeva za građevine zadržava kao tehnički potrebna veza između građevina i građevnih proizvoda, trebalo bi izričito navesti da oni ne predstavljaju obveze gospodarskih subjekata ili država članica s obzirom na to da je pravo na reguliranje građevina u nadležnosti država članica. Kako bi se obuhvatilo procjenu učinka građevnih proizvoda na okoliš i zahtjeve za proizvode koji postoje čak i u postojećim usklađenim tehničkim specifikacijama, trebalo bi izraditi sveobuhvatniji Prilog I., koji bi, među ostalim, uključivao detaljan popis unaprijed određenih okolišnih bitnih značajki povezanih s procjenom životnog ciklusa i okvir za zahtjeve za proizvode. Tom bi prigodom trebalo ukloniti preklapanja između osnovnih zahtjeva za građevine i dodatno pojasniti te zahtjeve. |
(114) |
Kako bi se postigao minimalni intenzitet kontrole ocjenjivanja i provjere proizvođačâ koje provode prijavljena tijela te kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti za proizvođače i prijavljena tijela, u Prilogu IX. o sustavima ocjenjivanja i provjere trebalo bi preciznije i sveobuhvatnije odrediti zadaće proizvođača i prijavljenih tijela u okviru različitih mogućih sustava ocjenjivanja i provjere. Nadalje, u tom bi prilogu trebalo odrediti koja je ocjenjivanja i provjere potrebno provesti kako bi se provjerila okolišna održivost proizvoda u smislu svojstava proizvoda i zahtjeva za proizvod. Kada Komisija definira primjenjivi sustav ocjenjivanja i provjere za određenu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda, vodeća načela trebala bi biti kontinuitet s Uredbom (EU) br. 305/2011 i usklađenost na razini svih porodica proizvoda. |
(115) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno osiguravanje slobodnog kretanja sigurnih i održivih građevnih proizvoda na unutarnjem tržištu, doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji i zaštitu zdravlja i sigurnosti ljudi te zaštitu okoliša, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer one obično utvrđuju vrlo različite zahtjeve za građevne proizvode s nejednakom razinom zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi te okoliša, ti se ciljevi na bolji način mogu ostvariti na razini Unije uspostavom usklađenog okvira za ocjenjivanje svojstava građevnih proizvoda i određenih zahtjeva za proizvode radi zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi te zaštite okoliša, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet i ciljevi
1. Ovom se Uredbom utvrđuju usklađena pravila za stavljanje na tržište i stavljanje na raspolaganje na tržištu građevnih proizvoda, bez obzira na to provode li se u okviru usluge, i to utvrđivanjem:
(a) |
usklađenih pravila o tome kako izraziti okolišna i sigurnosna svojstva građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, uključujući o ocjenjivanju životnog ciklusa; |
(b) |
okolišnih, funkcionalnih i sigurnosnih zahtjeva za proizvode za građevne proizvode. |
2. Ovom se Uredbom također utvrđuju:
(a) |
prava i obveze gospodarskih subjekata koji rade s građevnim proizvodima ili njihovim sastavnim dijelovima; i |
(b) |
obveze drugih aktera koji pružaju usluge povezane s proizvodnjom i komercijalizacijom proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom. |
3. Cilj je ove Uredbe doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta osiguravanjem slobodnog kretanja sigurnih i održivih građevnih proizvoda u Uniji. Cilj joj je i doprinijeti ciljevima zelene i digitalne tranzicije sprečavanjem i smanjenjem utjecaja građevnih proizvoda na okoliš te na zdravlje i sigurnost ljudi.
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Uredba primjenjuje na građevne proizvode, uključujući rabljene proizvode, i na sljedeće predmete:
(a) |
ključne dijelove proizvoda; i |
(b) |
dijelove ili materijale namijenjene uporabi za proizvode obuhvaćene ovom Uredbom, ako proizvođač tih dijelova ili materijala to zahtijeva. |
2. Ova se Uredba ne primjenjuje na:
(a) |
dizala koja podliježu Direktivi 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća (21), pokretne stepenice ni njihove sastavne dijelove; |
(b) |
zahtjeve ili ocjenjivanje svojstava koji podliježu Direktivi (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća (22) i koji su obuhvaćeni delegiranim aktima Komisije iz članka 11. stavka 8. te direktive. |
3. Države članice od primjene ove Uredbe mogu izuzeti proizvode koji su inače obuhvaćeni njezinim područjem primjene i koji su stavljeni na tržište u najudaljenijim regijama Unije u smislu članka 349. UFEU-a. Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o nacionalnim zakonima i drugim propisima kojima se predviđaju takva izuzeća. Države članice osiguravaju da izuzeti proizvodi ne nose oznaku CE iz članka 17. Proizvodi stavljeni na tržište na temelju tog izuzeća ne smatraju se stavljenima na tržište u Uniji u smislu ove Uredbe.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„građevni proizvod” znači svaki oblikovani ili neoblikovani fizički predmet, uključujući proizvode nastale trodimenzionalnim ispisom, ili sklop koji se stavlja na tržište, uključujući isporukom na gradilištu, za trajnu ugradnju u građevine ili njihove dijelove, osim predmeta koji moraju biti ugrađeni u sklop ili drugi građevni proizvod prije nego što se trajno ugrade u građevinu; |
2. |
„proizvod” znači građevni proizvod ili drugi predmet obuhvaćen područjem primjene ove Uredbe kako je utvrđeno u članku 2.; |
3. |
„trajno” znači namijenjeno da ostane u građevini ili u njezinim dijelovima, nakon završetka procesa izgradnje ili obnove; |
4. |
„stavljanje na raspolaganje na tržištu” znači svaka isporuka proizvoda za distribuciju ili uporabu na tržištu Unije u okviru trgovačke djelatnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja, bez obzira na to provodi li se u okviru pružanja usluge; |
5. |
„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje proizvoda na raspolaganje na tržištu Unije ili prvo stavljanje na raspolaganje na tržištu Unije rabljenog proizvoda nakon njegove demontaže; |
6. |
„svojstvo” znači stupanj do kojeg proizvod ima određene mjerljive bitne značajke; |
7. |
„bitne značajke” znači one značajke proizvoda koje se odnose na temeljne zahtjeve za građevinu utvrđene u Prilogu I. i one koje su navedene kao unaprijed određene okolišne bitne značajke u Prilogu II.; |
8. |
„zahtjev za proizvod” znači značajka, kako je utvrđeno u Prilogu III. koju proizvod mora imati kako bi mogao biti stavljen na tržište; |
9. |
„gospodarski subjekt” znači proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik, distributer, pružatelj usluge provođenja narudžbi ili bilo koja druga fizička ili pravna osoba koja podliježe ovoj Uredbi u vezi s proizvodnjom ili ponovnom proizvodnjom proizvoda, uključujući proizvode koji se ponovno upotrebljavaju, ili sa stavljanjem tih proizvoda na raspolaganje na tržištu, u skladu s ovom Uredbom; |
10. |
„proizvođač” znači proizvođač kako je definiran u članku 3. točki 8. Uredbe (EU) 2019/1020; |
11. |
„skup podataka za trodimenzionalni ispis” znači skup numeričkih podataka kojima se opisuje oblik objekta prema njegovim vanjskim dimenzijama i šupljinama; |
12. |
„građevine” znači zgrade i inženjerske građevine koje mogu biti nadzemne ili podzemne te nadvodne ili podvodne, uključujući među ostalim ceste, mostove, tunele, dalekovodne stupove i druge objekte za prijenos električne energije, komunikacijske kabele, cjevovode, vodovode, brane, zračne luke, luke, vodne putove i instalacije na koje se postavljaju tračnice željeznica; |
13. |
„razina” znači rezultat ocjenjivanja svojstava proizvoda koja se odnose na njegove bitne značajke iskazane brojčanom vrijednošću; |
14. |
„razred” znači raspon razina svojstava proizvoda, razgraničen minimalnom i maksimalnom vrijednošću; |
15. |
„granična razina” znači minimalna ili maksimalna razina svojstva predmetnog proizvoda s obzirom na određenu bitnu značajku; |
16. |
„ključni dio” znači dio koji se upotrebljava kao sastavni dio ili rezervni dio proizvoda i koji je u usklađenoj tehničkoj specifikaciji određen kao ključan za utvrđivanje značajki, sigurnost ili svojstva proizvoda; |
17. |
„sklop” znači građevni proizvod koji je na tržište stavio jedan gospodarski subjekt kao skup od najmanje dva odvojena predmeta, od kojih nijedan ne mora sam za sebe biti proizvod, koje treba zajedno ugraditi u građevinu; |
18. |
„europski dokument za ocjenjivanje” znači dokument koji je donijela organizacija tijela za tehničko ocjenjivanje u svrhu izdavanja europskih tehničkih ocjena; |
19. |
„europska tehnička ocjena” znači dokumentirana ocjena svojstava proizvoda koja se odnosi na njegove bitne značajke u skladu s odgovarajućim europskim dokumentom za ocjenjivanje; |
20. |
„rabljeni proizvod” znači proizvod koji nije otpad ili je prestao biti otpad u skladu s Direktivom 2008/98/EZ i koji je barem jednom bio ugrađen u građevinu te koji:
|
21. |
„predviđena uporaba” znači svrha proizvoda kako je utvrđena u primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentima za ocjenjivanje; |
22. |
„deklarirana uporaba” znači uporaba koju je predvidio proizvođač, uključujući uvjete uporabe, kako su utvrđeni u tehničkoj dokumentaciji, na oznakama, u općim informacijama o proizvodu, u uputama za uporabu, u informacijama o sigurnosti ili u promidžbenom materijalu; |
23. |
„popravak” znači proces popravljanja neispravnog proizvoda ili zamjene njegovih neispravnih sastavnih dijelova kako bi se proizvod vratio u stanje u kojem se može koristiti za deklariranu uporabu; |
24. |
„održavanje” znači radnja provedena kako bi se proizvod držao u stanju u kojem može funkcionirati kako je određeno; |
25. |
„ponovno proizvedeni proizvod” znači proizvod koji nije otpad ili je prestao biti otpad u skladu s Direktivom 2008/98/EZ, koji je barem jednom bio ugrađen u građevinu i koji je podvrgnut procesu transformacije koji nadilazi provjeru, čišćenje i popravak u okviru postupka oporabe koji je, u skladu s primjenjivom usklađenom tehničkom specifikacijom, ocijenjen kao postupak koji je ključan za svojstva proizvoda; |
26. |
„rizik” znači rizik kako je definiran u članku 3. točki 18. Uredbe (EU) 2019/1020; |
27. |
„vrsta proizvoda” znači apstraktni model pojedinačnih proizvoda, određen predviđenom uporabom i skupom značajki koje isključuju svaku varijaciju s obzirom na svojstva ili ispunjavanje zahtjeva za proizvod utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom, unatoč tome što identični proizvodi različitih proizvođača pripadaju različitim vrstama proizvoda; |
28. |
„najsuvremeniji” znači način postizanja određenog cilja koji je najdjelotvorniji i najnapredniji ili je blizu toga odnosno način koji je trenutno moguć primjenom zajedničkih tehnologija, bez obzira na to je li to tehnološki najnaprednije rješenje; |
29. |
„recikliranje” znači recikliranje kako je definirano u članku 3. točki 17. Direktive 2008/98/EZ; |
30. |
„pružatelj usluga provođenja narudžbi” znači pružatelj usluga provođenja narudžbi kako je definiran u članku 3. točki 11. Uredbe (EU) 2019/1020; |
31. |
„porodica proizvoda” znači sve vrste proizvoda koje pripadaju jednoj od porodica navedenih u Prilogu VII.; |
32. |
„kategorija proizvoda” znači podskup vrsta proizvoda određene porodice proizvoda koji obuhvaćaju one vrste proizvoda koji imaju istu predviđenu uporabu kako je utvrđena u usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentima za ocjenjivanje; |
33. |
„kontrola tvorničke proizvodnje” znači dokumentirana, stalna i unutarnja kontrola proizvodnje u proizvodnom pogonu s obzirom na određene parametre ili aspekte kvalitete, kojom se uzimaju u obzir posebnosti određene porodice proizvoda ili kategorije proizvoda i proizvodnih procesa, a čiji je cilj stalnost svojstava ili kontinuirano ispunjavanje zahtjeva za proizvode, koja se provodi u skladu s Prilogom IX.; |
34. |
„uvoznik” znači uvoznik kako je definiran u članku 3. točki 9. Uredbe (EU) 2019/1020; |
35. |
„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, osim proizvođača ili uvoznika, koja stavlja proizvod na raspolaganje na tržištu, među ostalim ponudom proizvoda za prodaju, najam ili kupnju uz obročnu otplatu, ili izlaganjem proizvoda kupcima ili instalaterima u okviru trgovačke djelatnosti, te prodajom na daljinu, s plaćanjem ili bez plaćanja; |
36. |
„ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba koja ima poslovni nastan u Uniji i koju je proizvođač pisanim putem ovlastio da u ime tog proizvođača obavlja određene zadaće u vezi s obvezama proizvođača iz ove Uredbe; |
37. |
„pojedinačno proizvedeno” znači da zbog specifikacija klijenta postoji potreba za prilagodbom proizvodnog procesa u usporedbi sa svim drugim proizvodima koje predmetni gospodarski subjekt proizvodi za druge klijente; |
38. |
„mikropoduzeće” znači mikropoduzeće kako je definirano u članku 2. stavku 3. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (23); |
39. |
„izrađeno po narudžbi” znači da zbog specifikacija klijenta postoji razlika u pogledu veličine ili materijala u usporedbi sa svim drugim proizvodima koje predmetni gospodarski subjekt proizvodi za druge klijente; |
40. |
„trajna poveznica” znači internetska poveznica na internetske stranice koja je nepromjenjiva u smislu sadržaja i adrese („URL”); |
41. |
„nosač podataka” znači simbol s linearnim crtičnim kodom, dvodimenzionalni simbol odnosno svaki drugi medij s kojeg se mogu automatski očitati identifikacijski podatci; |
42. |
„usklađene tehničke specifikacije” znači usklađene norme za svojstva koje su proglašene obveznima za potrebe primjene ove Uredbe u skladu s člankom 5. stavkom 8., provedbenim aktima iz članka 6. stavka 1. i delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1., članka 9. stavka 3. i članka 10. stavka 2.; |
43. |
„europska organizacija za normizaciju” znači europska organizacija za normizaciju kako je definirana u članku 2. stavku 8. Uredbe (EU) br. 1025/2012; |
44. |
„izvanserijski proces” znači proces koji nije većim dijelom automatiziran ili koji se većim dijelom ne odvija s pomoću tehnika proizvodne trake, niti koji predmetni gospodarski subjekt ili gospodarski subjekti koji pripadaju istoj skupini trgovačkih društava, koju određuje zajednička fizička ili pravna osoba koja ih kontrolira, ponavljaju vrlo često u odnosu na opseg proizvodnje; |
45. |
„povlačenje” znači povlačenje kako je definirano u članku 3. točki 23. Uredbe (EU) 2019/1020; |
46. |
„opoziv” znači opoziv kako je definiran u članku 3. točki 22. Uredbe (EU) 2019/1020; |
47. |
„internetska platforma za trgovanje” znači pružatelj posredničke usluge koji se koristi internetskim sučeljem koje klijentima omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s gospodarskim subjektima radi prodaje proizvoda; |
48. |
„internetsko sučelje” znači internetsko sučelje kako je definirano u članku 3. točki 15. Uredbe (EU) 2019/1020; |
49. |
„dobavljač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja sirovine, međuproizvode ili rabljene proizvode isporučuje proizvođačima ili drugim osobama koje proizvođačima isporučuju sirovine, međuproizvode ili rabljene proizvode; |
50. |
„pružatelj usluga” znači svaka fizička ili pravna osoba koja pruža uslugu proizvođaču ili dobavljaču ključnog dijela, pod uvjetom da je usluga relevantna za proizvodnju proizvoda, uključujući njihov dizajn, odnosno za njihovu demontažu u slučaju rabljenih proizvoda; |
51. |
„akreditacija” znači akreditacija kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EZ) br. 765/2008; |
52. |
„tijelo za nadzor tržišta” znači tijelo za nadzor tržišta kako je definirano u članku 3. točki 4. Uredbe (EU) 2019/1020; |
53. |
„životni ciklus” znači uzastopne i međusobno povezane faze životnog ciklusa proizvoda, od nabave sirovina ili proizvodnje iz prirodnih resursa odnosno, u slučaju proizvoda koji su prethodno bili ugrađeni u građevine, od posljednje demontaže iz građevine do konačnog zbrinjavanja; |
54. |
„jedinstvena točka za vezu” znači tijelo imenovano kao središnja točka za kontakte s Komisijom i drugim državama članicama o pitanjima povezanima s građevnim proizvodima; |
55. |
„prijavljeno tijelo” znači tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ovlašteno za obavljanje zadataka ocjenjivanja i provjere koje provode treće strane u skladu s ovom Uredbom koje je propisno prijavljeno; |
56. |
„tijelo koje podnosi prijavu” znači jedinstveno tijelo javne uprave imenovano u skladu s ovom Uredbom koje je zaduženo za prijavljivanje prijavljenih tijela i nadzor nad njima; |
57. |
„tijelo za tehničko ocjenjivanje” ili „TAB” znači tijelo imenovano u skladu s ovom Uredbom koje izdaje europske tehničke ocjene na temelju europskih dokumenata za ocjenjivanje; |
58. |
„tijelo nadležno za imenovanje” znači jedinstveno tijelo javne uprave imenovano u skladu s ovom Uredbom koje je zaduženo za imenovanje TAB-ova u određenoj državi članici i nadzor nad njima; |
59. |
„proizvod koji predstavlja rizik” znači proizvod koji, u bilo kojem trenutku tijekom cijelog svojeg životnog ciklusa, ima takva svojstva da može nepovoljno utjecati na zdravlje i sigurnost ljudi, okoliš ili ispunjenje osnovnih zahtjeva za građevine kad je u njih ugrađen, u mjeri koja, uzimajući u obzir najsuvremenije metode, izlazi izvan okvira onoga što se smatra razumnim i prihvatljivim u odnosu na njegovu predviđenu uporabu te u uobičajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe; |
60. |
„proizvod koji predstavlja ozbiljan rizik” znači proizvod koji predstavlja ozbiljan rizik kako je definiran u članku 3. točki 20. Uredbe (EU) 2019/1020; |
61. |
„nusproizvod” znači nusproizvod u smislu članka 5. Direktive 2008/98/EZ; |
62. |
„mogućnost recikliranja” znači sposobnost materijala ili proizvoda da ga se djelotvorno i učinkovito odvaja, prikuplja, razvrstava i objedinjuje u posebnim tokovima otpada radi recikliranja u sekundarne sirovine uz istodobno smanjenje na najmanju moguću mjeru gubitka kvalitete ili funkcionalnosti u usporedbi s relevantnom primarnom sirovinom; |
63. |
„roba relevantna u slučaju krize” znači roba relevantna u slučaju krize kako je definirana u članku 3. točki 6. Uredbe (EU) 2024/2747 Europskog parlamenta i Vijeća (24); |
64. |
„režim za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu” znači režim za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu kako je definiran u članku 3. točki 3. Uredbe (EU) 2024/2747. |
Članak 4.
Plan rada i pripremna faza za izradu usklađenih tehničkih specifikacija
1. Komisiji daje podršku stručna skupina („stručna skupina za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima”). Stručnu skupinu za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima čine barem stručnjaci koje su imenovale države članice te predstavnici europskih organizacija za normizaciju i relevantnih europskih organizacija interesnih skupina koje primaju financijska sredstva Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012. Stručna skupina za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima daje podršku Komisiji pri obradi zahtjevâ država članica za usklađivanje na razini Unije na temelju usklađenih tehničkih specifikacija. Posebno, stručna skupina za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima pomaže Komisiji s utvrđivanjem i ažuriranjem plana rada za izradu usklađenih tehničkih specifikacija, s pripremom tehničkog sadržaja povezanog s usklađenim tehničkim specifikacijama, s donošenjem odluka o potrebi za pokretanjem postupaka u vezi s usklađenim tehničkim specifikacijama u kojima postoje nedostatci, koje su nedostupne ili koje ne mogu zadovoljiti neposredne regulatorne potrebe te s donošenjem odluka o uključivanju rabljenih proizvoda u usklađene tehničke specifikacije.
2. Nakon savjetovanja sa stručnom skupinom za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima Komisija utvrđuje plan rada za izradu usklađenih tehničkih specifikacija za porodice proizvoda navedene u Prilogu VII., uključujući zahtjeve za proizvode kao i opće informacije o proizvodu, upute za uporabu te informacije o sigurnosti, koji obuhvaća najmanje sljedeće trogodišnje razdoblje. Komisija u planu rada postavlja prioritete primjenom transparentne i uravnotežene metodologije, koja se objavljuje zajedno s planom rada. Tom se metodologijom moraju odraziti barem regulatorne potrebe država članica, sigurnosna pitanja povezana s građevinama i proizvodima te ciljevi Unije u pogledu klime i kružnog gospodarstva.
Komisija objavljuje prvi plan rada najkasnije 8. siječnja 2026.
Komisija obnavlja i ažurira plan rada najmanje jednom u tri godine. Plan rada za sljedeće trogodišnje razdoblje dužna je objaviti godinu dana prije isteka razdoblja obuhvaćenog planom rada koji je na snazi.
Komisija svake godine obavješćuje Europski parlament i države članice o napretku u provedbi plana rada.
Ako Komisija smatra da ne može postići ciljeve utvrđene u planu rada, mora ga bez nepotrebne odgode na odgovarajući način izmijeniti te obavijestiti Europski parlament i države članice o razlozima izmjene.
3. Na temelju plana rada utvrđenog u skladu sa stavkom 2. države članice obavješćuju Komisiju i stručnu skupinu za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima o bitnim značajkama koje traže za određenu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda te o metodama ocjenjivanja, graničnim razinama ili razredima svojstava te zahtjevima za proizvode koje smatraju potrebnima.
Kada države članice obavijeste Komisiju o svojim regulatornim potrebama u skladu s prvim podstavkom, Komisija ih uključuje u plan rada ili navodi razloge zašto nije u mogućnosti to učiniti.
4. Na temelju osnovnih zahtjeva za građevine utvrđenih u Prilogu I. i uzimajući u obzir regulatorne potrebe koje su države članice navele u skladu sa stavkom 3. ovog članka, kao i ciljeve Unije u pogledu sigurnosti, okoliša, kružnosti i klime, Komisija uz potporu stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima utvrđuje tehničke aspekte potrebne za sastavljanje zahtjevâ za normizaciju, uključujući relevantne bitne značajke. Te bitne značajke i popis unaprijed određenih okolišnih bitnih značajki utvrđenih u Prilogu II. osnova su za sastavljanje zahtjevâ za normizaciju iz članka 5. stavka 2. i provedbenih akata iz članka 6. stavka 1.
5. Komisija osigurava da su bitne značajke obuhvaćene usklađenim tehničkim specifikacijama u mjeri u kojoj je izrada takvih specifikacija tehnički i ekonomski proporcionalna.
6. Komisija uz potporu stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima utvrđuje zahtjeve za proizvode iz članka 7., kao i druge usklađene tehničke specifikacije, te određuje treba li u zahtjev za normizaciju ili usklađenu tehničku specifikaciju uključiti ili iz njih isključiti rabljene proizvode. O obavijestima država članica poslanima u skladu s člankom 11. stavkom 5. provodi se hitno savjetovanje sa stručnom skupinom za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima.
7. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. kako bi izmijenila:
(a) |
popis unaprijed određenih okolišnih bitnih značajki utvrđenih u Prilogu II. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku i novim rizicima za okoliš te radi usklađivanja s prioritetima utvrđenima u skladu sa stavkom 2. ovog članka na temelju regulatornih potreba država članica; |
(b) |
porodice proizvoda navedene u Prilogu VII. radi njihove prilagodbe tehničkom napretku i regulatornim potrebama država članica. |
Članak 5.
Usklađene norme kojima se utvrđuju bitne značajke u pogledu svojstava
1. Metode i kriteriji za ocjenjivanje svojstava određenog proizvoda u odnosu na njegove bitne značajke utvrđuju se u usklađenim normama koje se proglašavaju obveznima provedbenim aktima iz stavka 8. („usklađene norme za svojstva”). Usklađenim normama za svojstva moraju se, u odgovarajućim slučajevima i bez ugrožavanja točnosti, pouzdanosti ili stabilnosti rezultata, osigurati metode za ocjenjivanje svojstava proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke koje su manjeg intenziteta od ispitivanja.
2. Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 zatraži od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju da izrade usklađene norme kojima se utvrđuju bitne značajke i metode za njihovo ocjenjivanje za jednu ili više porodica proizvoda ili za jednu ili više kategorija proizvoda unutar porodice. U zahtjevu za normizaciju navode se osnovna načela i referentne točke za utvrđivanje tih bitnih značajki i metoda za njihovo ocjenjivanje. U zahtjevu za normizaciju izričito se navodi jesu li u njegov opseg uključeni ili su iz njega isključeni rabljeni proizvodi.
3. U okviru zahtjevâ za normizaciju iz stavka 2. ovog članka Komisija od europskih organizacija za normizaciju može zatražiti i da dostave tehničke pojedinosti potrebne za uvođenje sustava ocjenjivanja i provjere koji se treba primjenjivati u skladu s delegiranim aktima iz članka 10. stavka 2.
4. Zahtjevi za normizaciju iz stavka 2. mogu uključivati zahtjev da se predloži jedan ili više sljedećih elemenata:
(a) |
dobrovoljne ili obvezne granične razine u odnosu na bitne značajke; |
(b) |
razredi svojstava u odnosu na bitne značajke; |
(c) |
bitne značajke koje proizvođači uvijek moraju deklarirati. |
U takvim zahtjevima za normizaciju navode se osnovna načela i referentne točke za utvrđivanje traženih elemenata.
5. Ako je u svoj zahtjev za normizaciju uključila zahtjev za prijedlog u skladu sa stavkom 4. ovog članka, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe određivanjem, za porodice proizvoda ili kategorije proizvoda te za elemente obuhvaćene tim zahtjevom, elemenata iz stavka 4.prvog podstavka ovog članka.
Nakon savjetovanja sa stručnom skupinom za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima Komisija može odstupiti od prijedlogâ europske organizacije za normizaciju.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, neovisno o bilo kojem prethodnom zahtjevu za normizaciju, ali na temelju savjeta stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima, u skladu s člankom 89., radi dopune ove Uredbe određivanjem elemenata utvrđenih u stavku 4. prvom podstavku ovog članka u vezi s bilo kojom skupinom bitnih značajki horizontalne prirode navedenom u Prilogu X.
6. U slučajevima u kojima je na temelju prirode ili tehničkih značajki određenog proizvoda očito da bi ispitivanje bilo nepotrebno ili suvišno, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta pod kojima se smatra da određeni proizvod bez ispitivanja ili bez daljnjeg ispitivanja zadovoljava određenu razinu ili graničnu razinu odnosno da ispunjava uvjete za određeni razred svojstava.
7. Komisija ocjenjuje sukladnost usklađenih normi s relevantnim zahtjevima za normizaciju, s ovom Uredbom i drugim pravom Unije, uključujući opća načela prava. Komisija može ocijeniti jesu li usklađene norme u skladu s drugim usklađenim normama iz ove Uredbe ili s drugim usklađenim normama na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije.
Komisija u roku od šest mjeseci nakon što joj je dostavljena relevantna usklađena norma provodi ocjenjivanje iz prvog podstavka ovog stavka i u pismenom obliku dostavlja obrazloženje relevantnoj europskoj organizaciji za normizaciju i stručnoj skupini za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima. Ako Komisija smatra da je određena norma ili neki njezin dio nezadovoljavajući, dužna je jasno navesti nedostatke. Kako bi Komisija ispunila tu obvezu u navedenom roku, europske organizacije za normizaciju redovito obavješćuju Komisiju o napretku i sadržaju europskog normizacijskog dokumenta u skladu s člankom 10. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
8. Ako je određena usklađena norma u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima i zadovoljava zahtjeve koje treba ispuniti u vezi s osnovnim načelima i referentnim točkama utvrđenima u zahtjevu za normizaciju, kao i u vezi s bitnim značajkama koje treba obuhvatiti s obzirom na osnovne zahtjeve za građevine, Komisija bez odgode donosi provedbeni akt kojim se ta norma proglašava obveznom. Za potrebe ove Uredbe usklađena norma za svojstva postaje obvezna godinu dana nakon donošenja tog provedbenog akta, osim ako je u njemu naveden kasniji datum početka primjene. Kasniji datum početka primjene navodi se samo u iznimnim slučajevima te to mora biti propisno obrazložen. Određena usklađena norma za svojstva može se dobrovoljno primjenjivati od datuma donošenja provedbenog akta.
Ako Komisija smatra da određena usklađena norma ili neki njezin dio nisu zadovoljavajući, ona može donijeti provedbeni akt kojim se ta usklađena norma proglašava obveznom, uz ograničenja.
Provedbeni akti iz prvog i drugog podstavka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 90. stavka 2.
Ako nije moguće proglasiti određenu usklađenu normu obvezujućom, uz ograničenja, Komisija može donijeti provedbeni akt u skladu s člankom 6.
9. Ako država članica, Europski parlament ili Komisija, potonja uz potporu stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima, smatraju da određena usklađena norma za svojstva ne zadovoljava u potpunosti primjenjive pravne zahtjeve ili zahtjeve koje treba ispuniti u pogledu bitnih značajki koje treba obuhvatiti s obzirom na osnovne zahtjeve za građevine, primjenjuje se postupak za službene prigovore na usklađene norme kako je utvrđeno u članku 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012.
10. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. kako bi izmijenila Prilog X. i dopunila ga dodatnim skupinama bitnih značajki horizontalne prirode.
Članak 6.
Ostale usklađene tehničke specifikacije kojima se utvrđuju bitne značajke
1. Iako se prednost daje izradi normi, odstupajući od članka 5. stavaka od 1. do 4. ove Uredbe i kako bi se obuhvatile regulatorne potrebe država članica i ostvarili ciljevi iz članka 114. UFEU-a, Komisija može u skladu s člankom 5. ove Uredbe za jednu ili više porodica proizvoda ili za jednu ili više kategorija proizvoda unutar porodice donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju bitne značajke, metode za njihovo ocjenjivanje i tehničke pojedinosti.
Ti se provedbeni akti donose samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) |
Komisija je u skladu s člankom 5. stavkom 2. od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju zatražila da izrade usklađenu normu i:
|
(b) |
u posljednjih pet godina nije donesen provedbeni akt, kako je navedeno u članku 5. stavku 8. prvom podstavku, kojim bi usklađena norma koja obuhvaća bitne značajke, metode za njihovo ocjenjivanje i tehničke pojedinosti u skladu s člankom 5. bila proglašena obveznom, ili je takav provedbeni akt donesen u posljednjih pet godina, ali uz ograničenja, kako je navedeno u članku 5. stavku 8. drugom podstavku. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
2. Prije izrade nacrta provedbenog akta iz stavka 1. ovog članka Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 da smatra da su uvjeti iz stavka 1. ovog članka ispunjeni.
3. Pri izradi nacrta provedbenog akta Komisija uzima u obzir stajališta relevantnih tijela i stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim organizacijama interesnih skupina koje primaju financijska sredstva Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012.
4. Ako provedbeni akt iz stavka 1. ovog članka obuhvaća iste bitne značajke ili metode za ocjenjivanje određene porodice proizvoda ili kategorije proizvoda kao i usklađena norma na koju je objavljeno upućivanje u Službenom listu Europske unije ili za koju je donesen provedbeni akt iz članka 5. stavka 8., Komisija povlači iz Službenog lista Europske unije upućivanje na tu usklađenu normu ili stavlja izvan snage taj provedbeni akt. Ako provedbeni akt iz stavka 1. ovog članka samo djelomično obuhvaća usklađenu normu, Komisija zadržava provedbeni akt kojim se utvrđuje usklađena norma koja podliježe ograničenjima.
5. Ako država članica ili Europski parlament smatraju da određeni provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 1. ne zadovoljava u potpunosti zahtjeve koje treba ispuniti u odnosu na bitne značajke koje treba obuhvatiti s obzirom na osnovne zahtjeve za građevine, o tome obavješćuje Komisiju i dostavlja detaljno objašnjenje. Komisija ocjenjuje to detaljno objašnjenje i, prema potrebi, može izmijeniti predmetni provedbeni akt.
6. Kako bi zatražila izmjenu ili ažuriranje bitnih značajki ili metoda za ocjenjivanje istih porodica proizvoda ili kategorija proizvoda koje su obuhvaćene provedbenim aktom iz stavka 1. ovog članka, Komisija primjenjuje postupak iz članka 5. Ako je usklađena norma koju je dostavila europska organizacija za normizaciju prikladna za donošenje u skladu s člankom 5. stavkom 8., Komisija stavlja izvan snage provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 1. ovog članka ili one dijelove toga akta koji obuhvaćaju iste bitne značajke ili metode za ocjenjivanje istih porodica proizvoda ili kategorija proizvoda koje su obuhvaćene usklađenom normom.
Članak 7.
Zahtjevi za proizvode i usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti
1. Ako je određena porodica proizvoda ili jedna ili više kategorija proizvoda iz porodice proizvoda obuhvaćena ili usklađenom normom za svojstva ili provedbenim aktom iz članka 6. stavka 1., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem zahtjeva za proizvode u skladu s Prilogom III. za tu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda ili za njihove dijelove.
2. Prije stavljanja na tržište proizvodi obuhvaćeni ovom Uredbom moraju ispunjavati primjenjive zahtjeve za proizvode.
3. Komisija u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 može od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju zatražiti da izrade dobrovoljne usklađene norme kojima se stvara pretpostavka sukladnosti („dobrovoljne usklađene norme”) za zahtjeve za proizvode utvrđene delegiranim aktima iz stavka 1. ovog članka.
4. Ako europska organizacija za normizaciju donese dobrovoljnu usklađenu normu zatraženu u skladu sa stavkom 3. i predloži je Komisiji radi objave upućivanja na nju u Službenom listu Europske unije, Komisija ocjenjuje dobrovoljnu usklađenu normu u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012.
5. Ako je dobrovoljna usklađena norma u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima i zadovoljava zahtjeve u vezi sa zahtjevima za proizvode utvrđenima u zahtjevu za normizaciju, Komisija bez odgode objavljuje upućivanje na tu normu u Službenom listu Europske unije.
6. Ako se upućivanje na dobrovoljnu usklađenu normu ne može objaviti u Službenom listu Europske unije, Komisija takvo upućivanje može objaviti s ograničenjima. Ako se upućivanje na dobrovoljnu usklađenu normu ne može objaviti u Službenom listu Europske unije i ne može se objaviti kao upućivanje s ograničenjima, Komisija o tome obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 i stručnu skupinu za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima.
7. Pretpostavlja se da je proizvod koji podliježe zahtjevima za proizvode i sukladan je s dobrovoljnim usklađenim normama ili njihovim dijelovima, na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, sukladan sa zahtjevima za proizvode koji su obuhvaćeni tim normama ili njihovim dijelovima.
8. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi izmjene Priloga III. kako bi ga se prilagodilo tehničkom napretku i njime obuhvatili novi rizici i aspekti okoliša te kako bi se uskladio s prioritetima utvrđenima u članku 4. na temelju regulatornih potreba država članica.
Članak 8.
Zajedničke specifikacije kojima se stvara pretpostavka sukladnosti
1. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju zajedničke specifikacije koje pružaju alternativno sredstvo za usklađivanje sa zahtjevima za proizvode utvrđenima u skladu s člankom 7. stavkom 1.
Ti se provedbeni akti donose samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) |
Komisija je u skladu s člankom 7. stavkom 3. od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju zatražila da izrade dobrovoljnu usklađenu normu za zahtjeve za proizvode i;
|
(b) |
u Službenom listu Europske unije nisu objavljena upućivanja na dobrovoljne usklađene norme koje obuhvaćaju zahtjeve za proizvode u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 niti se očekuje da će se takva upućivanja objaviti u razumnom roku. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
2. Prije izrade nacrta provedbenog akta iz stavka 1. ovog članka Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 da smatra da su uvjeti iz stavka 1. ovog članka ispunjeni.
3. Pri izradi nacrta provedbenog akta iz stavka 1. ovog članka Komisija uzima u obzir stajališta relevantnih tijela i stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim organizacijama interesnih skupina koje primaju financijska sredstva Unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012.
4. Pretpostavlja se da proizvod koji je sukladan sa zajedničkim specifikacijama utvrđenima u provedbenim aktima iz stavka 1. ovog članka ili njihovim dijelovima ispunjava zahtjeve za proizvode utvrđene u delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1. koji su obuhvaćeni tim zajedničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima.
5. Komisija stavlja izvan snage provedbene akte iz stavka 1. ovog članka ili njihove dijelove koji obuhvaćaju zahtjeve za proizvode istovjetne onima koji su obuhvaćeni dobrovoljnom usklađenom normom na koju je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 7. stavkom 5. ili stavkom 6.
6. Ako država članica ili Europski parlament smatra da zajednička specifikacija ne ispunjava u potpunosti zahtjeve za proizvode koji su utvrđeni delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1., o tome obavješćuje Komisiju i dostavlja detaljno objašnjenje. Komisija ocjenjuje to detaljno objašnjenje i, prema potrebi, može izmijeniti provedbeni akt kojim se utvrđuje predmetna zajednička specifikacija.
Članak 9.
Opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti
1. Za građevne proizvode obuhvaćene usklađenom tehničkom specifikacijom ili europskom tehničkom ocjenom navode se opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti. Sadržaj općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i informacija o sigurnosti utvrđen je u Prilogu IV.
2. Kao dio zahtjeva za normizaciju iz članka 5. stavka 2. Komisija također može od europske organizacije za normizaciju zatražiti da izda smjernice potrebne za sastavljanje općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i informacija o sigurnosti u skladu s Prilogom IV., uključujući tehničke pojedinosti.
3. Ako smatra da se smjernicama koje je izdala europska organizacija za normizaciju u skladu sa stavkom 2. ovog članka za određenu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda ne osigurava odgovarajuća i homogena provedba stavka 1. ovog članka, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila o pružanju općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i informacija o sigurnosti za odgovarajuću porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda.
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. kako bi izmijenila Prilog IV. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku i novim potrebama za informacijama.
Članak 10.
Sustavi ocjenjivanja i provjere
1. Ocjenjivanje i provjera svojstava proizvoda u vezi s njegovim bitnim značajkama, kako je utvrđeno u usklađenim tehničkim specifikacijama donesenima u skladu s člancima 5. i 6. ili u europskim dokumentima za ocjenjivanje iz članka 31., ili sukladnosti proizvoda sa zahtjevima za proizvode donesenima u skladu s člankom 7., provodi se u skladu s jednim ili više sustava utvrđenih u Prilogu IX.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. kako bi dopunila ovu Uredbu određivanjem, za svaku porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda, primjenjivih sustava ocjenjivanja i provjere među onima iz Priloga IX. Tim se delegiranim aktima mogu odrediti različiti sustavi ocjenjivanja i provjere unutar iste porodice proizvoda ili kategorije proizvoda s obzirom na razlike u bitnim značajkama ili zahtjevima za proizvode. Sustavi ocjenjivanja i provjere određuju se prije početka primjene usklađenih tehničkih specifikacija ili europskih dokumenata za ocjenjivanje.
3. Delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 2. uzimaju se u obzir predviđena uporaba, potencijalna šteta koja proizlazi iz nedostataka povezanih s proizvodom, osjetljivost proizvoda na promjene svojstava ovisno o uvjetima proizvodnje, vjerojatnost pogrešaka tijekom njegove proizvodnje i mogućnost jednostavnog otkrivanja pogrešaka u proizvodnji. Ti delegirani akti prilagođeni su odgovarajućim porodicama proizvoda ili kategorijama proizvoda i njima se opterećenje proizvođača svodi na najmanju moguću mjeru te se pritom osigurava visoka razina zaštite zdravlja, sigurnosti osoba i zaštite okoliša.
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. kako bi izmijenila Prilog IX. radi:
(a) |
uvođenja dodatnih sustava ocjenjivanja i provjere kada je to potrebno u cilju prilagodbe tehničkom napretku; ili |
(b) |
izmjene postojećih sustava ocjenjivanja i provjere kako bi se suzbila sustavna nesukladnost prijavljenih tijela ili proizvođača i kako bi se uskladila primjena zahtjeva ili obveza koje oni sadržavaju, a da se pritom takvim izmjenama ne doda ili ukloni neka od zadaća definiranih u sustavu. |
Pri donošenju delegiranih akata iz točke (a) Komisija ne smije uvesti dodatne sustave kojima se utvrđuju zahtjevnije obveze za gospodarske subjekte od onih predviđenih u sustavu 1+. Osim toga, Komisija može uvesti takve dodatne sustave samo ako je očito da su se smjernice o primjeni postojećih sustava pokazale nedostatnima.
Članak 11.
Usklađeno područje i nacionalne mjere
1. Ovom se Uredbom i usklađenim tehničkim specifikacijama donesenima u skladu s njom zajedno uspostavlja „usklađeno područje”.
Usklađeno područje obuhvaća sve proizvode koji podliježu usklađenim tehničkim specifikacijama.
Pretpostavlja se da su usklađene tehničke specifikacije sveobuhvatne u pogledu sljedećeg:
(a) |
utvrđivanja svih bitnih značajki i metoda njihova ocjenjivanja; |
(b) |
navođenja svih zahtjeva za proizvode osim onih obuhvaćenih drugim pravom Unije; i |
(c) |
određivanja primjenjivih sustava ocjenjivanja i provjere. |
Usklađene tehničke specifikacije za nove proizvode primjenjuju se na rabljene proizvode iz trećih zemalja, osim ako su usklađenom tehničkom specifikacijom izričito predviđena pravila za rabljene proizvode.
2. Države članice u svojim nacionalnim zakonima i drugim propisima poštuju usklađeno područje te ne zabranjuju niti sprečavaju da se stavljaju na raspolaganje na tržištu proizvodi koji su njime obuhvaćeni ako su ti proizvodi u skladu s ovom Uredbom. Države članice ne utvrđuju bitne značajke i metode njihova ocjenjivanja ili zahtjeve za proizvode osim onih utvrđenih u usklađenim tehničkim specifikacijama.
Usklađeno područje ne utječe na pravo država članica da utvrde nacionalne zahtjeve za uporabu proizvoda koji podliježu usklađenim tehničkim specifikacijama. Sve metode ocjenjivanja te svi sustavi za ocjenjivanje i provjeru utvrđeni u takvim nacionalnim zahtjevima moraju biti u skladu s primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama.
Države članice osiguravaju da se stavljanje na raspolaganje na tržištu proizvoda koji su sukladni s ovom Uredbom unutar usklađenog područja ne ometa pravilima ili uvjetima koje nametnu javna tijela ili privatna tijela koja djeluju kao javno poduzeće ili privatna tijela koja djeluju kao javno tijelo na temelju monopolskog položaja ili na temelju javnog ovlaštenja.
3. Pri ispunjavanju obveza iz stavka 2. države članice posebno primjenjuju sljedeća pravila:
(a) |
ne utvrđuju zahtjeve za informacije ili registraciju u vezi sa stavljanjem proizvoda na tržište, osim onih utvrđenih u usklađenom području; |
(b) |
ocjenjivanja proizvoda osim onih utvrđenih u usklađenom području ne smiju se proglasiti obveznima; |
(c) |
osim oznake CE ne zahtijevaju se druge oznake kojima se potvrđuje sukladnost sa zahtjevima ili deklariranim svojstvima u odnosu na bitne značajke obuhvaćene usklađenim područjem, a sve postojeće odredbe nacionalnih mjera kojima se zahtijevaju takve oznake povlače se; |
(d) |
nacionalnim zakonima i drugim propisima poštuju se granične razine utvrđene u skladu s člankom 5. stavkom 5.; |
(e) |
nacionalni zakoni i drugi propisi ne smiju se temeljiti na razredima, podrazredima ili dodatnim razredima osim onih utvrđenih u skladu s člankom 5.; |
(f) |
nacionalnim zakonima i drugim propisima ne smije se zahtijevati više ocjena i provjera od onih utvrđenih u skladu s člankom 10. stavkom 1. |
4. Države članice u jedinstveni digitalni pristupnik uspostavljen Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća (25) unose sve svoje nacionalne zakone i druge propise koji se odnose na građevne proizvode na njihovu državnom području obuhvaćene usklađenim područjem.
5. Ako država članica smatra da je zbog nužnih razloga u području zdravlja i sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša te radi rješavanja neposrednih regulatornih potreba potrebno poduzeti mjere koje se primjenjuju na proizvode u usklađenom području u vezi sa značajkama koje nisu utvrđene u usklađenim tehničkim specifikacijama, o tome obavješćuje Komisiju, pri čemu obrazlaže potrebu za poduzetim mjerama i objašnjava regulatorne potrebe koje nastoji riješiti.
U tu svrhu države članice primjenjuju postupak utvrđen Direktivom (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća (26). Države članice pritom upućuju na ovaj stavak i navode elemente koji su dio te mjere.
Komisija na tu obavijest odgovara u rokovima utvrđenima u postupku uspostavljenom Direktivom (EU) 2015/1535. Komisija u roku od šest mjeseci od obavijesti podnosi prijedlog za odobrenje u skladu sa stavkom 6. ovog članka ili priopćuje razloge za odbijanje nacionalne mjere.
Nakon primitka obavijesti iz prvog podstavka Komisija, neovisno o tome namjerava li odobriti mjeru, bez odgode podnosi predmet stručnoj skupini za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima radi savjetovanja o tome je li potrebno prioritetno zatražiti ažuriranja postojećih usklađenih normi za svojstva.
6. Komisija donosi provedbeni akt kojim odobrava nacionalnu mjeru o kojoj je obaviještena u skladu sa stavkom 5. pod sljedećim uvjetima:
(a) |
mjera o kojoj je obaviještena čini se valjano opravdanom zbog nužnih razloga u području zdravlja i sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša, uključujući klimu; |
(b) |
regulatorna potreba nije obuhvaćena usklađenim tehničkim specifikacijama ili drugim pravom Unije; |
(c) |
mjerom o kojoj je obaviještena ne diskriminiraju se gospodarski subjekti iz drugih država članica; |
(d) |
mjerom o kojoj je obaviještena može se obuhvatiti odgovarajuća regulatorna potreba; |
(e) |
mjera o kojoj je obaviještena ne čini ozbiljnu prepreku funkcioniranju unutarnjeg tržišta; i |
(f) |
ne očekuje se da će mjera o kojoj je obaviještena biti obuhvaćena usklađenom normom koja se treba isporučiti u roku od godine dana od datuma obavijesti iz stavka 5. ovog članka slijedom zahtjeva za normizaciju izdanog u skladu s člankom 5. stavkom 2. ili u trenutku te obavijesti odboru iz članka 90. stavka 1. nije podnesen provedbeni akt iz članka 6. stavka 1. |
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3. Povlače se čim regulatorna potreba bude obuhvaćena usklađenim tehničkim specifikacijama ili drugim pravom Unije.
Zbog opravdanih nužnih razloga povezanih sa zdravljem i sigurnosti ljudi ili zaštitom okoliša Komisija odmah u skladu s postupkom iz članka 90. stavka 4. donosi primjenjive provedbene akte.
7. Ova Uredba ne utječe na mogućnost država članica da uvedu obvezne sustave za povrat pologa ili da obvežu proizvođače da prihvate da, izravno ili preko svojih uvoznika i distributera, povrate vlasništvo nad svojim novim ili neprodanim proizvodima koji nisu izrađeni po narudžbi ili nad viškovima takvih proizvoda, a koji su u stanju jednakom onom u kojem su stavljeni na tržište, pod uvjetom da se tom mjerom izravno ili neizravno ne diskriminiraju gospodarski subjekti u drugim državama članicama.
8. Ova Uredba ne utječe na mogućnost država članica da zabrane uništavanje viškova ili neprodanih proizvoda ili da njihovo uništavanje uvjetuju time da su ti proizvodi prethodno objavljeni na nacionalnoj platformi za posredovanje za nekomercijalnu uporabu proizvoda.
Članak 12.
Odnos prema drugom pravu Unije
1. Kako bi se izbjeglo dvostruko ocjenjivanje istih aspekata zdravlja i sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša u pogledu proizvoda, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem uvjeta pod kojima se obveze koje se odnose na ocjenjivanje svojstava proizvoda ili ispunjavanje određenih zahtjeva za proizvode, uključujući jednakovrijednost sustava ocjenjivanja i provjere koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe i obveze u pogledu općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i zahtjeva u pogledu informacija o sigurnosti, mogu ispuniti ispunjavanjem obveza predviđenih drugim pravom Unije.
Uvjetima iz prvog podstavka ne smiju se dopustiti razine sigurnosti proizvoda koje su manje stroge od onih utvrđenih u skladu s ovom Uredbom.
2. Ako dođe do sukoba između ove Uredbe i Uredbe (EU) 2024/1781 te Uredbe (EU) br. 1025/2012, prednost imaju odgovarajuće odredbe ove Uredbe.
POGLAVLJE II.
POSTUPAK, IZJAVE I OZNAKE
Članak 13.
Izjava o svojstvima i sukladnosti
1. Ako je proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom donesenom u skladu s člankom 5. ili člankom 6., proizvođač prije stavljanja takvog proizvoda na tržište prolazi kroz primjenjivi sustav ocjenjivanja i provjere utvrđen u Prilogu IX. i sastavlja izjavu o svojstvima i sukladnosti. Ako je proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom donesenom u skladu s člankom 7., proizvođač provjerava i sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima za proizvod koji su utvrđeni delegiranim aktima. Proizvođač proizvoda koji nije obuhvaćen nijednom usklađenom tehničkom specifikacijom može izdati izjavu o svojstvima i sukladnosti u skladu s relevantnim europskim dokumentom za ocjenjivanje i europskom tehničkom ocjenom.
2. Sastavljanjem izjave o svojstvima i sukladnosti proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost proizvoda s njegovim deklariranim svojstvima i primjenjivim zahtjevima za proizvode te postaje odgovoran u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti. U nedostatku objektivnih naznaka koje bi dokazale suprotno, države članice obvezne su izjavu o svojstvima i sukladnosti koju je sastavio proizvođač prihvatiti kao točnu i pouzdanu.
U slučaju nesukladnosti, ili u slučaju nepostojanja izjave o svojstvima i sukladnosti kada se ona zahtijeva, proizvod se ne smije staviti na raspolaganje na tržištu.
Članak 14.
Izuzeća od obveze sastavljanja izjave o svojstvima i sukladnosti
Odstupajući od članka 13. stavka 1., proizvođač može odlučiti da neće proći kroz primjenjivo ocjenjivanje i provjeru sukladnosti proizvoda s primjenjivim zahtjevima za proizvode te da neće sastaviti izjavu o svojstvima i sukladnosti ako vrijedi jedno od sljedećeg:
(a) |
proizvod je pojedinačno proizveden ili je izrađen po narudžbi i ispunjava sve sljedeće uvjete:
|
(b) |
proizvod je proizveden na način koji je isključivo primjeren očuvanju baštine te u okviru izvanserijskog procesa za odgovarajuću obnovu građevine koja je službeno zaštićena kao dio označenog okruženja ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima. |
Članak 15.
Sadržaj izjave o svojstvima i sukladnosti
1. Izjava o svojstvima i sukladnosti sastavlja se uz korištenje modela utvrđenog u Prilogu V. U izjavi o svojstvima i sukladnosti navode se svojstva proizvoda u odnosu na bitne značajke tih proizvoda u skladu s relevantnim usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentom za ocjenjivanje.
Ako se primjenjuju zahtjevi za proizvode utvrđeni u skladu s člankom 7., u izjavi o svojstvima i sukladnosti navodi se da je dokazano ispunjavanje tih zahtjeva.
2. Izjava o svojstvima i sukladnosti uključuje svojstva u pogledu okolišne održivosti proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa s obzirom na unaprijed određene okolišne bitne značajke navedene u Prilogu II. za one značajke koje su deklarirane. Svojstva uključuju ambalažu koja se upotrebljava ili će se najvjerojatnije upotrebljavati i izračunavaju se s pomoću najnovije verzije softvera koja je besplatno dostupna na internetskim stranicama Komisije.
Ažuriranja softvera iz prvog podstavka postaju obvezna za potrebe ove Uredbe godinu dana nakon njihove objave. Takva ažuriranja softvera mogu se dobrovoljno primjenjivati od datuma njihove objave.
3. Izjava o svojstvima i sukladnosti obuhvaća barem svojstva proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa s obzirom na sljedeće bitne značajke:
(a) |
bitne značajke navedene u točkama od (a) do (d) Priloga II. od 8. siječnja 2026.; |
(b) |
bitne značajke navedene u točkama od (e) do (m) Priloga II. od 9. siječnja 2030.; |
(c) |
bitne značajke navedene u točkama od (n) do (s) Priloga II. od 9. siječnja 2032. |
Izjava o svojstvima i sukladnosti obuhvaća i one bitne značajke koje se uvijek moraju deklarirati, kako je određeno u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 5. stavkom 5.
4. Na izjavu o svojstvima i sukladnosti ne smije se staviti nijedna druga oznaka osim oznake CE.
5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi izmjene modela utvrđenog u Prilogu V. kako bi ga prilagodila tehničkom napretku u pogledu novih potreba za informacijama, kako bi se olakšalo ispunjavanje zahtjeva u pogledu digitalnih putovnica za proizvode utvrđenih u člancima 76. i 77. te kako bi se osigurale interoperabilnost i pravilna integracija sa sustavom digitalnih putovnica za građevne proizvode u skladu s člankom 75.
6. Informacije navedene u članku 31. ili, ovisno o slučaju, u članku 33. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (27), navode se zajedno s izjavom o svojstvima i sukladnosti.
Članak 16.
Dostava izjave o svojstvima i sukladnosti
1. Proizvođač elektroničkim putem dostavlja primjerak izjave o svojstvima i sukladnosti za svaki proizvod koji se stavlja na raspolaganje na tržištu, osim ako je izjava uključena u digitalnu putovnicu za proizvode koja ispunjava uvjete utvrđene u članku 76. i dostupna je putem sustava digitalnih putovnica za građevne proizvode uspostavljenog u skladu s člankom 75.
Međutim, ako se serija istog proizvoda isporučuje jednom korisniku, uz nju se može priložiti samo jedan primjerak izjave o svojstvima i sukladnosti.
2. Odstupajući od stavka 1. ovog članka, proizvođač može izjavu o svojstvima i sukladnosti iz članka 13. stavka 1. učiniti dostupnom na internetskim stranicama, pod uvjetom da proizvođač ispunjava sve sljedeće uvjete:
(a) |
osigurava da je sadržaj izjave o svojstvima i sukladnosti dostupan na internetskim stranicama u nepromjenjivom elektroničkom obliku; |
(b) |
izjavu o svojstvima i sukladnosti dostavlja u formatu koji je čitljiv ljudima i strojevima te nudi mogućnost preuzimanja primjerka u uobičajeno čitljivom formatu; |
(c) |
osigurava da se internetske stranice na kojima je objavljena izjava o svojstvima i sukladnosti prate i održavaju tako da su internetske stranice i izjave o svojstvima i sukladnosti stalno dostupne primateljima građevnog proizvoda; |
(d) |
osigurava da primatelji građevnih proizvoda mogu besplatno pristupiti izjavi o svojstvima i sukladnosti; |
(e) |
primateljima građevnih proizvoda dostavlja upute za pristup internetskim stranicama i izjavama o svojstvima i sukladnosti koje su sastavljene za takve proizvode i dostupne na tim internetskim stranicama; |
(f) |
osigurava poveznicu između proizvoda i s njime povezane izjave o svojstvima i sukladnosti putem jedinstvene identifikacijske oznake vrste proizvoda; proizvođači mogu upotrebljavati nosač podataka, uključujući trajnu poveznicu, kako bi pružili poveznicu, pod uvjetom da se poštuje točka (a). |
3. Kao dio zahtjeva za normizaciju iz članka 5. stavka 2., Komisija također može od europske organizacije za normizaciju zatražiti da izda smjernice kako bi se osigurala interoperabilnost formata koji su čitljivi ljudima i strojevima iz stavka 2. točke (b) ovog članka.
4. Proizvođač izjavu o svojstvima i sukladnosti dostavlja ili čini dostupnom u putovnici za proizvode u skladu sa stavkom 1. ili na internetskim stranicama u skladu sa stavkom 2. na jeziku ili jezicima koje zahtijeva svaka država članica u kojoj proizvođač namjerava staviti proizvod na raspolaganje. Drugi gospodarski subjekt koji proizvod proizvođača stavi na raspolaganje u bilo kojoj dodatnoj državi članici čini dostupnim prijevod ili prijevode izjave o svojstvima i sukladnosti na jezicima koje zahtijeva dodatna država članica, zajedno s odgovarajućom izvornom verzijom.
Članak 17.
Opća načela i uporaba oznake CE
1. Na oznaku CE primjenjuju se opća načela utvrđena u članku 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
2. Oznaka CE postavlja se samo na one proizvode za koje je proizvođač sastavio izjavu o svojstvima i sukladnosti u skladu s člancima 13. i 15. Oznaka CE stavlja se na ključne dijelove.
3. Stavljanjem oznake CE na proizvod, ili osiguravanjem da je takva oznaka stavljena, gospodarski subjekt pokazuje da je preuzeo odgovornost za sukladnost proizvoda s deklariranim svojstvima i primjenjivim zahtjevima za proizvod utvrđenima u skladu s ovom Uredbom. Stavljanjem oznake CE gospodarski subjekt postaje odgovoran za deklarirana svojstva i ispunjenje tih zahtjeva u skladu s nacionalnim pravom o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti.
4. Oznaka CE jedina je oznaka kojom se potvrđuju svojstva proizvoda u odnosu na ocijenjene bitne značajke u skladu s ovom Uredbom, kao i sukladnost proizvoda s ovom Uredbom.
Članak 18.
Pravila i uvjeti postavljanja oznake CE
1. Oznaka CE stavlja se na proizvod tako da bude uočljiva, čitljiva i neizbrisiva. Ako to zbog prirode proizvoda nije moguće ili nije opravdano, oznaka CE stavlja se na etiketu pričvršćenu na proizvod ili na ambalažu ili, u slučajevima kada ni to nije moguće, na popratne dokumente.
2. Iza oznake CE navode se:
(a) |
posljednje dvije znamenke godine u kojoj je oznaka CE prvi put postavljena; ili, u slučaju rabljenih proizvoda, posljednje dvije znamenke godine u kojoj je proizvod demontiran, iza kojih slijede posljednje dvije znamenke godine u kojoj je na rabljeni proizvod stavljena oznaka CE; |
(b) |
ime i registrirana adresa ili identifikacijska oznaka koja omogućuje jednostavnu i nedvosmislenu identifikaciju imena i adrese proizvođača; |
(c) |
ime i registrirana adresa ovlaštenog zastupnika ili identifikacijska oznaka koja omogućuje jednostavnu i nedvosmislenu identifikaciju imena i adrese ovlaštenog zastupnika ako proizvođač nema sjedište u Uniji ili ako proizvođač odluči imati ovlaštenog zastupnika; |
(d) |
jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda; |
(e) |
šifra izjave o svojstvima i sukladnosti; |
(f) |
identifikacijski broj prijavljenog tijela ili tijela koja provjeravaju vrstu proizvoda i ocjenjuju kontrolu tvorničke proizvodnje, ako je primjenjivo; i |
(g) |
nosač podataka povezan s digitalnom putovnicom za proizvode iz članka 76. ako je takva digitalna putovnica za proizvode dostupna putem sustava digitalnih putovnica za građevne proizvode uspostavljenog u skladu s člankom 75. |
Informacije navedene u prvom podstavku točkama (d) i (e) ovog stavka mogu se zamijeniti nosačem podataka, uključujući trajnu poveznicu povezanu s izjavom o svojstvima i sukladnosti u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (e), ako je izjava o svojstvima i sukladnosti dostupna na internetskim stranicama. Informacije navedene u prvom podstavku točkama (d) i (e) ovog stavka mogu se ne navesti ako je pružen nosač podataka iz prvog podstavka točke (g) ovog stavka.
3. Oznaka CE stavlja se prije nego što se proizvod stavi na tržište. Može biti popraćena piktogramom ili bilo kojom drugom oznakom kojima se naznačuje poseban rizik ili uporaba.
Članak 19.
Druge oznake i tvrdnje o svojstvima
1. Oznake koje nisu oznaka CE, uključujući privatne oznake, mogu se postaviti na proizvod samo ako ne upućuju na to da su se svojstva proizvoda u odnosu na bitne značajke obuhvaćene primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama morala ocijeniti na način koji se razlikuje od onoga utvrđenog ovom Uredbom.
Službeno priznati znakovi za okoliš EN ISO 14024 tipa I na proizvod se mogu postaviti ako ispunjavaju zahtjev iz prvog podstavka.
2. Oznake koje su dozvoljene u skladu sa stavkom 1. i druge oznake utvrđene zakonodavstvom Unije mogu se postaviti na proizvod pod uvjetom da ne narušavaju vidljivost, čitljivost i značenje oznake CE.
3. Ako je proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom, tvrdnja gospodarskog subjekta o svojstvima proizvoda, koja se odnosi na bitnu značajku obuhvaćenu tom usklađenom tehničkom specifikacijom, mora biti u skladu s metodom ocjenjivanja za tu određenu bitnu značajku kako je utvrđeno u usklađenim tehničkim specifikacijama.
4. Ako je proizvod obuhvaćen usklađenim tehničkim specifikacijama, tvrdnje o njegovim svojstvima u odnosu na bitne značajke utvrđene u tim usklađenim tehničkim specifikacijama mogu se navesti i drugdje osim u izjavi o svojstvima i sukladnosti samo ako su već navedene u izjavi o svojstvima i sukladnosti.
Prvi podstavak ne primjenjuje na situacije u kojima se u skladu s člankom 14. ne sastavlja izjava o svojstvima i sukladnosti.
POGLAVLJE III.
OBVEZE I PRAVA GOSPODARSKIH SUBJEKATA
Članak 20.
Obveze svih gospodarskih subjekata
1. Obveze gospodarskih subjekata na temelju ovog poglavlja primjenjuju se samo u odnosu na proizvode obuhvaćene usklađenom tehničkom specifikacijom ili na proizvode koji na temelju europske tehničke ocjene nose oznaku CE.
2. Gospodarski subjekt dužan je poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao stalnu sukladnost s ovom Uredbom. Ako je utvrđena nesukladnost gospodarskog subjekta ili proizvoda i ako je tijelo za nadzor tržišta zatražilo korektivne mjere u skladu s člankom 65. stavkom 1., gospodarski subjekt tom tijelu podnosi izvješća o napretku sve dok ono ne odluči da se korektivna mjera može okončati.
3. Gospodarski subjekt dužan je na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela obavijestiti to tijelo o svakom gospodarskom subjektu ili drugom akteru:
(a) |
koji je tom gospodarskom subjektu isporučio proizvod, uključujući sastavne dijelove ili rezervne dijelove proizvoda, i količinu te isporuke, ili koji mu je isporučio uslugu obuhvaćenu ovom Uredbom; |
(b) |
kome je taj gospodarski subjekt isporučio proizvod, uključujući sastavne dijelove ili rezervne dijelove proizvoda, i količinu te isporuke, ili kome je isporučio uslugu obuhvaćenu ovom Uredbom. |
Pri identifikaciji gospodarskih subjekata ili drugih aktera iz prvog podstavka, gospodarski subjekt dužan je nadležnom tijelu dostaviti barem sljedeće:
(a) |
podatke za kontakt, uključujući adrese i e-adrese tih gospodarskih subjekata ili aktera; |
(b) |
porezne brojeve i registracijske brojeve društava tih gospodarskih subjekata ili aktera. |
4. Gospodarski subjekt sve dokumente i sve informacije iz ovog poglavlja drži na raspolaganju nadležnim nacionalnim tijelima u razdoblju od deset godina nakon što je gospodarski subjekt isporučio predmetni proizvod ili uslugu ili su mu oni isporučeni, osim ako su dokumenti ili informacije stavljeni na raspolaganje putem digitalne putovnice za proizvode iz članka 76. Gospodarski subjekt dužan je dokumentaciju i informacije dostaviti u roku od deset dana od primitka zahtjeva nadležnog nacionalnog tijela.
5. Gospodarski subjekt može se registrirati u svojem nacionalnom sustavu uspostavljenom u skladu s člankom 71. stavkom 5.
Gospodarski subjekt dužan je potrošačima i korisnicima staviti na raspolaganje komunikacijske kanale, uključujući telefonske brojeve, e-adrese ili posebne odjeljke na svojim internetskim stranicama, koji im omogućuju prijavljivanje nesreća, drugih nezgoda ili sigurnosnih problema koje su imali u vezi s proizvodom.
6. Ako gospodarski subjekt smatra da nesukladni proizvod ugrožava zdravlje i sigurnost ljudi ili okoliš, o tome je dužan odmah obavijestiti nadležna nacionalna tijela država članica u kojima je proizvod stavio na raspolaganje, pri čemu osobito navodi pojedinosti o nesukladnosti i o svim poduzetim korektivnim mjerama. Gospodarski subjekt može obavijestiti nadležna nacionalna tijela o svim drugim mogućim povredama ove Uredbe za koje sazna, o nesukladnosti te o svim poduzetim korektivnim mjerama.
7. Gospodarski subjekt odgovoran je za povrede ovog članka ili članaka u ovom poglavlju u vezi s njegovim aktivnostima, u skladu s nacionalnim pravom o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti.
Članak 21.
Prava proizvođača
1. Proizvođač ima pravo od svojih dobavljača i pružatelja usluga zatražiti informacije potrebne u vezi sa svojim proizvodima kako bi ispunio svoje obveze na temelju ove Uredbe.
2. Ako proizvođač podliježe zadatcima treće strane koje obavlja prijavljeno tijelo, proizvođač ima pravo od svojih dobavljača ili pružatelja usluga zatražiti da prijavljenom tijelu dopuste pristup njihovoj dokumentaciji i njihovim prostorima u mjeri u kojoj je prijavljenom tijelu takav pristup potreban kako bi moglo obavljati svoje zadaće.
3. Prava utvrđena u stavku 1. primjenjuju se i na proizvođača koji na tržište stavlja rabljeni ili ponovno proizvedeni proizvod u odnosu na dobavljača rabljenog proizvoda, uključujući, prema potrebi, subjekt koji provodi demontažu. Potrebne informacije mogu uključivati informacije o prethodnoj uporabi proizvoda i procesu njegove demontaže, ali nisu ograničene na njih.
4. Proizvođač ima pravo od svojih dobavljača i pružatelja usluga zatražiti podatke i izračune koji se zahtijevaju u skladu s člankom 15. stavkom 2. u vezi s isporučenom robom ili uslugama, uključujući potrebna izvješća o validaciji koja izdaje prijavljeno tijelo.
Članak 22.
Obveze proizvođačâ
1. Prilikom stavljanja proizvoda na tržište proizvođač određuje vrstu proizvoda, pri čemu poštuje granice utvrđene za tu svrhu definicijom iz članka 3. točke 27. Proizvođač osigurava da se svojstva proizvoda ocjenjuju i u odnosu na obvezne bitne značajke i u odnosu na one bitne značajke koje se namjeravaju deklarirati. Ako je proizvod obuhvaćen zahtjevima za proizvode utvrđenima delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1., proizvođač osigurava da je proizvod također projektiran i izgrađen u skladu s tim zahtjevima.
Fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod koristeći se trodimenzionalnim ispisom mora ispunjavati obveze proizvođača pri stavljanju tog proizvoda na tržište. Te obveze uključuju, ali se ne ograničavaju na, upotrebu odgovarajućih skupova podataka za trodimenzionalni ispis, upotrebu materijala u skladu s primjenjivim postupcima na temelju ove Uredbe te provjeru kompatibilnosti korištenih skupova podataka, materijala i tehnologije za trodimenzionalni ispis.
2. Ako su sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima i njegova svojstva u vezi s bitnim značajkama iz stavka 1. ovog članka dokazani u skladu s primjenjivim sustavom ili sustavima ocjenjivanja i provjere utvrđenima u Prilogu IX., proizvođač sastavlja izjavu o svojstvima i sukladnosti u skladu s člancima od 13. do 15., stavlja oznaku CE u skladu s člancima 17. i 18. i, prema potrebi, osigurava dostupnost rezervnih dijelova koji nisu široko dostupni na tržištu, kako je navedeno u stavku 8. ovog članka, te stavlja oznaku u skladu sa stavkom 9. ovog članka.
3. Proizvođač kao temelj za izjavu o svojstvima i sukladnosti sastavlja tehničku dokumentaciju u kojoj navodi:
(a) |
deklariranu uporabu, koja je obuhvaćena područjem primjene primjenjive predviđene uporabe; |
(b) |
sve relevantne elemente potrebne za dokazivanje svojstava i sukladnosti; |
(c) |
informacije o uspostavljenim postupcima iz stavka 4. ovog članka; |
(d) |
informacije o primjenjivom sustavu ili primjenjivim sustavima utvrđene u Prilogu IX.; |
(e) |
prema potrebi, informacije o primjeni pojednostavnjenih postupaka koji se primjenjuju u skladu s člancima od 59. do 61.; i |
(f) |
izračun svojstava u pogledu okolišne održivosti s obzirom na bitne značajke iz članka 15. stavka 2. |
4. Proizvođač osigurava da su uspostavljeni postupci kojima se osigurava da proizvodi ispunjavaju svoja deklarirana svojstva i da ostaju sukladni s ovom Uredbom. Projekt proizvoda, uključujući skupove podataka za trodimenzionalni ispis, proizvodni procesi i upotrijebljeni materijal moraju biti prikladni. Ako se proizvod proizvodi u okviru serijske proizvodnje, proizvođač osigurava da su uspostavljeni postupci kojima se osigurava da zadržava svoja deklarirana svojstva i da ostaje sukladan s ovom Uredbom. Promjene u projektu proizvoda, uključujući skupove podataka za trodimenzionalni ispis, proizvodni proces i upotrijebljeni materijal moraju biti prikladni. Promjene u primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama uzimaju se u obzir na odgovarajući način te, ako utječu na svojstva ili sukladnost proizvoda, za sobom povlače ponovno ocjenjivanje u skladu s relevantnim postupkom ocjenjivanja.
Proizvođač je obvezan, kad to smatra prikladnim s obzirom na osiguranje točnosti, pouzdanosti i stalnosti deklariranih svojstava i sukladnosti proizvoda, provesti ispitivanje uzoraka proizvoda stavljenih na tržište ili stavljenih na raspolaganje na tržištu, istražiti i, prema potrebi, voditi registar pritužbi, registar nesukladnih građevnih proizvoda i opoziva proizvoda, i obavijestiti uvoznike i distributere o tome.
5. Proizvođač osigurava da njegovi proizvodi nose jedinstvenu identifikacijsku oznaku vrste proizvoda specifičnu za proizvođača i, ako je dostupan, kontrolni ili serijski broj koji je korisnicima lako vidljiv i čitljiv. Ako to nije moguće zbog prirode proizvoda, tražene informacije navode se na pričvršćenoj oznaci, na ambalaži ili, ako to nije moguće, u dokumentu koji se prilaže proizvodu.
Proizvođač na isti način kako je utvrđeno u prvom podstavku označava proizvod oznakom „samo za profesionalnu uporabu” ako je za njegovu uporabu potrebno stručno znanje te oznaku prikazuje kupcima prije nego što su obvezani kupoprodajnim ugovorom, među ostalim u slučaju prodaje na daljinu. Smatra se da su proizvodi koji nisu označeni oznakom „samo za profesionalnu uporabu” namijenjeni i neprofesionalnim korisnicima i potrošačima u smislu ove Uredbe i Uredbe (EU) 2023/988.
Prije nego se obvežu kupoprodajnim ugovorom, među ostalim u slučaju prodaje na daljinu, proizvođač kupcima na vidljiv način prikazuje informacije koje se moraju pružiti u skladu s ovom Uredbom.
6. Pri stavljanju na raspolaganje na tržištu proizvoda proizvođač osigurava da su uz proizvod priložene opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti, kako je utvrđeno u Prilogu IV., i to na jeziku koji odredi predmetna država članica ili, ako ona nije odredila taj jezik, na jeziku koji korisnici mogu razumjeti bez poteškoća.
7. Do 18 mjeseci nakon stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 75. stavka 1. proizvođač stavlja na raspolaganje digitalnu putovnicu za proizvode iz članka 76. putem sustava digitalnih putovnica za građevne proizvode iz članka 75. povezanu s nosačem podataka iz članka 18. stavka 2. točke (g).
8. Kako bi se osigurala dostupnost rezervnih dijelova koji nisu široko dostupni na tržištu, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe uvođenjem obveze u skladu s kojom proizvođači u slučaju određenih porodica i kategorija proizvoda moraju staviti na raspolaganje na tržištu posebne rezervne dijelove koji nisu široko dostupni za proizvode koje stavljaju na tržište.
Obveza utvrđena delegiranim aktima iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuje se u razdoblju od deset godina nakon što je posljednji proizvod predmetne vrste stavljen na tržište, osim ako je delegiranim aktom utvrđeno drukčije razdoblje.
Proizvođači koji podliježu obvezi utvrđenoj u prvom podstavku rezervne dijelove nude uz razumno kratak rok isporuke, po razumnoj i nediskriminirajućoj cijeni te o tome obavješćuju javnost.
9. Kako bi se osigurala transparentnost za korisnike i promicali održivi proizvodi, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem posebnih zahtjeva za označivanje okolišne održivosti za određene porodice i kategorije proizvoda ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) |
proizvod obično odabiru ili kupuju potrošači; i |
(b) |
proizvod nema znatno različita ukupna okolišna svojstva tijekom svojeg životnog ciklusa, ovisno o njegovoj ugradnji. |
Označivanje se temelji na svojstvima proizvoda, kako je ocijenjeno u skladu s člankom 5. stavkom 1. ili člankom 6. stavkom 1., te se njime pružaju informacije prilagođene potrošačima koje su razumljive osobama koje nisu stručnjaci.
10. Delegiranim aktima iz stavka 9. određuje se način na koji proizvođač stavlja oznaku i pritom se utvrđuje sljedeće:
(a) |
sadržaj oznake; |
(b) |
izgled oznake, pri čemu se vodi računa o njezinoj vidljivosti i čitljivosti; |
(c) |
način na koji se oznaka prikazuje kupcima, među ostalim u slučaju prodaje na daljinu; |
(d) |
prema potrebi, elektronička sredstva koja se koriste za izradu oznaka. |
11. Proizvođač koji smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod koji je stavio na tržište nije u skladu s njegovim deklariranim svojstvima ili nije u skladu s ovom Uredbom odmah mora poduzeti odgovarajuće korektivne mjere kako bi navedeni proizvod uskladio ili ga prema potrebi povukao ili opozvao. Ako je problem povezan s isporučenim sastavnim dijelom ili vanjskom uslugom, proizvođač o tome obavješćuje dobavljača ili pružatelja usluga i nadležno nacionalno tijelo proizvođača.
12. Ako proizvod predstavlja rizik, proizvođač bez nepotrebne odgode i najkasnije u roku od tri radna dana obavješćuje sve ovlaštene zastupnike, uvoznike, distributere, pružatelje usluga provođenja narudžbi i internetska tržišta koja sudjeluju u njegovoj distribuciji, kao i nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su proizvođač ili, prema njegovim saznanjima, drugi gospodarski subjekti stavili proizvod na raspolaganje. Proizvođač u tu svrhu dostavlja sve korisne pojedinosti i posebno navodi vrstu nesukladnosti, učestalost nesreća ili nezgoda te poduzete ili preporučene korektivne mjere. Kad je riječ o rizicima izazvanim proizvodima koji su već dospjeli do krajnjeg korisnika ili potrošača koji se ne može identificirati ili se s njim ne može izravno stupiti u kontakt, proizvođač preko medija i ostalih odgovarajućih sredstava, uz osiguravanje najvećeg mogućeg dosega, širi informacije o odgovarajućim mjerama za uklanjanje ili, ako to nije moguće, smanjenje rizika. U slučaju ozbiljnog rizika proizvođač o vlastitom trošku povlači i opoziva proizvod.
Članak 23.
Obveze ovlaštenih zastupnika
1. Proizvođač s poslovnim nastanom u Uniji pisanim ovlaštenjem bilo koju fizičku ili pravnu osobu s poslovnim nastanom u Uniji može imenovati jedinstvenim ovlaštenim zastupnikom. Proizvođač koji nema poslovni nastan u Uniji imenuje jednog ovlaštenog zastupnika.
Izrada tehničke dokumentacije nije dio ovlaštenja ovlaštenog zastupnika.
2. Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće navedene u ovlaštenju koje je primio od proizvođača. Tim se ovlaštenjem ovlaštenom zastupniku omogućuje da obavlja najmanje sljedeće:
(a) |
izjavu o svojstvima i sukladnosti te tehničku dokumentaciju drži na raspolaganju nadležnim nacionalnim tijelima; |
(b) |
na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela tom tijelu dostavlja sve informacije i dokumentaciju potrebne za dokazivanje sukladnosti proizvoda s njegovim deklariranim svojstvima i njegove usklađenosti s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe; |
(c) |
raskida ugovor ako je proizvođač postupao u suprotnosti sa svojim obvezama iz ove Uredbe i o tome obavješćuje proizvođača, nadležna nacionalna tijela država članica u kojima se proizvod stavlja na tržište i nadležno nacionalno tijelo države u kojoj ima sjedište; |
(d) |
ako ima razloga vjerovati da predmetni proizvod nije sukladan ili da predstavlja rizik, o tome obavješćuje proizvođača i nadležna nacionalna tijela država članica u kojima se proizvod stavlja na tržište kao i nadležno nacionalno tijelo ovlaštenog zastupnika; i |
(e) |
surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima, na njihov zahtjev, u svakoj aktivnosti poduzetoj radi uklanjanja rizika koje predstavljaju proizvodi obuhvaćeni ovlaštenjem ovlaštenog zastupnika te radi ispravljanja njihovih nesukladnosti. |
3. Ovlašteni zastupnik na razini dokumentacije provjerava:
(a) |
da se na proizvodu nalazi oznaka CE, kao i oznaka u skladu s člankom 22. stavkom 9.; |
(b) |
da je proizvod popraćen izjavom o svojstvima i sukladnosti ili da je ta izjava dostupna u skladu s člankom 16. stavkom 1. ili stavkom 2.; i |
(c) |
da proizvođač ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 22. stavcima 5., 6. i 7. |
4. Ako ovlašteni zastupnik utvrdi nesukladnost iz stavka 3. ovog članka, od proizvođača traži da postupi u skladu s člankom 22. stavcima 11. i 12.
Članak 24.
Obveze uvoznikâ
1. Uvoznici na tržište Unije stavljaju samo one proizvode koji su u skladu s ovom Uredbom.
2. Prije stavljanja proizvoda na tržište, uvoznik osigurava da je proizvođač dokazao sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima kao i njegova svojstva u odnosu na relevantne bitne značajke u skladu s člankom 22. stavcima 1. i 2.
Uvoznik osigurava:
(a) |
da je proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju iz članka 22. stavka 3.; |
(b) |
da se na proizvodu nalazi oznaka CE, kao i oznaka u skladu s člankom 22. stavkom 9.; |
(c) |
da je proizvod popraćen izjavom o svojstvima i sukladnosti ili da je ta izjava dostupna u skladu s člankom 16. stavkom 1. ili stavkom 2.; i |
(d) |
da proizvođač ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 22. stavcima 5., 6. i 7. |
3. Uvoznik provjerava da je proizvođač deklarirao za što se proizvod upotrebljava te osigurava da su uz proizvod priložene opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti kako je utvrđeno u Prilogu IV., i to na jeziku koji odredi predmetna država članica ili, ako ona nije odredila taj jezik, na jeziku koji korisnici mogu razumjeti bez poteškoća. Prije nego što se obvežu kupoprodajnim ugovorom, među ostalim u slučaju prodaje na daljinu, uvoznik kupcima na vidljiv način prikazuje informacije koje se moraju pružiti u skladu s ovom Uredbom ili usklađenim tehničkim specifikacijama.
4. Uvoznik osigurava da, dok je proizvod pod njegovom odgovornošću, uvjeti njegova skladištenja ili prijevoza ne dovode u opasnost njegovu sukladnost s izjavom o svojstvima i sukladnosti, ili njegovu sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe.
5. Ako smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu s izjavom o svojstvima i sukladnosti ili da nije usklađen s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe, uvoznik taj proizvod ne stavlja na tržište sve dok nije sukladan s priloženom izjavom o svojstvima i sukladnosti te sve dok nije u skladu s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe ili dok izjava o svojstvima i sukladnosti nije ispravljena. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, uvoznik o tome obavješćuje proizvođača i odgovorno nadležno nacionalno tijelo.
6. Uvoznik na proizvodu ili, ako to nije moguće, na njegovoj ambalaži ili u dokumentu koji se prilaže proizvodu navodi svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig, sjedište, adresu za kontakt i, ako postoje, elektronička sredstva komunikacije.
7. Uvoznik ispituje pritužbe i, prema potrebi, vodi registar pritužbi, nesukladnih proizvoda kao i povlačenja ili opoziva proizvoda te obavješćuje proizvođače i distributere o svakom takvom opažanju.
8. Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s njegovim deklariranim svojstvima ili nije u skladu s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe, odmah poduzimaju odgovarajuće korektivne mjere kako bi navedeni proizvod uskladili ili ga, prema potrebi, povukli ili opozvali. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, uvoznici o tome bez odgode obavješćuju nadležna nacionalna tijela država članica u kojima su proizvod stavili na raspolaganje na tržištu navodeći detalje, posebno o nesukladnosti i o svim poduzetim korektivnim mjerama.
9. Uvoznici koji prodaju krajnjim korisnicima moraju ujedno ispunjavati i obveze distributera.
Članak 25.
Obveze distributerâ
1. Prilikom stavljanja na raspolaganje na tržištu proizvoda distributeri postupaju s dužnom pažnjom u odnosu na obveze iz ove Uredbe.
2. Prije stavljanja na raspolaganje na tržištu proizvoda distributeri provjeravaju:
(a) |
da se na proizvodu nalazi oznaka CE, kao i oznaka u skladu s člankom 22. stavkom 9., prema potrebi; |
(b) |
da je proizvod popraćen, prema potrebi, izjavom o svojstvima i sukladnosti ili da je izjava dostupna u skladu s člankom 16. stavkom 2.; |
(c) |
da je proizvod popraćen općim informacijama o proizvodu, uputama za uporabu i informacijama o sigurnosti u skladu s člankom 22. stavkom 6. na jeziku koji krajnji korisnici mogu razumjeti bez poteškoća u državi članici u kojoj će se proizvod staviti na raspolaganje na tržištu; |
(d) |
da proizvođač i uvoznik ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 22. stavcima 5. i 7. odnosno u članku 24. stavku 6. |
3. Prije nego se obvežu kupoprodajnim ugovorom, među ostalim u slučaju prodaje na daljinu, distributer kupcima na vidljiv način prikazuje informacije koje se moraju pružiti u skladu s ovom Uredbom.
4. U slučaju kada smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu s njegovim deklariranim svojstvima ili drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe, distributer proizvod ne stavlja na raspolaganje na tržištu sve dok on nije u skladu s priloženom izjavom o svojstvima i sukladnosti te sve dok nije sukladan s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, distributer o tome obavješćuje proizvođača i odgovorna nadležna nacionalna tijela.
5. Distributer osigurava da, dok je proizvod pod njegovom odgovornošću, uvjeti skladištenja ili prijevoza ne dovode u opasnost sukladnost proizvoda s njegovim deklariranim svojstvima ili njegovu sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe.
6. Distributer koji smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod koji je stavio na raspolaganje na tržištu nije u skladu s njegovim deklariranim svojstvima ili nije u skladu s ostalim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe, osigurava da su poduzete odgovarajuće korektivne mjere kako bi navedeni proizvod uskladili ili ga, prema potrebi, povukli ili opozvali. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, distributer o tome bez odgode obavješćuje nadležna nacionalna tijela država članica u kojima je proizvod stavio na raspolaganje na tržištu navodeći detalje, posebno o nesukladnosti i o svim poduzetim korektivnim mjerama.
Članak 26.
Slučajevi u kojima se obveze proizvođačâ primjenjuju na uvoznike i distributere
1. Uvoznik ili distributer smatra se proizvođačem za potrebe ove Uredbe i podliježe obvezama proizvođača u skladu s člankom 22. ako:
(a) |
proizvod stavlja na tržište pod svojim imenom ili žigom; |
(b) |
namjerno mijenja proizvod ili ako je proizvod nenamjerno promijenjen na način koji može utjecati na sukladnost s izjavom o svojstvima i sukladnosti ili sa zahtjevima koji su utvrđeni u ovoj Uredbi ili su doneseni u skladu s njom; |
(c) |
proizvod stavlja na raspolaganje na tržištu za deklariranu uporabu koja je različita od deklarirane uporabe koju je odredio proizvođač u procesu ocjenjivanja i provjere; |
(d) |
tvrdi da proizvod ima značajke koje odstupaju od onih koje je deklarirao proizvođač; ili |
(e) |
odluči preuzeti ulogu proizvođača. |
2. Stavak 1. primjenjuje se i na gospodarski subjekt koji na tržište stavlja:
(a) |
rabljeni proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom kojom su utvrđene odredbe za rabljene proizvode; |
(b) |
rabljeni proizvod koji nije obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom s odredbama za rabljene proizvode i nije prethodno stavljen na tržište Unije; |
(c) |
ponovno proizvedeni proizvod. |
3. Stavak 1. ne primjenjuje se ako gospodarski subjekt samo:
(a) |
dodaje prijevode informacija koje je dostavio proizvođač; |
(b) |
zamjenjuje vanjsku ambalažu proizvoda koji je već stavljen na tržište, među ostalim radi promjene veličine pakiranja, ako se prepakiravanje provodi tako da to ne može utjecati na izvorno stanje proizvoda i tako da su informacije koje se zahtijevaju u skladu s ovom Uredbom i dalje ispravno pružene. |
4. Gospodarski subjekt koji obavlja aktivnosti navedene u stavku 3. o tome obavješćuje proizvođača ili njegova ovlaštenog zastupnika, bez obzira na to ima li gospodarski subjekt proizvode u vlasništvu ili pruža usluge. Prepakiravanje provodi tako da ono ne može utjecati na izvorno stanje proizvoda niti na njegovu sukladnost s ovom Uredbom te tako da su informacije koje se zahtijevaju u skladu s ovom Uredbom i dalje ispravno pružene. Gospodarski subjekt postupa s dužnom pažnjom u odnosu na obveze iz ove Uredbe.
Članak 27.
Obveze pružateljâ usluga provođenja narudžbi
1. Kada doprinose stavljanju na raspolaganje na tržištu proizvoda, pružatelji usluga provođenja narudžbi postupaju s dužnom pažnjom u odnosu na obveze iz ove Uredbe.
2. Pružatelj usluga provođenja narudžbi osigurava da su označivanje i dokumenti koje je dostavio proizvođač ili uvoznik dostupni ili priloženi proizvodu, što se posebno odnosi na:
(a) |
oznaku CE i označivanje iz članka 22. stavka 9.; |
(b) |
izjavu o svojstvima i sukladnosti; |
(c) |
opće informacije o proizvodu i upute za uporabu te informacije o sigurnosti iz članka 22. stavka 6. |
3. Pružatelj usluga provođenja narudžbi osigurava da uvjeti tijekom skladištenja, pakiranja, adresiranja ili otpreme ne ugrožavaju sukladnost proizvoda s njegovim deklariranim svojstvima ili njegovu sukladnost s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe. Proizvođači ili uvoznici građevnih proizvoda pružateljima usluga provođenja narudžbi pružaju detaljne informacije potrebne za sigurno skladištenje, pakiranje, adresiranje ili otpremu te daljnje funkcioniranje proizvoda.
4. Pružatelji usluga provođenja narudžbi podupiru povlačenja ili opozive proizvoda, bez obzira na to pokreću li ih tijela za nadzor tržišta, proizvođači, ovlašteni zastupnici ili uvoznici.
5. Ako smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu s izjavom o svojstvima i sukladnosti ili da nije usklađen s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe, pružatelj usluga provođenja narudžbi ne podržava stavljanje tog proizvoda na raspolaganje na tržištu sve dok proizvod nije sukladan s relevantnom izjavom o svojstvima i sukladnosti te sve dok nije u skladu s drugim primjenjivim zahtjevima iz ove Uredbe ili dok izjava o svojstvima i sukladnosti nije ispravljena. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, pružatelj usluga provođenja narudžbi o tome obavješćuje proizvođača i odgovorno nadležno nacionalno tijelo.
Članak 28.
Obveze internetskih platformi za trgovanje
1. Internetska platforma za trgovanje:
(a) |
za potrebe usklađivanja s člankom 31. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća (28) oblikuje i organizira svoje internetsko sučelje tako da se gospodarskim subjektima omogući da ispune svoje obveze iz članka 29. stavka 2. ove Uredbe; |
(b) |
uspostavlja jedinstvenu kontaktnu točku za izravnu komunikaciju s nadležnim nacionalnim tijelima država članica u odnosu na sukladnost s ovom Uredbom, koja može biti ista kao kontaktna točka iz članka 22. stavka 1. Uredbe (EU) 2023/988 ili članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) 2022/2065; |
(c) |
daje odgovarajući odgovor na obavijesti povezane s prijavama nesreća i drugih nezgoda koje uključuju proizvode primljene u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) 2022/2065; |
(d) |
surađuje kako bi se osigurale djelotvorne mjere nadzora tržišta, među ostalim suzdržavanjem od uvođenja prepreka takvim mjerama; |
(e) |
obavješćuje nadležna nacionalna tijela o svim mjerama poduzetima u pogledu nesukladnosti ili sumnje na nesukladnost proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom; |
(f) |
uspostavlja redovitu i strukturiranu razmjenu informacija o sadržaju koji su internetske platforme za trgovanje uklonile na zahtjev nadležnih nacionalnih tijela; |
2. Kad je riječ o ovlastima koje su države članice dodijelile u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2019/1020, države članice svojim tijelima za nadzor tržišta dodjeljuju ovlast da za sve proizvode obuhvaćene ovom Uredbom nalože internetskoj platformi za trgovanje da sa svojeg internetskog sučelja ukloni određeni nezakoniti sadržaj koji se odnosi na nesukladni proizvod, da mu onemogući pristup ili da se krajnjim korisnicima prikaže izričito upozorenje kad pristupaju tom proizvodu. Takvi nalozi moraju biti u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2022/2065.
3. Internetska platforma za trgovanje poduzima potrebne mjere za primanje i obradu narudžbi iz stavka 2. ovog članka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2022/2065.
4. Ovaj se članak primjenjuje i na proizvođače, uvoznike ili distributere koji nude proizvode na internetu bez sudjelovanja internetske platforme za trgovanje.
Članak 29.
Internetska prodaja i druga prodaja na daljinu
1. Proizvodi ponuđeni na prodaju putem interneta ili drugim načinima prodaje na daljinu smatraju se stavljenima na raspolaganje na tržištu ako je ponuda usmjerena na kupce u Uniji. Ponuda za prodaju smatra se usmjerenom na kupce u Uniji ako relevantni gospodarski subjekt svoje aktivnosti na bilo koji način usmjerava na neku državu članicu. Za ponudu se, među ostalim, smatra da je usmjerena na klijente u Uniji ako:
(a) |
gospodarski subjekt upotrebljava valutu države članice; |
(b) |
gospodarski subjekt upotrijebio je registrirani naziv internetske domene u jednoj od država članica ili upotrebljava internetsku domenu koja se odnosi na Uniju ili jednu od država članica; ili |
(c) |
zemljopisna područja u kojima je dostupna dostava uključuju neku državu članicu. |
Uvjeti navedeni u prvom podstavku ne primjenjuju se ako gospodarski subjekt izričito i djelotvorno isključi tržište Unije.
2. Ako gospodarski subjekt proizvod stavlja na raspolaganje na tržište putem interneta ili drugim sredstvima prodaje na daljinu, u ponudi tog proizvoda, prema potrebi, jasno i vidljivo navodi se oznaka CE, informacije navedene u članku 18. stavku 2., oznaka u skladu s člankom 22. stavkom 9. i nosač podataka povezan s digitalnom putovnicom za proizvode u skladu s člankom 22. stavkom 7.
3. Svaka fizička ili pravna osoba koja pruža posredničku uslugu pri stavljanju proizvoda na tržište ispunjava obveze gospodarskog subjekta u skladu sa stavkom 2. u vezi s pruženim uslugama.
Članak 30.
Provedbeni akti koji se odnose na obveze i prava gospodarskih subjekata
Kad je to potrebno radi osiguravanja usklađene primjene ove Uredbe i samo u mjeri potrebnoj za sprečavanje različitih praksi koje fragmentiraju unutarnje tržište za gospodarske subjekte, Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se utvrđuju pojedinosti o tome kako gospodarski subjekti trebaju izvršavati obveze i ostvarivati prava iz ovog poglavlja.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
POGLAVLJE IV.
EUROPSKI DOKUMENTI ZA OCJENJIVANJE
Članak 31.
Europski dokumenti za ocjenjivanje
1. Metode i kriteriji za ocjenjivanje svojstava proizvoda, uključujući rabljene proizvode, u odnosu na njihove bitne značajke mogu se utvrditi u europskim dokumentima za ocjenjivanje pod uvjetom da proizvodi nisu obuhvaćeni:
(a) |
usklađenom normom koja je proglašena obveznom provedbenim aktom iz članka 5. stavka 8.; |
(b) |
provedbenim aktom iz članka 6. stavka 1.; ili |
(c) |
usklađenom normom koja se mora isporučiti u roku kraćem od godine dana, u skladu sa zahtjevom za normizaciju iz članka 5. stavka 2. |
2. Ne smatra se da je proizvod obuhvaćen usklađenim normama ili provedbenim aktima iz stavka 1. ako:
(a) |
deklarirana uporaba proizvoda nije obuhvaćena područjem primjene predviđene uporabe utvrđene u usklađenoj normi ili provedbenom aktu; |
(b) |
upotrijebljeni materijali nisu identični onima namijenjenima uporabi u skladu s usklađenom normom ili provedbenim aktom; ili |
(c) |
metoda ocjenjivanja utvrđena u usklađenoj normi ili provedbenom aktu nije prikladna za taj proizvod. |
3. Na zahtjev proizvođača, skupine proizvođača ili udruženja proizvođača za europsku tehničku ocjenu ili na inicijativu Komisije, organizacija TAB-ova može u dogovoru s Komisijom sastaviti i donijeti europski dokument za ocjenjivanje.
Osnovni zahtjevi za građevine utvrđeni u Prilogu I. i popis unaprijed određenih okolišnih bitnih značajki utvrđenih u Prilogu II. osnova su za pripremu europskih dokumenata za ocjenjivanje. Izrada i donošenje europskog dokumenta za ocjenjivanje slijedi načela i postupak utvrđene u članku 32.
4. Europski dokumenti za ocjenjivanje ne sastavljaju se u odnosu na bitne značajke ili metode ocjenjivanja proizvoda ako postoji drugi europski dokument za ocjenjivanje koji obuhvaća istu bitnu značajku ili metodu ocjenjivanja koji se odnose na taj specifični proizvod, na koji je upućivanje već objavljeno u Službenom listu Europske unije ili koji je podnesen Komisiji na ocjenu u skladu s člankom 34. stavkom 1.
5. Organizacija TAB-ova i Komisija mogu spojiti ili odbiti zahtjeve za izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje u skladu s točkom 5. Priloga VI.
6. Od datuma početka obvezne primjene usklađene tehničke specifikacije koja je donesena skladu s člankom 5. stavkom 8. ili člankom 6. stavkom 1., koja obuhvaća isti proizvod i istu predviđenu uporabu kao i europski dokument za ocjenjivanje, europski dokument za ocjenjivanje više se ne upotrebljava za potrebe ove Uredbe. U tom slučaju Komisija povlači upućivanje na europski dokument za ocjenjivanje iz Službenog lista Europske unije.
7. Europski dokumenti za ocjenjivanje osnova su za europska tehnička ocjenjivanja utvrđena u članku 37.
Članak 32.
Načela i postupak izrade i donošenja europskih dokumenata za ocjenjivanje
1. Pri izradi i donošenju europskih dokumenata za ocjenjivanje pojedinačni TAB-ovi i organizacija TAB-ova slijede postupak utvrđen u Prilogu VI.
2. Pri izradi i donošenju europskih dokumenata za ocjenjivanje pojedinačni TAB-ovi i organizacija TAB-ova:
(a) |
transparentni su prema državama članicama, predmetnom proizvođaču i drugim proizvođačima ili dionicima koji zahtijevaju da budu obaviješteni; |
(b) |
otkrivaju povjerljive informacije Komisiji samo kada je to potrebno kako bi se ocijenila usklađenost europskog dokumenta za ocjenjivanje s regulatornim odredbama i zaštitila trgovačka tajna i povjerljivost; |
(c) |
utvrđuju prikladna obvezna vremenska ograničenja kako bi se izbjeglo neopravdano kašnjenje; |
(d) |
omogućuju primjereno sudjelovanje država članica i Komisije; |
(e) |
troškovno su učinkoviti za proizvođača; i |
(f) |
osiguravaju kolegijalnost i koordinaciju među TAB-ovima imenovanima za predmetni proizvod. |
Uravnoteživanje zahtjeva utvrđenih u prvom podstavku točkama (a) i (b) omogućuje barem otkrivanje naziva proizvoda u fazi odobravanja i dostavljanja programa rada kako je utvrđeno u Prilogu VI. točki 3. te otkrivanje detaljnog sadržaja nacrta europskog dokumenta za ocjenjivanje utvrđenog u točki 8. Priloga VI.
3. TAB-ovi zajedno s organizacijom TAB-ova snose sve troškove izrade i donošenja europskih dokumenata za ocjenjivanje, osim ako se ta izrada pokrene na inicijativu Komisije.
4. TAB-ovi i organizacija TAB-ova izbjegavaju širenje europskih dokumenata za ocjenjivanje ako ne postoji tehničko opravdanje za razlikovanje između proizvoda. Posebno daju prednost proširenju područja primjene postojećih europskih dokumenata za ocjenjivanje u odnosu na stvaranje novih europskih dokumenata za ocjenjivanje.
5. Komisija je ovlaštena za donošenje, nakon savjetovanja s organizacijom TAB-ova, delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi izmjene Priloga VI. kako bi se dodala dodatna postupovna pravila za izradu i donošenje europskih dokumenata za ocjenjivanje, ako je to potrebno kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje sustava europskih dokumenata za ocjenjivanje.
Članak 33.
Obveze TAB-ova koji zaprimaju zahtjev za europsku tehničku ocjenu
1. Kada zaprimi zahtjev za europsku tehničku ocjenu od proizvođača, skupine proizvođača ili udruženja proizvođača, TAB mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:
(a) |
ako je proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom ili europskim dokumentom za ocjenjivanje koji se ne može sastaviti u skladu s člankom 31., TAB obavješćuje podnositelja zahtjeva da se ne može izdati europska tehnička ocjena; |
(b) |
ako je proizvod u cijelosti obuhvaćen europskim dokumentom za ocjenjivanje na koji je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije, TAB obavješćuje podnositelja zahtjeva da će se europski dokument za ocjenjivanje na koji je upućivanje objavljeno koristiti kao temelj za izdavanje europske tehničke ocjene; |
(c) |
ako proizvod ispunjava uvjete za europski dokument za ocjenjivanje iz članka 31., a nijedan takav dokument nije u postupku izrade, TAB obavješćuje podnositelja zahtjeva da će se pokrenuti postupci utvrđeni u Prilogu VI. |
U slučajevima iz prvog podstavka točke (c) ovog članka, ali ako se očekuje da će se usklađena norma koja obuhvaća isti proizvod isporučiti u razdoblju duljem od godine dana kako je utvrđeno u zahtjevu za normizaciju iz članka 5. stavka 2., TAB obavješćuje podnositelja zahtjeva o mogućnosti da se europski dokument za ocjenjivanje više ne upotrebljava u skladu s člankom 31. stavkom 6.
2. U slučajevima navedenima u stavku 1. prvom podstavku točkama (b) i (c) ovog članka TAB obavješćuje organizaciju TAB-ova i Komisiju o sadržaju zahtjeva i o upućivanju na odgovarajući delegirani akt kojim se određuje sustav ocjenjivanja i provjere iz članka 10. stavka 2., a koji TAB namjerava primjenjivati na navedeni proizvod, ili o nepostojanju takvog delegiranog akta.
3. Ako Komisija smatra da za proizvod ne postoji odgovarajući delegirani akt kojim se određuje sustav ocjenjivanja i provjere, može donijeti delegirani akt u skladu s člankom 10. stavkom 2.
Članak 34.
Objava upućivanja
1. Komisija u skladu s točkom 9. Priloga VI. ocjenjuje sukladnost europskih dokumenata za ocjenjivanje s usklađenim tehničkim specifikacijama, ovom Uredbom i drugim pravom Unije. Ako je europski dokument za ocjenjivanje u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima, Komisija bez odgode objavljuje upućivanje na taj dokument u Službenom listu Europske unije. Ako se upućivanje na europske dokumente za ocjenjivanje ne može objaviti u Službenom listu Europske unije, Komisija takvo upućivanje može objaviti s ograničenjima.
2. Nakon objave u skladu sa stavkom 1. ovog članka europski dokument za ocjenjivanje može se, u skladu s člankom 37., koristiti kao osnova za europsku tehničku ocjenu u razdoblju od 10 godina, osim ako je upućivanje na europski dokument za ocjenjivanje povučeno iz Službenog lista Europske unije ili se taj europski dokument za ocjenjivanje više ne upotrebljava u skladu s člankom 31. stavkom 6. Organizacija TAB-ova može u posljednjoj godini tog razdoblja odlučiti podnijeti europski dokument za ocjenjivanje na obnovu. Komisija u tom slučaju ponovno ocjenjuje europski dokument za ocjenjivanje u skladu sa stavkom 1. ovog članka.
Članak 35.
Sadržaj europskog dokumenta za ocjenjivanje
1. Europski dokument za ocjenjivanje sadržava sljedeće elemente:
(a) |
opis obuhvaćenog proizvoda ili kategorije proizvoda i njihove predviđene uporabe; i |
(b) |
popis bitnih značajki relevantnih za predviđenu uporabu proizvoda ili kategorije proizvoda kako je dogovoreno između proizvođača i organizacije TAB-ova, kao i unaprijed određenih okolišnih bitnih značajki utvrđenih u Prilogu II., te metode i kriterije ocjenjivanja svojstava proizvoda ili kategorije proizvoda u odnosu na navedene bitne značajke. |
2. U europskom dokumentu za ocjenjivanje navode se:
(a) |
tehničke pojedinosti potrebne za provedbu sustava ocjenjivanja i provjere koji se primjenjuju u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju članka 10. stavka 2.; |
(b) |
smjernice, uključujući tehničke pojedinosti potrebne za sastavljanje općih informacija o proizvodu, uputa za uporabu i informacija o sigurnosti kako je navedeno u Prilogu IV.; |
(c) |
smjernice za osiguravanje interoperabilnosti formata koji su čitljivi ljudima i strojevima za izjavu o svojstvima i sukladnosti u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (b). |
3. Ako se svojstvo proizvoda može prikladno ocijeniti s obzirom na njegove bitne značajke, uključujući metode i kriterije ocjenjivanja koji su za njih već utvrđeni u usklađenim tehničkim specifikacijama ili drugim europskim dokumentima za ocjenjivanje, navedene postojeće bitne značajke te njihove metode i kriteriji moraju se ugraditi kao dijelovi europskog dokumenta za ocjenjivanje osim ako je tehnički potrebno odstupiti od tog pravila.
Ako je primjenjivo, ta se načela također primjenjuju na granične razine i razrede svojstava donesene u skladu s člankom 5. stavkom 5.
Članak 36.
Formalni prigovori na europske dokumente za ocjenjivanje
1. Država članica obavješćuje Komisiju u svim sljedećim slučajevima:
(a) |
ako smatra da europski dokument za ocjenjivanje nije u potpunosti u skladu s primjenjivim zakonskim zahtjevima ili ne ispunjava zahtjeve koje mora ispuniti u vezi s bitnim značajkama koje mora obuhvatiti s obzirom na temeljne zahtjeve za građevine utvrđene u Prilogu I. i unaprijed određene okolišne bitne značajke utvrđene u Prilogu II.; |
(b) |
ako smatra da europski dokument za ocjenjivanje ukazuje na probleme u pogledu zdravlja i sigurnosti ljudi, zaštite okoliša ili zaštite potrošača; |
(c) |
ako smatra da europski dokument za ocjenjivanje ne ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 31. stavku 1. |
Predmetna država članica obrazlaže svoja stajališta. Komisija se o pitanjima koja je otvorila predmetna država članica savjetuje s drugim državama članicama.
2. U skladu s mišljenjem svih država članica Komisija odlučuje o objavljivanju, neobjavljivanju, objavljivanju uz ograničenje, zadržavanju, zadržavanju uz ograničenje ili povlačenju upućivanja na predmetne europske dokumente za ocjenjivanje u Službenom listu Europske unije.
3. Komisija obavješćuje države članice i organizaciju TAB-ova o svojoj odluci iz stavka 2. i, prema potrebi, traži reviziju predmetnog europskog dokumenta za ocjenjivanje.
Članak 37.
Europska tehnička ocjena
1. Europsku tehničku ocjenu izdaje TAB na zahtjev proizvođača te na temelju europskog dokumenta za ocjenjivanje na koji je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 34.
Pod uvjetom da postoji europski dokument za ocjenjivanje na koji je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 34., europska tehnička ocjena može biti izdana čak i ako je izdan zahtjev za normizaciju. Takvo je izdavanje moguće sve dok se europski dokument za ocjenjivanje više ne upotrebljava u skladu s člankom 31. stavkom 6.
2. Kada se podnese zahtjev za europskom tehničkom ocjenom, primjenjuje se postupak utvrđen u Prilogu VI.
3. Europska tehnička ocjena mora sadržavati svojstva koja se moraju objaviti, prema razinama ili razredima ili opisu, onih bitnih značajki koje su dogovorili proizvođač i TAB-ovi koji su zaprimili zahtjev za europsku tehničku ocjenu objavljene uporabe i tehničke detalje potrebne za provedbu sustava ocjenjivanja i provjere.
Europska tehnička ocjena također mora sadržavati ocjenu svojstava za unaprijed određene okolišne bitne značajke navedene u članku 15. stavku 3.
4. Komisija može donijeti provedbene akte kako bi utvrdila format europske tehničke ocjene.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
5. Europske tehničke ocjene izdane na temelju europskog dokumenta za ocjenjivanje vrijede ili pet godina nakon završetka razdoblja utvrđenog u članku 34. stavku 2. ili pet godina nakon što se upućivanje na europski dokument za ocjenjivanje povuče iz Službenog lista Europske unije.
Ako se relevantni europski dokument za ocjenjivanje proizvoda više ne upotrebljava u skladu s člankom 31. stavkom 6., taj se proizvod više ne može stavljati na tržište na temelju europske tehničke ocjene.
6. Proizvodi obuhvaćeni europskim dokumentom za ocjenjivanje za koje je izdana europska tehnička ocjena mogu nositi oznaku CE i time dobiti isti status kao proizvodi s oznakom CE na temelju usklađenih tehničkih specifikacija ako proizvođač ispunjava obveze utvrđene u ovoj Uredbi. Ako se te obveze odnose na usklađene tehničke specifikacije, proizvođač umjesto usklađenih tehničkih specifikacija navodi europski dokument za ocjenjivanje ili ga, ako su relevantne i usklađene tehničke specifikacije, navodi dodatno uz te specifikacije.
POGLAVLJE V.
TIJELA ZA TEHNIČKO OCJENJIVANJE
Članak 38.
Tijela nadležna za imenovanje
1. Države članice koje žele imenovati TAB-ove imenuju jedno tijelo nadležno za imenovanje koje je odgovorno za uspostavu i provedbu potrebnih postupaka za ocjenjivanje i imenovanje TAB-ova. Tijela nadležna za imenovanje ispunjavaju zahtjeve za tijela koja podnose prijavu utvrđene u članku 43. stavku 1. i članku 44. Države članice mogu tijelo koje podnosi prijavu iz članka 43. imenovati tijelom nadležnim za imenovanje. Tijelo nadležno za imenovanje ne ispunjava uvjete za imenovanje u skladu s člankom 39. stavkom 1.
2. Ako nije drukčije navedeno u ovom poglavlju, odredbe koje se primjenjuju na tijela koja podnose prijavu i na postupke prijavljivanja primjenjuju se i na tijela nadležna za imenovanje i na postupke imenovanja.
Članak 39.
Imenovanje, nadziranje i ocjenjivanje TAB-ova
1. Države članice mogu putem svojih tijela nadležnih za imenovanje odrediti TAB-ove na svojem državnom području za jednu ili više porodica proizvoda navedenih u Prilogu VII. Države članice također mogu imenovati TAB-ove na svojem državnom području kao tijela nadležna za nove ili inovativne proizvode koji ne pripadaju već postojećim porodicama proizvoda navedenima u Prilogu VII.
Države članice Komisiji dostavljaju naziv TAB-a, njegovu adresu i porodicu ili porodice proizvoda za koje je nadležan.
2. Komisija dodjeljuje identifikacijski broj svakom TAB-u.
Komisija elektroničkim putem objavljuje popis TAB-ova imenovanih u skladu s ovom Uredbom te na najprecizniji mogući način navodi njihove identifikacijske brojeve, porodice proizvoda za koje su imenovani i sva ograničenja.
Komisija osigurava ažuriranje tog popisa.
3. Tijelo nadležno za imenovanje nadzire aktivnosti i nadležnost TAB-ova imenovanih u svojoj državi članici, a prema potrebi i njihovih društava kćeri i podugovaratelja, te ih ocjenjuje u odnosu na odgovarajuće zahtjeve utvrđene u ovom poglavlju. Tijelo nadležno za imenovanje izriče korektivne mjere TAB-ovima kad god dođe do kršenja ove Uredbe.
Države članice obavješćuju Komisiju o svojim nacionalnim postupcima za imenovanje TAB-ova, o nadziranju njihovih aktivnosti i nadležnosti te o svim drugim izmjenama nastalim u navedenim podatcima.
4. TAB-ovi bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana, obavješćuju tijelo nadležno za imenovanje o svim promjenama koje bi mogle utjecati na njihovu sukladnost sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju ili njihovu sposobnost da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe.
5. TAB-ovi na zahtjev relevantnog tijela nadležnog za imenovanje dostavljaju sve relevantne informacije i dokumente koji su tom tijelu, Komisiji i državama članicama potrebni za provjeru njihove usklađenosti sa zahtjevima iz ove Uredbe.
6. Ako TAB više ne zadovoljava zahtjeve ove Uredbe, tijelo nadležno za imenovanje ograničava, suspendira ili povlači imenovanje tog TAB-a za odgovarajuću porodicu proizvoda, ovisno o ozbiljnosti neispunjavanja tih zahtjeva. Ako TAB opetovano nije poštovao korektivne mjere uvedene u skladu sa stavkom 3. ovog članka, tijelo nadležno za imenovanje može ograničiti, suspendirati ili povući imenovanje tog TAB-a. Tijelo nadležno za imenovanje obavješćuje Komisiju i druge države članice o svakom ograničenju, suspenziji ili povlačenju imenovanja. Primjenjuju se članak 53. stavak 2. i članak 54.
Članak 40.
Zahtjevi za TAB-ove
1. TAB mora biti kompetentan i opremljen za ocjenjivanje porodica proizvoda za koje je imenovan. Osoblje nadležno za donošenje odluka i najmanje polovina stručnog tehničkog osoblja zapošljava TAB u skladu s nacionalnim pravom države članice koja ga je imenovala.
2. TAB mora zadovoljiti zahtjeve utvrđene u Prilogu VIII. unutar područja primjene svojeg imenovanja. Primjenjuju se članak 46. stavci od 2. do 5., članak 46. stavak 6. točke (a) i (b), članak 46. stavci 7., 8., 9. i 11. i članak 47.
3. TAB javno objavljuje svoju organizacijsku shemu i imena članova svojih internih tijela nadležnih za donošenje odluka.
4. TAB sudjeluje u aktivnostima organizacije TAB-ova ili osigurava da je njihovo osoblje zaduženo za ocjenjivanje obaviješteno o tim aktivnostima.
Članak 41.
Koordinacija TAB-ova
1. TAB-ovi uspostavljaju organizaciju za tehničko ocjenjivanje („organizacija TAB-ova”) na temelju ove Uredbe.
2. Organizacija TAB-ova izvršava barem sljedeće zadatke:
(a) |
isporučuje Komisiji odgovarajući tehnički sadržaj koji se odnosi na europske dokumente za ocjenjivanje kada se razvoj usklađenih tehničkih specifikacija na temelju istih porodica proizvoda treba odvijati u skladu s planom rada iz članka 4. stavka 2. Te se informacije temelje na bliskoj suradnji s relevantnim europskim organizacijama za normizaciju; |
(b) |
organizira i koordinira TAB-ovima i, prema potrebi, osigurava suradnju i savjetovanje s drugim dionicima; |
(c) |
osigurava da su primjeri dobre prakse podijeljeni među TAB-ovima kako bi se promicala veća učinkovitost i pružila bolja usluga industriji; |
(d) |
izrađuje i donosi europske dokumente za ocjenjivanje; |
(e) |
koordinira primjenu postupaka utvrđenih u članku 59. stavku 2., članku 60. stavku 2. i članku 61. stavku 2. te pruža potporu potrebnu u tu svrhu; |
(f) |
obavješćuje Komisiju o svim pitanjima u vezi s izradom europskih dokumenata za ocjenjivanje te o svim aspektima u vezi s tumačenjem postupaka utvrđenima u članku 60. stavku 2. i članku 61. stavku 2. te predlaže Komisiji poboljšanja na temelju stečenog iskustva; |
(g) |
dostavlja Komisiji i državi članici koja je imenovala TAB sva opažanja u vezi s TAB-om koji ne ispunjava svoje zadatke u skladu s postupcima utvrđenima u članku 60. stavku 2. i članku 61. stavku 2.; |
(h) |
izvješćuje Komisiju svake godine o:
|
(i) |
osigurava da se doneseni europski dokumenti za ocjenjivanje i upute na europske tehničke ocjene drže na raspolaganju javnosti. |
Organizacija TAB-ova uspostavlja tajništvo kako bi mogla izvršavati navedene zadatke.
3. Države članice osiguravaju da TAB-ovi financijskim sredstvima i ljudskim resursima na odgovarajući način doprinose organizaciji TAB-ova. Organizacija TAB-ova utvrđuje doprinos svakog TAB-a koji je razmjeran uzimajući u obzir godišnji proračun ili promet svakog TAB-a povezan s njegovim aktivnostima kao TAB-a.
4. Utjecaj TAB-ova u postupku donošenja odluka ne ovisi o financijskom doprinosu TAB-ova, broju izrađenih europskih dokumenata za ocjenjivanje ili broju europskih tehničkih ocjena koje su izdali.
5. Komisija se poziva da sudjeluje na svim sastancima organizacije TAB-ova.
6. Organizaciji TAB-ova može se odobriti financiranje Unije radi izvršenja zadataka navedenih u stavku 2. Komisija može uvjetovati financiranje organizacije TAB-ova, bilo putem bespovratnih sredstava ili javnih natječaja, ispunjavanjem određenih organizacijskih i izvedbenih zahtjeva utvrđenih u tim zadatcima.
POGLAVLJE VI.
TIJELA KOJA PODNOSE PRIJAVU I PRIJAVLJENA TIJELA
Članak 42.
Prijavljivanje
1. Države članice Komisiji i drugim državama članicama prijavljuju tijela koja su ovlaštena za obavljanje zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere svojstava, ocjenjivanja sukladnosti i provjere izračuna okolišne održivosti za potrebe ove Uredbe.
2. Države članice obavješćuju Komisiju o svojim postupcima za ocjenjivanje i prijavljivanje tijelâ koja su ovlaštena za obavljanje tih zadataka te o praćenju prijavljenih tijela i o svim povezanim promjenama. Komisija te informacije čini javno dostupnima.
Članak 43.
Tijela koja podnose prijavu
1. Države članice imenuju tijelo koje podnosi prijavu, a koje je odgovorno za uspostavu i provođenje potrebnih postupaka za ocjenjivanje i prijavljivanje tijela koja je potrebno ovlastiti za obavljanje zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere za potrebe ove Uredbe, te za nadzor nad prijavljenim tijelima, uključujući njihovu sukladnost sa zahtjevima utvrđenima u člancima 46. i 48.
2. Države članice mogu odlučiti da ocjenjivanje i praćenje iz stavka 1. provodi nacionalno akreditacijsko tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 765/2008 i u skladu s njom.
3. Ako tijelo koje podnosi prijavu delegira ili na neki drugi način povjeri ocjenjivanje, prijavljivanje ili praćenje iz stavka 1. ovog članka tijelu koje nije tijelo javne vlasti, to tijelo mora biti pravna osoba i mutatis mutandis ispunjavati zahtjeve iz članka 44. Nadalje, navedeno je tijelo obvezno imati rješenja kojima bi se obuhvatile odgovornosti koje proistječu iz njegovih aktivnosti.
4. Tijelo koje podnosi prijavu preuzima punu odgovornost za zadaće koje obavlja tijelo iz stavaka 2. i 3.
Članak 44.
Zahtjevi u pogledu tijela koja podnose prijavu
1. Tijelo koje podnosi prijavu osniva se tako da ne stvara sukob interesa s prijavljenim tijelom.
2. Tijelo koje podnosi prijavu organizirano je i djeluje tako da čuva objektivnost i nepristranost svojih aktivnosti.
3. Tijelo koje podnosi prijavu organizirano je tako da svaku odluku koja se odnosi na prijavljeno tijelo ovlašteno da izvršava zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere donose stručne osobe koje se razlikuju od osoba koje su izvršile ocjenjivanje.
4. Tijelo koje podnosi prijavu ne nudi niti obavlja aktivnosti koje provode prijavljena tijela ni savjetodavne usluge na tržišnoj ili konkurentskoj osnovi.
5. Tijelo koje podnosi prijavu čuva povjerljivost dobivene informacije. Međutim, na zahtjev razmjenjuje informacije o prijavljenim tijelima s Komisijom, tijelima koja podnose prijavu drugih država članica i drugim nadležnim nacionalnim tijelima, koji čuvaju povjerljivost primljenih informacija.
6. Tijelo koje podnosi prijavu, među ostalim u slučajima u kojima je tijelo koje podnosi prijavu nacionalno akreditacijsko tijelo, ocjenjuje samo određeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje podnosi zahtjev za prijavu i ne uzima u obzir kapacitete ili osoblje matičnih ili sestrinskih društava. Tijelo koje podnosi prijavu ocjenjuje to tijelo u odnosu na sve relevantne zahtjeve i zadatke ocjenjivanja i provjere koje provode treće strane.
7. Tijelo koje podnosi prijavu ima na raspolaganju dostatan broj stručnog osoblja i dostatna financijska sredstva za pravilno provođenje svojih zadataka.
Članak 45.
Koordinacija tijela koja podnose prijavu i tijela nadležnih za imenovanje
1. Komisija osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju između nacionalnih tijela država članica odgovornih za politiku prijavljivanja te tijela koja podnose prijavu i tijela nadležnih za imenovanje u obliku koordinacijske skupine tijela koja podnose prijavu i tijela nadležnih za imenovanje u području građevnih proizvoda. Ta se skupina sastaje redovno, a najmanje jedanput godišnje.
Nacionalna tijela država članica odgovorna za politiku prijavljivanja te tijela koja podnose prijavu i tijela nadležna za imenovanje u skladu s ovom Uredbom sudjeluju u aktivnostima te skupine.
2. Komisija može utvrditi posebne aranžmane za funkcioniranje koordinacijske skupine tijela koja podnose prijavu i tijela nadležnih za imenovanje.
3. Komisija omogućuje organiziranje redovnih razmjena iskustava između nacionalnih tijela država članica odgovornih za politiku prijavljivanja te tijela koja podnose prijavu i tijela nadležnih za imenovanje.
Članak 46.
Zahtjevi u pogledu prijavljenih tijela
1. Za potrebe prijavljivanja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u stavcima od 2. do 12.
2. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti osniva se na temelju nacionalnog prava države članice i ima pravnu osobnost.
3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje ima svojstvo treće strane i neovisno je o organizaciji koju ocjenjuje odnosno o proizvodu koji ocjenjuje.
Ne smije imati nikakvih poslovnih veza s organizacijama koje imaju interes u pogledu proizvoda koje ocjenjuje, posebno s proizvođačima, njihovim trgovinskim partnerima i njihovim dioničarskim ulagačima.
Međutim, tijelo koje pripada poslovnom udruženju ili profesionalnom savezu koji zastupa poduzeća uključena u projektiranje, proizvodnju, nabavu, sastavljanje, uporabu ili održavanje proizvoda koje to tijelo ocjenjuje može se smatrati takvim tijelom pod uvjetom da se dokaže njegova neovisnost i nepostojanje sukoba interesa. Navedeno ne sprečava tijelo da provodi aktivnosti ocjenjivanja i provjere za konkurentske proizvođače.
4. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova uprava i osoblje odgovorno za provedbu zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere ne smiju biti projektant, proizvođač, dobavljač, uvoznik, distributer, instalater, kupac, vlasnik, korisnik ni održavatelj proizvoda koje ocjenjuju, kao ni zastupnik bilo koje od tih strana. Navedeno ne isključuje uporabu ocijenjenih proizvoda koji su potrebni za djelovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili uporabu proizvoda za osobne potrebe.
Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova uprava i osoblje odgovorno za provedbu zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere neće biti izravno uključeni u projektiranje, proizvodnju ili izvedbu, marketing, ugradnju, uporabu ni održavanje tih proizvoda ni zastupati strane koje su uključene u te aktivnosti. Oni se ne smiju uključiti ni u kakve djelatnosti koje bi mogle biti u sukobu s neovisnošću njihove prosudbe i poštenjem povezanim s djelatnostima za koje su prijavljeni. To se posebno primjenjuje na konzultantske usluge u vezi s porodicama proizvoda za koje su prijavljeni.
Tijela za ocjenjivanje sukladnosti dužna su osigurati da aktivnosti njegovih matičnih ili sestrinskih društava ni njegovih podružnica ili podugovaratelja ne utječu na povjerljivost, objektivnost i neovisnost njihovih aktivnosti ocjenjivanja ili provjera.
Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ne delegira podugovaratelju odnosno društvu kćeri zadatak uspostave i nadzora internih postupaka, općih politika, kodeksa ponašanja ili drugih internih pravila, imenovanje svojeg osoblja za određene zadatke ni donošenje odluka o ocjenjivanju sukladnosti.
5. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njihovo osoblje obavljaju zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere uz najviši stupanj profesionalnog integriteta i potrebne tehničke stručnosti u određenom području. Ne podliježu nikakvim pritiscima ni poticajima, posebno financijskima, koji bi mogli utjecati na njihovu prosudbu ili rezultate njihovih aktivnosti ocjenjivanja ili provjere, posebno od strane osoba ili skupina osoba koje imaju interes u pogledu rezultata tih aktivnosti.
6. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora biti sposobno obavljati sve zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere koji mu je dodijeljen u skladu s Prilogom IX. u vezi s kojima je prijavljeno, bilo da te zadatke provodi samo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ili netko u njegovo ime ili uz njegovu odgovornost.
U svakom trenutku, za svaki sustav ocjenjivanja i provjere i za svaku vrstu ili kategoriju proizvoda, bitne značajke i zadatke za koje je prijavljeno, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora na raspolaganju imati sljedeće:
(a) |
potrebno kompetentno osoblje s tehničkim znanjem te dovoljnim i prikladnim iskustvom za provedbu zadataka treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere; |
(b) |
nužan opis postupaka u skladu s kojima se provodi postupak ocjenjivanja, čime se osigurava transparentnost i ponovljivost tih postupaka, uključujući opis nadležnosti kojim se pokazuje na koji način relevantno osoblje, njihov status i zadatci odgovaraju zadatcima ocjenjivanja sukladnosti za koje to tijelo namjerava biti prijavljeno; |
(c) |
odgovarajuće politike i postupke kako bi zadaće koje provodi kao tijelo za ocjenjivanje sukladnosti bilo moguće razlikovati od njegovih drugih aktivnosti; |
(d) |
postupke za obavljanje aktivnosti u kojima se vodi računa o veličini poduzeća, sektoru u kojemu posluje, njegovoj strukturi, stupnju složenosti tehnologije proizvoda o kojima je riječ i masovnom ili serijskom karakteru proizvodnog procesa. |
Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora imati sredstva potrebna za primjereno izvršavanje tehničkih i administrativnih zadataka povezanih s aktivnostima za koje se namjerava prijaviti, kao i pristup svoj potrebnoj opremi ili uređajima.
7. Osoblje odgovorno za obavljanje aktivnosti za koje se tijelo namjerava prijaviti mora imati sljedeće:
(a) |
jasnu tehničku i strukovnu izobrazbu koja obuhvaća sve zadatke treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere u odgovarajućem području za koje je tijelo prijavljeno; |
(b) |
zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva za ocjenjivanje i provjeru koje izvršava te dostatno ovlaštenje da obavlja takve aktivnosti, uključujući odgovarajuće poznavanje i razumijevanje primjenjivih usklađenih tehničkih specifikacija, europskih dokumenata za ocjenjivanje i relevantnih odredaba Uredbe; |
(c) |
sposobnost potrebnu za izradu certifikata, zapisa i izvješća kojima se dokazuje da su ocjenjivanje i provjera provedeni. |
8. Osoblje odgovorno za donošenje odluka o ocjenjivanju:
(a) |
mora biti zaposleno u tijelu za ocjenjivanje sukladnosti na temelju nacionalnog prava države članice koja provodi prijavljivanje; |
(b) |
ne smije biti u bilo kakvom potencijalnom sukobu interesa; |
(c) |
mora biti kompetentno za provjeru ocjenjivanja koja je provelo drugo osoblje, vanjski stručnjaci ili podugovaratelji; |
(d) |
mora ga biti dovoljno za osiguravanje kontinuiteta poslovanja i dosljednog pristupa ocjenjivanjima sukladnosti. |
9. Nepristranost tijela i njegove uprave te osoblja za ocjenjivanje mora biti zajamčena.
Naknade za upravu tijela i osoblje za ocjenjivanje ne ovise o broju provedenih ocjenjivanja ni o njihovim rezultatima.
10. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora imati osiguranje od odgovornosti, osim ako je odgovornost preuzela država članica u skladu s nacionalnim pravom ili ako je sama država članica izravno odgovorna za provedeno ocjenjivanje ili provjeru.
11. Osoblje tijela za ocjenjivanje sukladnosti dužno je čuvati profesionalnu tajnu koja se odnosi na sve informacije dobivene pri provedbi zadataka na temelju Priloga IX., osim u odnosu na tijela koja podnose prijavu i druga nadležna nacionalna tijela države članice u kojoj su navedene aktivnosti provedene. Vlasnička su prava zaštićena.
12. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti sudjeluju u ili su dužna osigurati da je osoblje za ocjenjivanje obaviješteno o odgovarajućim aktivnostima normizacije i djelovanjima koordinacijske skupine prijavljenih tijela, uspostavljene na temelju ove Uredbe, te kao opću smjernicu primjenjuju upravne odluke i dokumente izrađene kao rezultat rada te skupine.
Članak 47.
Pretpostavka sukladnosti prijavljenih tijela
Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti koje treba biti ovlašteno za izvršavanje zadaća treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere dokaže svoju sukladnost s kriterijima utvrđenima u relevantnim usklađenim normama na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije, usklađenim tehničkim specifikacijama iz članka 5., europskim dokumentima za ocjenjivanje, dobrovoljnim usklađenim normama za zahtjeve za proizvode na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 7. stavkom 5. ili stavkom 6. ili zajedničkim specifikacijama iz članka 8. stavka 1. ili njihovim dijelovima, pretpostavlja se da je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 46. u mjeri u kojoj primjenjivi dokumenti obuhvaćaju te zahtjeve.
Članak 48.
Društva kćeri i podugovaratelji prijavljenih tijela
1. Ako prijavljeno tijelo podugovori određene zadatke povezane sa zadatcima treće strane u postupku ocjenjivanja i provjere ili kad traži pomoć svoje podružnice, osigurava da podugovaratelj ili društvo kći ispunjavaju sve zahtjeve utvrđene u članku 46. te o tome obavješćuje tijelo koje podnosi prijavu.
2. Prijavljeno tijelo preuzima potpunu odgovornost za zadatke koje su izvršili podugovaratelji ili društva kćeri bez obzira na to gdje im se nalazi poslovni nastan, te prati njihovu stručnost u odnosu na svoju vlastitu kako je opisano u članku 46. stavku 6. točki (b).
3. Aktivnosti se mogu podugovoriti ili ih može provoditi društvo kći samo uz suglasnost klijenta.
4. Prijavljeno tijelo tijelu koje podnosi prijavu stavlja na raspolaganje bitne dokumente koji se odnose na ocjenjivanje i praćenje kvalifikacija podugovaratelja ili društva kćeri i na rad koji izvršavaju na temelju Priloga IX.
Članak 49.
Uporaba pogona izvan ispitnog laboratorija prijavljenog tijela
1. Na zahtjev proizvođača i ako je to opravdano tehničkim, ekonomskim ili logističkim razlozima povezanima s prirodom proizvoda ili ispitne opreme, prijavljena tijela mogu odlučiti izvršiti ispitivanja navedena u Prilogu IX., za sustave ocjenjivanja i provjere 1+, 1 i 3 ili dati da se takva ispitivanja izvrše pod njihovim nadzorom u proizvodnim pogonima uporabom ispitne opreme internog laboratorija proizvođača ili, uz prethodnu suglasnost proizvođača, u vanjskom laboratoriju uporabom ispitne opreme tog laboratorija.
Prijavljena tijela koja provode takva ispitivanja moraju biti posebno imenovana kao stručna za rad izvan svojih ispitnih pogona i u tom pogledu također moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 46.
2. Prije izvršavanja ispitivanja iz stavka 1. prijavljeno tijelo potvrđuje da su zadovoljeni zahtjevi ispitne metode i evaluira:
(a) |
sadržava li ispitna oprema odgovarajući kalibracijski sustav i je li zajamčena sljedivost mjerenja; i |
(b) |
je li osigurana kakvoća ispitnih rezultata. |
Prijavljena tijela u potpunosti preuzimaju odgovornost za ispitivanja, uključujući točnost i sljedivost kalibracije i mjerenja, te za pouzdanost rezultata ispitivanja.
Članak 50.
Podnošenje zahtjeva za prijavu
1. Tijelo koje je potrebno ovlastiti da izvrši zadatke treće strane u sustavima ocjenjivanja i provjere podnosi zahtjev za prijavu tijelu koje podnosi prijavu one države članice u kojoj ima poslovni nastan.
2. Uz zahtjev se prilažu opis aktivnosti koje je potrebno izvršiti, postupaka ocjenjivanja i provjere za koje tijelo tvrdi da je nadležno, opis nadležnosti iz članka 46. stavka 6. točke (b) te potvrda o akreditaciji, ako postoji, koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo, kojom se potvrđuje da to tijelo ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 46. Potvrda o akreditaciji odnosi se samo na točno ono pravno tijelo koje podnosi zahtjev za prijavu i temelji se, uz relevantne usklađene norme, na posebnim zahtjevima i zadaćama predviđenim u ovoj Uredbi.
3. Ako predmetno tijelo ne može dostaviti potvrdu o akreditaciji, obvezno je tijelu koje podnosi prijavu predočiti sve dokumentirane dokaze potrebne za provjeru, priznavanje i redoviti nadzor njegove sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 46.
Članak 51.
Postupak prijavljivanja
1. Tijela koja podnose prijavu mogu prijaviti samo tijela koja su zadovoljila zahtjeve utvrđene u članku 46.
2. Tijela koja podnose prijavu obavješćuju Komisiju i druge države članice uporabom alata za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija.
Iznimno, u slučajevima koji se odnose na skupine bitnih značajki utvrđenih u Prilogu X., u kojima odgovarajući alat za elektroničko prijavljivanje nije dostupan, prihvaća se prijava u drugom elektroničkom obliku.
3. Prijava sadržava detaljne podatke o funkcijama koje je potrebno izvršiti, upućivanja na odgovarajuću usklađenu tehničku specifikaciju ili na odgovarajući europski dokument za ocjenjivanje i, za potrebe sustava utvrđenog u Prilogu IX., bitne značajke zbog kojih se tijelo smatra nadležnim te odgovarajuću potvrdu o toj nadležnosti.
Međutim, upućivanje na odgovarajuću usklađenu tehničku specifikaciju ili na odgovarajući europski dokument za ocjenjivanje nije potrebno u slučajevima koji se odnose na skupine bitnih značajki utvrđene u Prilogu X.
4. Ako se prijava ne temelji na potvrdi o akreditaciji, kako je navedeno u članku 50. stavku 2., tijelo koje podnosi prijavu dostavlja Komisiji i drugim državama članicama sve dokumentirane dokaze kojima se potvrđuje nadležnost tijela i dogovore kojima se osigurava da se navedeno tijelo redovito nadzire te da će nastaviti ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 46.
5. Predmetno tijelo može obavljati aktivnosti prijavljenog tijela ako Komisija ili druge države članice ne ulože prigovor u roku od dva tjedna od prijavljivanja ako se koristi potvrda o akreditaciji ili u roku od dva mjeseca od prijavljivanja ako se potvrda o akreditaciji ne koristi.
Samo se takvo tijelo smatra prijavljenim tijelom u smislu ove Uredbe.
6. Komisija uvrštava valjane prijave na popis prijavljenih tijela iz članka 52. stavka 2.
7. Komisija i druge države članice obavješćuju se o svim naknadnim bitnim promjenama u prijavi.
Članak 52.
Identifikacijski brojevi i popisi prijavljenih tijela
1. Komisija prijavljenom tijelu dodjeljuje identifikacijski broj.
Ona takav jedinstven broj dodjeljuje čak i ako je tijelo prijavljeno na temelju nekoliko propisa Unije.
2. Komisija objavljuje popis tijela prijavljenih na temelju ove Uredbe, uključujući identifikacijske brojeve koji su im dodijeljeni i aktivnosti za koje su prijavljena.
Komisija osigurava ažuriranje tog popisa.
Članak 53.
Izmjene u prijavi
1. Ako ustanovi ili je obaviješteno da prijavljeno tijelo više ne zadovoljava zahtjeve utvrđene u članku 46. ili da ne ispunjava svoje obveze, tijelo koje podnosi prijavu ograničava, suspendira ili povlači prijavu kao prikladnu, ovisno o ozbiljnosti nemogućnosti prijavljenog tijela da zadovolji navedene zahtjeve ili da ispuni navedene obveze. O tome odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice.
2. U slučaju ograničenja, suspenzije ili povlačenja prijave, ili ako je prijavljeno tijelo prestalo sa svojom aktivnošću, država članica koja provodi prijavljivanje poduzima sve prikladne mjere kako bi osigurala da predmete tog tijela obradi drugo prijavljeno tijelo ili da su oni na zahtjev dostupni odgovornim tijelima koja podnose prijavu i nadležnim nacionalnim tijelima.
Članak 54.
Osporavanje nadležnosti prijavljenih tijela
1. Komisija istražuje sve slučajeve za koje sumnja ili joj je ukazano na sumnju u nadležnost prijavljenog tijela ili u nastavak ispunjavanja zahtjeva prijavljenog tijela i odgovornosti kojima podliježe.
2. Država članica koja podnosi prijavu dostavlja Komisiji, na njezin zahtjev, sve informacije koji se odnose na utemeljenje prijave ili na održavanje nadležnosti predmetnog tijela.
3. Komisija osigurava da se sve osjetljive informacije koje su dobivene za vrijeme istraga smatraju povjerljivom informacijom.
4. Ako Komisija ustanovi da prijavljeno tijelo ne ispunjava odnosno da više ne ispunjava zahtjeve za njegovo prijavljivanje, ona u skladu s tim obavješćuje državu članicu koja je podnijela prijavu i zahtijeva od nje da poduzme potrebne korektivne mjere, uključujući, ako je to potrebno, povlačenje prijave.
Članak 55.
Radne obveze prijavljenih tijela
1. Prijavljena tijela u skladu s Prilogom IX. provode sljedeća ocjenjivanja i provjere:
(a) |
ocjenjuju svojstva i sukladnost proizvodâ; |
(b) |
provjeravaju sukladnost proizvodâ; |
(c) |
provjeravaju stalnost svojstava proizvodâ; |
(d) |
potvrđuju izračune okolišne održivosti koji je izvršio proizvođač; |
(e) |
provjeravaju usklađenost proizvođača s obvezama iz ove Uredbe. |
Ti se zadatci dalje u tekstu nazivaju „ocjenjivanja i provjere”.
2. Ocjenjivanja i provjere provode se transparentno u pogledu proizvođača i na razmjeran način kako bi se izbjegao nepotreban teret za gospodarske subjekte. Prijavljena tijela svoje aktivnosti izvršavaju vodeći računa o veličini poduzeća, sektoru u kojem poduzeće djeluje, njegovoj strukturi, stupnju složenosti predmetne proizvodne tehnologije i masovnoj ili serijskoj prirodi proizvodnog procesa.
Pritom prijavljena tijela u svakom slučaju moraju poštovati stupanj strogoće koji se zahtijeva za proizvod na temelju ove Uredbe i ulogu koju proizvod ima u ispunjavanju svih temeljnih zahtjeva za građevine.
3. Ako tijekom početnog nadzora proizvodnog pogona i kontrole tvorničke proizvodnje ustanovi da proizvođač nije osigurao stalnost svojstava i sukladnost proizvedenog proizvoda, prijavljeno tijelo zahtijeva od proizvođača da poduzme prikladne korektivne mjere te mu ne izdaje potvrdu ili izvješće o validaciji.
4. Ako tijekom aktivnosti nadzora usmjerenih na provjeru sukladnosti i stalnosti svojstava proizvedenog proizvoda ustanovi da građevni proizvod više nema ista svojstva potrebna za vrstu proizvoda, prijavljeno tijelo od proizvođača zahtijeva da poduzme prikladne korektivne mjere i, prema potrebi, suspendira ili povuče potvrdu ili izvješće o validaciji.
5. Ako korektivne mjere nisu poduzete ili nemaju potreban učinak, prijavljeno tijelo prema potrebi ograničava, suspendira ili povlači potvrde ili izvješća o validaciji.
6. Pri donošenju odluka o ocjenjivanju, među ostalim kad se odlučuje o potrebi suspenzije ili povlačenja potvrde ili izvješća o validaciji u pogledu moguće nesukladnosti, prijavljena tijela primjenjuju jasne i unaprijed određene kriterije.
7. Na zahtjev proizvođača ili dobavljača prijavljena tijela surađuju i dijele sve relevantne informacije s prijavljenim tijelima koja su priznala njegova ocjenjivanja i provjere u skladu s člankom 62. Prijavljena tijela u tu svrhu sklapaju sporazum.
Članak 56.
Obveza obavješćivanja za prijavljena tijela
1. Prijavljena tijela obavješćuju tijelo koje podnosi prijavu o sljedećem:
(a) |
svakom odbijanju, ograničenju, suspenziji ili povlačenju potvrda, izvješća o validaciji ili izvješća o ispitivanju; |
(b) |
svim okolnostima koje utječu na područje primjene i uvjete prijave; |
(c) |
svakom zahtjevu za obavješćivanje o provedenim aktivnostima ocjenjivanja ili provjere koje su im dostavila nadležna nacionalna tijela; i |
(d) |
na zahtjev, o zadatcima treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere provedenima unutar područja primjene njihove prijave i o svim drugim izvršenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i podugovaranje. |
2. Prijavljena tijela drugim tijelima prijavljenima na temelju ove Uredbe koja obavljaju slične zadatke treće strane u skladu sa sustavima ocjenjivanja i provjere te za proizvode obuhvaćene istom usklađenom tehničkom specifikacijom ili istim europskim dokumentom za ocjenjivanje dostavljaju sve bitne informacije o problemima koji proizlaze iz negativnih rezultata tih ocjenjivanja i provjera, a posebno o svakom odbijanju, ograničenju, suspenziji ili povlačenju potvrda, izvješća o validaciji ili izvješća o ispitivanju te, na zahtjev, pozitivnim rezultatima tih ocjenjivanja.
Prijavljeno tijelo na zahtjev drugog prijavljenog tijela, nadležnog nacionalnog tijela ili Komisije obavješćuje stranku podnositeljicu zahtjeva o valjanosti, ograničenosti, suspenziji ili povlačenju potvrda, izvješća o validaciji ili izvješća o ispitivanju koje je to prijavljeno tijelo izdalo.
3. Ako Komisija ili nadležno nacionalno tijelo države članice podnese zahtjev prijavljenom tijelu s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice u vezi s ocjenjivanjem koje je provelo to prijavljeno tijelo, ono šalje presliku tog zahtjeva tijelu koje podnosi prijavu u toj drugoj državi članici. Predmetno prijavljeno tijelo odgovara na zahtjev bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana. Tijelo koje podnosi prijavu osigurava da prijavljeno tijelo riješi takve zahtjeve osim ako postoji legitiman razlog da to ne učini.
4. Ako prijavljena tijela imaju ili prime dokaz da:
(a) |
drugo prijavljeno tijelo nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 46. ili ne ispunjava svoje obveze; |
(b) |
proizvod stavljen na tržište nije u skladu s ovom Uredbom; |
(c) |
proizvod stavljen na tržište vjerojatno će uzrokovati ozbiljan rizik zbog svojeg fizičkog stanja, |
prema potrebi upozoravaju relevantno tijelo za nadzor tržišta ili tijelo koje podnosi prijavu i dijele takve dokaze s tim tijelom.
Članak 57.
Provedbeni akti o obvezama prijavljenih tijela
Ako je to potrebno za usklađenu primjenu ove Uredbe i ako koordinacijska skupina tijela koja podnose prijavu i tijela nadležnih za imenovanje nije uspjela riješiti spor koji se odnosi na njihove različite prakse, u skladu s člankom 45., i samo u mjeri potrebnoj za sprečavanje fragmentacije unutarnjeg tržišta za gospodarske subjekte zbog različitih praksi, Komisija može donijeti provedbene akte u kojima se navode pojedinosti o načinu izvršavanja obveza prijavljenih tijela iz članaka 55. i 56.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
Članak 58.
Koordinacija prijavljenih tijela
1. Komisija osigurava uspostavljanje odgovarajuće koordinacije i suradnje među tijelima prijavljenima u skladu s ovom Uredbom i odgovarajuće funkcioniranje te koordinacije i suradnje u obliku skupine prijavljenih tijela.
Prijavljena tijela u radu te skupine sudjeluju izravno ili preko imenovanih predstavnika. Tijela koja podnose prijavu osiguravaju da prijavljena tijela sudjeluju u radu te skupine.
2. Prijavljena tijela kao opću smjernicu primjenjuju sve relevantne dokumente koji su nastali kao rezultat rada skupine iz stavka 1.
3. Koordinacijom i suradnjom u skupinama iz stavka 1. nastoji se osigurati usklađena primjena ove Uredbe.
POGLAVLJE VII.
POJEDNOSTAVNJENI POSTUPCI
Članak 59.
Zamjena ispitivanja tipa i izračuna tipa
1. Proizvođač može zamijeniti ispitivanje tipa ili izračun tipa posebnim odjeljkom tehničke dokumentacije iz članka 22. stavka 3. kojim dokazuje:
(a) |
da se pri određivanju jedne ili više bitnih značajki proizvoda, koji proizvođač stavlja na tržište, smatra da je taj proizvod postigao određenu razinu ili razred svojstva bez ispitivanja ili izračunavanja, odnosno bez daljnjeg ispitivanja ili izračunavanja, u skladu s uvjetima utvrđenima u delegiranim aktima iz članka 5. stavka 6.; ili |
(b) |
da proizvod koji je obuhvaćen usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentom za ocjenjivanje, a koji proizvođač stavlja na tržište, čini sustav sastavljen od dijelova koje proizvođač sastavlja pomno prateći detaljne upute, uključujući kriterije kompatibilnosti u slučaju pojedinačnih dijelova, koje mu je dao dobavljač takvog sustava ili njegovih dijelova, a koji je već ispitao taj sustav ili taj dio s obzirom na jednu ili više bitnih značajki u skladu s relevantnim usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentom za ocjenjivanje. Ako su navedeni uvjeti ispunjeni i ako je posebno provjerio da su ispunjeni precizni kriteriji kompatibilnosti dobavljača, proizvođač ima pravo objaviti svojstva koja odgovaraju svim rezultatima ili dijelu rezultata ispitivanja za sustav ili dio koji mu je dostavljen; |
(c) |
proizvod obuhvaćen usklađenom tehničkom specifikacijom ili europskom tehničkom ocjenom, koji proizvođač stavlja na tržište, odgovara vrsti proizvoda koji je proizveo drugi proizvođač i već podliježe ispitivanju tipa ili izračunu tipa. |
Ako su ispunjeni uvjeti iz točke (c), proizvođač može objaviti svojstva koja odgovaraju svim ili nekim rezultatima tog drugog proizvoda. Proizvođač primjenjuje to pojednostavnjenje tek nakon što ga je za to ovlastio drugi proizvođač, koji ostaje odgovoran za točnost, pouzdanost i dosljednost navedenih ispitnih rezultata.
2. Ako primjenjivi sustav ocjenjivanja i provjere uključuje ocjenjivanje svojstava koje provodi prijavljeno tijelo kako je utvrđeno u Prilogu IX., prijavljeno tijelo ili TAB umjesto ocjenjivanja svojstava proizvoda utvrđenih u Prilogu IX., ocjenjuje i potvrđuje ispravno ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovog članka.
Članak 60.
Uporaba pojednostavnjenih postupaka za mikropoduzeća
1. Mikropoduzeće može zamijeniti ispitivanje tipa ili izračun tipa za bitnu značajku u okviru sustava ocjenjivanja i provjere 3 utvrđenog u točki 5. Priloga IX. posebnim odjeljkom tehničke dokumentacije iz članka 22. stavka 3. u kojem se pružaju podatci jednakovrijedni ocjenjivanju koje je potrebno za tu bitnu značajku u skladu s primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentom za ocjenjivanje.
2. Prijavljeno tijelo ili TAB, umjesto ocjenjivanja svojstava proizvoda utvrđenih u Prilogu IX., ocjenjuje i potvrđuje ispravno ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovog članka.
Članak 61.
Izvanserijski proizvodi izrađeni po narudžbi
1. Kao alternativa izuzeću iz članka 14. točke (a), proizvođač proizvoda koji ispunjava uvjete iz članka 14. točke (a) može zamijeniti ocjenjivanje svojstava proizvoda posebnim odjeljkom tehničke dokumentacije iz članka 22. stavka 3. kojim dokazuje sukladnost tog proizvoda s primjenjivim zahtjevima i u kojem se navode podatci jednakovrijedni podatcima koji se zahtijevaju ovom Uredbom i primjenjivim usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentom za ocjenjivanje.
2. Ako primjenjivi sustav ocjenjivanja i provjere uključuje ocjenjivanje svojstava koje provodi prijavljeno tijelo kako je utvrđeno u Prilogu IX., prijavljeno tijelo ili TAB umjesto ocjenjivanja svojstava proizvoda utvrđenih u Prilogu IX. ocjenjuje i potvrđuje ispravno ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovog članka.
Članak 62.
Priznavanje ocjenjivanja i provjere koje je provelo drugo prijavljeno tijelo
1. Kada prijavljeno tijelo ocjenjuje i provjerava određeni proizvod u skladu s Prilogom IX., ono se može suzdržati od ocjenjivanja i provjere te priznati ocjenjivanje i provjeru koje je provelo drugo prijavljeno tijelo za isti gospodarski subjekt ako se primjenjuju svi sljedeći uvjeti:
(a) |
drugo prijavljeno tijelo ispravno je ocijenilo i provjerilo taj proizvod; |
(b) |
ocijenjeni ili provjereni gospodarski subjekt pristaje podijeliti sve relevantne podatke i dokumente s prijavljenim tijelom nadležnim za priznavanje; i |
(c) |
valjanost potvrde ograničena je na valjanost potvrde koju je izdalo drugo prijavljeno tijelo. |
Ovaj se stavak također primjenjuje na izvješća o validaciji i na ocjenjivanja izračuna okolišne održivosti izvršenog u skladu s Uredbom (EU) 2024/1781.
2. Kada prijavljeno tijelo treba ocijeniti i provjeriti određeni proizvod u skladu s Prilogom IX., ono se može suzdržati od ocjenjivanja i provjere njegovih dijelova ili materijala i priznati rezultate ocjenjivanja i provjere koje je provelo drugo prijavljeno tijelo ako je dobavljač tih dijelova ili materijala na njih primijenio potreban sustav ocjenjivanja i provjere te ako postoji sporazum između proizvođača proizvoda i dobavljača kojim se osigurava slobodan protok svih informacija između njih i prijavljenih tijela u cilju osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.
Ovaj se stavak također primjenjuje na ocjenjivanje izračuna okolišne održivosti izvršenog u skladu s Uredbom (EU) 2024/1781.
POGLAVLJE VIII.
NADZOR TRŽIŠTA I SIGURNOSNI POSTUPCI
Članak 63.
Portal za pritužbe
1. Ne dovodeći u pitanje obveze gospodarskih subjekata iz ove Uredbe i aktivnosti tijelâ za nadzor tržišta iz Uredbe (EU) 2019/1020, Komisija je dužna uspostaviti sustav kojim se svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi omogućuje razmjena pritužbi ili izvješća u vezi s mogućom nesukladnosti s ovom Uredbom.
2. Ako Komisija pritužbu ili izvješće smatra relevantnima i potkrijepljenima na temelju jasno definiranih kriterija, tu pritužbu ili to izvješće bez nepotrebne odgode dostavlja jedinstvenoj točki za vezu predmetne države članice kako bi ta jedinstvena točka za vezu poduzela daljnje mjere s relevantnom fizičkom ili pravnom osobom u skladu s člankom 11. stavkom 7. točkom (a) Uredbe (EU) 2019/1020.
Članak 64.
Tijela za nadzor tržišta i jedinstvena točka za vezu
1. Države članice među svojim tijelima za nadzor tržišta imenuju jedno ili više tijela koja raspolažu posebnim znanjem potrebnim za tehničko i pravno ocjenjivanje proizvodâ.
2. Države članice imenuju jedinstvenu točku za vezu koja služi kao kontaktna točka s Komisijom i jedinstvenim točkama za vezu drugih država članica koje su nadležne na temelju ove Uredbe, među ostalim za zahtjeve u skladu s člancima 22., 23. i 24. Uredbe (EU) 2019/1020.
3. Tijela za nadzor tržišta imenovana u skladu sa stavkom 1. ovog članka imaju sve ovlasti navedene u članku 14. Uredbe (EU) 2019/1020. Za potrebe ove Uredbe te se ovlasti primjenjuju i na sve gospodarske subjekte obuhvaćene ovom Uredbom.
4. Za potrebe nadzora tržišta, istrage i izvršavanja, tijela za nadzor tržišta ovlaštena su od drugih tijela ili organa zatražiti relevantne informacije koje posjeduju.
Članak 65.
Postupak rješavanja nesukladnosti
1. Ako tijelo za nadzor tržišta jedne države članice ima dovoljno razloga vjerovati da su određeni proizvodi obuhvaćeni usklađenom tehničkom specifikacijom ili za koje je izdana europska tehnička ocjena, ili njihov proizvođač, nesukladni, ono provodi evaluaciju tih proizvoda i proizvođača na kojeg se to odnosi, kojom su obuhvaćeni zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi. Relevantni gospodarski subjekti, prema potrebi, surađuju s tijelima za nadzor tržišta.
Ako tijekom te evaluacije ustanovi da proizvodi ili njihov proizvođač nisu u skladu sa zahtjevima i obvezama utvrđenima u ovoj Uredbi, tijelo za nadzor tržišta bez odgode zahtijeva od relevantnog gospodarskog subjekta da poduzme prikladne i proporcionalne korektivne mjere iz članka 16. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1020 kako bi uklonio nesukladnost ili, ako to nije moguće, da proizvode povuče s tržišta, ili da ih opozove unutar razumnog razdoblja koje je razmjerno prirodi nesukladnosti.
Tijelo za nadzor tržišta u skladu s time obavješćuje prijavljena tijela ako ona u tome sudjeluju.
2. Ako smatra da nesukladnost nije ograničena na njegovo državno područje, tijelo za nadzor tržišta preko jedinstvene točke za vezu obavješćuje Komisiju i druge države članice o rezultatima evaluacije i o mjerama koje je zahtijevalo od gospodarskog subjekta.
3. Gospodarski subjekt osigurava provedbu svih odgovarajućih korektivnih mjera u pogledu svih predmetnih proizvoda koje je stavio na raspolaganje na tržište u cijeloj Uniji.
4. Ako relevantni gospodarski subjekt u razdoblju navedenom u stavku 1. drugom podstavku ne poduzme korektivne mjere iz stavka 1. drugog podstavka ili ako nesukladnost i dalje postoji, tijelo za nadzor tržišta osigurava povlačenje ili opoziv predmetnog proizvoda ili zabranu ili ograničenje njegova stavljanja na raspolaganje na tržištu.
Tijelo za nadzor tržišta o tim mjerama bez odgode obavješćuje javnost, a preko jedinstvene točke za vezu Komisiju i druge države članice.
5. Informacija navedena u stavku 4. drugom podstavku uključuje sve dostupne detalje, a posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnih proizvoda, podrijetla tih proizvoda, prirode navodne nesukladnosti i uključenog rizika, prirode i trajanja poduzetih nacionalnih mjera kao i argumenata koje je predočio relevantni gospodarski subjekt. Posebno, tijela za nadzor tržišta naznačuju je li nesukladnost posljedica bilo čega od sljedećeg:
(a) |
nemogućnosti proizvodâ da postignu deklarirano svojstvo; |
(b) |
nemogućnosti proizvodâ da ispune zahtjeve za proizvode utvrđene delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1.; |
(c) |
nemogućnosti proizvođača da ispuni obveze; |
(d) |
nedostataka u usklađenim tehničkim specifikacijama, u europskom dokumentu za ocjenjivanje, u dobrovoljnim usklađenim normama za zahtjeve za proizvode na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije u skladu s člankom 7. stavkom 5. ili stavkom 6. ili u zajedničkim specifikacijama utvrđenima provedbenim aktima iz članka 8. stavka 1. |
6. Države članice, osim onih koje započinju postupak, bez odgode obavješćuju Komisiju i druge države članice o svim donesenim mjerama i dodatnim informacijama koje imaju na raspolaganju, a koje se odnose na nesukladnost predmetnog proizvoda i, u slučaju neslaganja s objavljenom nacionalnom mjerom, o svojim primjedbama.
7. Ako unutar dva mjeseca od primitka informacije navedene u stavku 4. država članica ili Komisija nisu uložile primjedbe na privremene mjere koje je poduzela država članica u vezi s proizvodom na koje se navedeno odnosi, navedena se mjera smatra opravdanom.
8. Države članice osiguravaju da se bez odgode poduzmu prikladne restriktivne mjere za proizvod ili proizvođača, kao što je povlačenje proizvodâ s njihova tržišta.
Članak 66.
Sigurnosne mjere Unije
1. Ako se nakon okončanja postupka utvrđenog u članku 65. stavcima 4., 6. i 7. ulože primjedbe na mjere koje je poduzela država članica ili ako Komisija smatra da je nacionalna mjera u suprotnosti sa zakonodavstvom Unije, Komisija bez odgode započinje savjetovanje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektom i provodi evaluaciju nacionalne mjere. Razdoblje savjetovanja ne smije biti dulje od dva mjeseca. Na temelju rezultata te evaluacije Komisija, u roku od daljnja dva mjeseca nakon završetka razdoblja savjetovanja, nastoji donijeti provedbene akte kojima se utvrđuje njezina odluka o tome je li mjera opravdana.
Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 90. stavka 2.
Komisija odluku upućuje svim državama članicama te je odmah dostavlja njima i relevantnom gospodarskom subjektu.
2. Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, sve države članice bez odgode osiguravaju da se u pogledu nesukladnog proizvoda poduzmu odgovarajuće restriktivne mjere, kao što je povlačenje, te o tome obavješćuju Komisiju. Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom, predmetna država članica povlači mjeru.
3. Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, a nesukladnost proizvoda ili njegova proizvođača pripisuje se nedostatcima u usklađenim tehničkim specifikacijama, europskom dokumentu za ocjenjivanje, dobrovoljnim usklađenim normama ili zajedničkim specifikacijama utvrđenima provedbenim aktima iz članka 65. stavka 5. točke (d), Komisija primjenjuje postupak predviđen u članku 5. stavku 9., članku 6. stavku 5., članku 7. stavku 6. ili članku 36. ove Uredbe ili u članku 11. Uredbe (EU) br. 1025/2012., kako je primjereno.
Članak 67.
Sukladni proizvodi koji ipak predstavljaju rizik
1. Ako nakon provedene evaluacije u skladu s člankom 65. stavkom 1. ustanovi da, iako je u skladu s ovom Uredbom, određeni proizvod ipak predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost osoba ili, ako je primjenjivo, za okoliš ili druge aspekte zaštite javnog interesa, tijelo za nadzor tržišta zahtijeva od relevantnog gospodarskog subjekta da poduzme sve prikladne mjere kako bi osigurao da predmetni proizvodi, jednom kada se stave na tržište, više ne predstavljaju taj rizik, da povuče proizvode s tržišta ili da ih opozove unutar razumnog razdoblja, razmjernog prirodi rizika, a koje može propisati.
2. Gospodarski subjekt osigurava da se poduzmu sve korektivne mjere u vezi sa svim predmetnim proizvodima koje je taj gospodarski subjekt stavio na raspolaganje na tržištu na području cijele Unije.
3. Tijelo za nadzor tržišta preko jedinstvene točke za vezu odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice. Ta obavijest uključuje sve dostupne detalje, a posebno podatke potrebne za identifikaciju predmetnog proizvoda, podrijetla i lanca opskrbe proizvoda, prirodu uključenog rizika te prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera.
4. Komisija se bez odgode savjetuje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektima te provodi evaluaciju poduzetih nacionalnih mjera. Na temelju rezultata te evaluacije Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje odluka o tome jesu li poduzete mjere opravdane i, prema potrebi, nalažu prikladne mjere.
Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 90. stavka 2.
5. Komisija svoju odluku upućuje svim državama članicama te je odmah dostavlja njima i relevantnom gospodarskom subjektu.
Članak 68.
Koordinacija i potpora nadzoru tržišta
1. Za potrebe ove Uredbe skupina za administrativnu suradnju uspostavljena u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/1020 sastaje se u redovitim vremenskim razmacima i, prema potrebi, na obrazloženi zahtjev Komisije ili barem dvaju tijela za nadzor tržišta koja u njoj sudjeluju.
U kontekstu izvršavanja svojih zadataka utvrđenih u članku 32. Uredbe (EU) 2019/1020 skupina za administrativnu suradnju podupire provedbu ove Uredbe, posebno utvrđivanjem zajedničkih prioriteta za nadzor tržišta.
2. Komisija na temelju prioriteta utvrđenih u suradnji sa skupinom za administrativnu suradnju:
(a) |
organizira zajedničke projekte nadzora tržišta i ispitivanja u područjima od zajedničkog interesa; |
(b) |
organizira zajednička ulaganja u kapacitete za nadzor tržišta, uključujući opremu i informatičke alate; |
(c) |
organizira zajedničko osposobljavanje za osoblje tijela za nadzor tržišta, tijela koja podnose prijavu i prijavljenih tijela, među ostalim o ispravnom tumačenju i primjeni ove Uredbe te o metodama i tehnikama relevantnim za primjenu ili provjeru sukladnosti s njom; |
(d) |
izrađuje smjernice za primjenu i izvršavanje ove Uredbe, uključujući zahtjeve i obveze utvrđene u usklađenim tehničkim specifikacijama donesenima na temelju ove Uredbe, kao i uobičajene prakse i metodologije za djelotvoran nadzor tržišta. |
Unija prema potrebi financira djelovanja iz točaka (a), (b) i (c).
3. Komisija pruža tehničku i logističku potporu kako bi osigurala da skupina za administrativnu suradnju ispunjava svoje zadatke utvrđene u ovom članku i u članku 32. Uredbe (EU) 2019/1020.
Članak 69.
Naplata troškova
Ako se utvrdi da je proizvod nesukladan, tijela za nadzor tržišta imaju pravo naplatiti troškove pregleda dokumenata i fizičkog ispitivanja proizvoda od gospodarskih subjekata koji su proizvod stavili na tržište ili koji su proizvod stavili na raspolaganje na tržištu, pod uvjetom da se ti troškovi poprate obrazloženjem.
Članak 70.
Izvješćivanje i utvrđivanje referentnih vrijednosti
1. Tijela za nadzor tržišta unose u informacijski i komunikacijski sustav iz članka 34. Uredbe (EU) 2019/1020 informacije o prirodi i težini svake kazne propisane u vezi s nesukladnošću s ovom Uredbom.
2. Komisija svake četiri godine do 30. lipnja sastavlja izvješće na temelju informacija koje su tijela za nadzor tržišta unijela u informacijski i komunikacijski sustav iz članka 34. Uredbe (EU) 2019/1020. Prvo od tih izvješća objavljuje se do 9. siječnja 2030.
Izvješće uključuje:
(a) |
informacije o prirodi i broju provjera koje su tijela za nadzor tržišta provela u prethodne četiri godine u skladu s člankom 34. stavcima 4. i 5. Uredbe (EU) 2019/1020; |
(b) |
informacije o utvrđenim razinama nesukladnosti te o prirodi i težini izrečenih sankcija za četiri prethodne kalendarske godine u vezi s proizvodima koji su obuhvaćeni usklađenim tehničkim specifikacijama ili koji su dobili oznaku CE na temelju europske tehničke ocjene; |
(c) |
indikativne referentne vrijednosti za tijela za nadzor tržišta u odnosu na učestalost provjera te prirodu i težinu izrečenih sankcija. |
3. Komisija izvješće iz stavka 2. ovog članka objavljuje u informacijskom i komunikacijskom sustavu iz članka 34. Uredbe (EU) 2019/1020 i objavljuje sažetak izvješća.
POGLAVLJE IX.
INFORMACIJE I ADMINISTRATIVNA SURADNJA
Članak 71.
Informacijski sustavi za usklađeno donošenje odluka
1. Komisija uspostavlja i održava informacijski i komunikacijski sustav za prikupljanje, obradu i pohranu informacija u strukturiranom obliku o pitanjima koja se odnose na tumačenje ili primjenu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom radi osiguravanja usklađene primjene tih pravila.
Uz Komisiju i države članice pristup informacijskom i komunikacijskom sustavu moraju imati i tijela za nadzor tržišta, jedinstveni uredi za vezu imenovani u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/1020, tijela imenovana u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1020, tijela koja podnose prijavu, predstavnici skupine prijavljenih tijela i organizacije TAB-ova te kontaktne točke za građevne proizvode.
2. Tijela navedena u stavku 1. mogu upotrebljavati informacijski i komunikacijski sustav za postavljanje pitanja o tumačenju ili primjeni pravila utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom, uključujući njihov odnos s drugim odredbama prava Unije.
3. Za potrebe stavka 2., tijela navedena u stavku 1. mogu postavljati pitanja o sljedećim temama:
(a) |
primjeni ili tumačenju, od strane bilo kojeg drugog tijela, pravila utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom na način koji se razlikuje od njihove vlastite prakse; |
(b) |
pitanjima koja su u informacijskom i komunikacijskom sustavu postavljena o situaciji s kojom su suočena ili njihovoj praksi; |
(c) |
situacijama koje nisu predviđene pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi ili u skladu s njom kad je prvi put objavljena ili kad je na nju prvi put upućeno u Službenom listu Europske unije, osobito, ali ne ograničavajući se na, situacije uzrokovane pojavom novih proizvoda ili poslovnih modela; |
(d) |
primjenjuju li se pravila utvrđena u ovoj Uredbi ili u skladu s njom na situaciju na koju se primjenjuju i druge odredbe prava Unije i, posljedično, koja pravila prevladavaju. |
4. Kad postavlja pitanje ili ističe problem, relevantno tijelo dužno je u informacijski i komunikacijski sustav unijeti informacije o:
(a) |
svakoj odluci donesenoj u vezi s tim pitanjem ili problemom; |
(b) |
razlozima primijenjenog pristupa; |
(c) |
svakom alternativnom pristupu koje je utvrdilo i njegovim razlozima. |
5. Države članice uspostavljaju nacionalni informacijski sustav ili uslugu distribucije e-poštom kako bi svoja nadležna nacionalna tijela, gospodarske subjekte aktivne na svojem državnom području, TAB-ove i prijavljena tijela s mjestom poslovanja na njihovu državnom području te, na zahtjev, druge TAB-ove i prijavljena tijela, obavijestile o svim pitanjima relevantnim za ispravno tumačenje ili primjenu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom. Pritom uzimaju u obzir informacije dostupne u informacijskom i komunikacijskom sustavu iz stavka 1.
6. Nadležna nacionalna tijela, TAB-ovi i prijavljena tijela s mjestom poslovanja u predmetnoj državi članici dužni su se registrirati u taj sustav ili za uslugu distribucije e-poštom i uzeti u obzir sve informacije koje se na taj način prenose. Gospodarski subjekti mogu se registrirati u taj sustav ili prijaviti za uslugu distribucije e-poštom. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi skrenule pozornost gospodarskih subjekata na taj sustav ili na uslugu distribucije e-poštom.
7. Putem nacionalnog informacijskog sustava ili usluge distribucije e-poštom moraju se moći zaprimati pritužbe svih fizičkih ili pravnih osoba, uključujući TAB-ove i prijavljena tijela, u vezi s neravnomjernom primjenom pravila utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom. Ako to smatra prikladnim, jedinstvena točka za vezu prosljeđuje takve pritužbe svojim kolegama u drugim državama članicama i Komisiji.
Članak 72.
Kontaktne točke za građevne proizvode
1. Države članice pružaju potporu gospodarskim subjektima putem kontaktnih točaka za građevne proizvode. Države članice imenuju i održavaju barem jednu kontaktnu točku za građevne proizvode na svojem državnom području i osiguravaju da njihove kontaktne točke za građevne proizvode imaju dostatnu ovlast i odgovarajuće resurse za pravilno izvršavanje svojih zadataka. Osiguravaju da kontaktne točke za građevne proizvode pružaju usluge u skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 i da se koordiniraju s kontaktnim točkama za proizvode za uzajamno priznavanje utvrđenima u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća (29).
2. Na zahtjev gospodarskog subjekta ili nadležnog nacionalnog tijela druge države članice kontaktne točke za građevne proizvode dostavljaju sve korisne informacije koje se odnose na proizvod, kao što su:
(a) |
elektroničke kopije ili pristup putem interneta nacionalnim tehničkim pravilima i nacionalnim administrativnim postupcima koji se primjenjuju na proizvode na državnom području na kojem su uspostavljene kontaktne točke za građevne proizvode; |
(b) |
informacije o tome podliježu li ti proizvodi prethodnom odobrenju prema nacionalnom pravu; |
(c) |
pravila koja se primjenjuju na ugradnju, sastavljanje ili montažu proizvoda. |
Kontaktne točke za građevne proizvode također pružaju informacije o odredbama ove Uredbe i akata donesenih u skladu s njom koje se odnose na proizvod.
3. Kontaktne točke za građevne proizvode besplatno pružaju informacije u roku od 15 radnih dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 2.
4. Kontaktne točke za građevne proizvode moraju biti sposobne obavljati svoje funkcije na način kojim se izbjegavaju sukobi interesa, posebno u vezi s postupcima dobivanja oznake CE.
5. Stavci od 1. do 4. primjenjuju se i na proizvode koji još nisu obuhvaćeni usklađenim tehničkim specifikacijama.
6. Komisija objavljuje i ažurira popis nacionalnih kontaktnih točaka za građevne proizvode.
Članak 73.
Osposobljavanje i razmjena osoblja
1. Tijela za nadzor tržišta, kontaktne točke za građevne proizvode, tijela nadležna za imenovanje, TAB-ovi, tijela koja podnose prijavu i prijavljena tijela osiguravaju da njihovo osoblje:
(a) |
raspolaže najnovijim informacijama i znanjem potrebnima za svoje područje stručnosti te da se u tu svrhu redovno dodatno osposobljava; i |
(b) |
redovno sudjeluje u osposobljavanju za usklađeno tumačenje i primjenu pravila utvrđenih u ovoj Uredbi ili u skladu s njom. |
2. Komisija redovno, a najmanje jednom godišnje, organizira zajedničko osposobljavanje za osoblje tijelâ za nadzor tržišta, kontaktnih točki za građevne proizvode, tijela nadležnih za imenovanje, tijela koja podnose prijavu i prijavljenih tijela. Komisija to osposobljavanje organizira u suradnji s državama članicama.
U osposobljavanju može sudjelovati osoblje tijela imenovanih u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1020, jedinstvenih ureda za vezu imenovanih u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) 2019/1020 i, prema potrebi, drugih tijela država članica uključenih u provedbu ili izvršavanje ove Uredbe.
3. Komisija u suradnji s državama članicama može organizirati programe za razmjenu osoblja među tijelima za nadzor tržišta, tijelima koja podnose prijavu i prijavljenim tijelima dviju ili više država članica.
Članak 74.
Zajedničke uloge i zajedničko donošenje odluka
1. Kako bi ispunile svoje obveze u skladu s ovom Uredbom u pogledu nadzora tržišta, imenovanja i nadzora TAB-ova, prijavljenih tijela i kontaktnih točaka za građevne proizvode, države članice mogu imenovati:
(a) |
tijelo uspostavljeno u suradnji s drugom državom članicom ili drugim državama članicama u svrhu zajedničkog imenovanja; |
(b) |
tijelo koje je druga država članica već imenovala u istu svrhu u suradnji s tom državom članicom. |
Predmetne države članice zajednički osiguravaju da zajednička tijela ispunjavaju sve relevantne zahtjeve. Za njih su odgovorne zajednički, ali odluke donesene prema fizičkim ili pravnim osobama u određenoj državi članici pravno se mogu pripisati samo toj državi članici.
2. Tijela različitih država članica, ne dovodeći u pitanje svoje pojedinačne obveze u skladu s ovom Uredbom ili drugim zakonodavnim aktima, mogu dijeliti resurse i odgovornosti radi usklađene primjene ili djelotvornog izvršavanja ove Uredbe.
U tu svrhu isto tako mogu:
(a) |
donositi zajedničke odluke, posebno u vezi sa zajedničkim prekograničnim aktivnostima ili u odnosu na gospodarske subjekte koji djeluju na državnom području relevantnih država članica; |
(b) |
uspostaviti zajedničke projekte, kao što su zajednički projekti nadzora tržišta ili ispitivanja; |
(c) |
prikupljati resurse u posebne svrhe, kao što je izgradnja kapaciteta za ispitivanje ili za internetski nadzor; |
(d) |
delegirati izvršavanje zadataka ravnopravnom tijelu druge države članice dok ostaju službeno odgovorni za odluke koje je donijelo to tijelo; |
(e) |
prenijeti zadatak iz jedne države članice u drugu, pod uvjetom da se o takvom prijenosu jasno obavijeste svi zainteresirani. |
Relevantne države članice zajednički su odgovorne za mjere poduzete u skladu s ovim stavkom.
POGLAVLJE X.
DIGITALNA PUTOVNICA ZA PROIZVODE
Članak 75.
Sustav digitalnih putovnica za građevne proizvode
1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 89. radi dopune ove Uredbe uspostavom sustava digitalnih putovnica za građevne proizvode u skladu s uvjetima utvrđenima u ovom poglavlju.
2. Sustav digitalnih putovnica za građevne proizvode mora:
(a) |
biti kompatibilan, interoperabilan s putovnicom za proizvode i temeljen na digitalnoj putovnici za proizvode uspostavljenoj Uredbom (EU) 2024/1781, na način da se ne ugrozi interoperabilnost s informacijskim modeliranjem zgrada (BIM) i uzimajući u obzir posebne značajke i zahtjeve povezane s građevnim proizvodima; |
(b) |
imati funkcije potrebne za implementaciju digitalnih putovnica za proizvode iz članka 76. i upravljanje njima; |
(c) |
odrediti koji akteri, uključujući gospodarske subjekte, klijente, demontere, korisnike i nadležna nacionalna tijela, moraju imati pristup informacijama u digitalnoj putovnici za proizvode i kojim informacijama oni moraju imati pristup, uzimajući u obzir potrebu za zaštitom prava intelektualnog vlasništva i poslovno osjetljivih informacija te kako bi se osigurala sigurnost građevina; |
(d) |
odrediti kojim je akterima, uključujući proizvođače, ovlaštene zastupnike, uvoznike, distributere i pružatelje usluga digitalnih putovnica za proizvode, dopušteno unositi ili ažurirati informacije u digitalnoj putovnici za proizvod, uključujući, prema potrebi, izradu nove digitalne putovnice za proizvode, te koje informacije smiju unositi ili ažurirati; |
(e) |
utvrditi detaljne aranžmane za ažuriranje informacija u digitalnoj putovnici za proizvode već postojećeg proizvoda; |
(f) |
uspostaviti postupke kojima se osigurava dostupnost digitalnih putovnica za proizvode nakon nesolventnosti, likvidacije ili prestanka djelatnosti u Uniji gospodarskog subjekta koji je izradio digitalnu putovnicu za proizvode ili, prema potrebi, nakon što istekne obveza proizvođača da osigura njezinu dostupnost, što uključuje uspostavu pričuvnog sustava od strane pružatelja usluga digitalnih putovnica za proizvode; |
(g) |
utvrditi zahtjeve za pružatelje usluga digitalnih putovnica za proizvode, uključujući, prema potrebi, program certificiranja za provjeru takvih zahtjeva, koji će se, u najvećoj mogućoj mjeri, temeljiti na razvoju u okviru Uredbe (EU) 2024/1781; |
(h) |
prema potrebi, utvrditi detaljnija ili alternativna pravila i postupke povezane sa životnim ciklusom identifikacijskih oznaka, nosača podataka, digitalnih vjerodajnica i registra putovnica za proizvode u odnosu na ona utvrđena u istu svrhu Uredbom (EU) 2024/1781. |
(i) |
osigurati da je sustav dostupan u razdoblju od 25 godina nakon što je posljednji proizvod odgovarajuće vrste proizvoda stavljen na tržište i da gospodarski subjekt digitalnu putovnicu za proizvode stavlja na raspolaganje najmanje 10 godina, a da se pritom, u slučaju duljeg razdoblja, ne stvaraju nerazmjerni troškovi i opterećenje za gospodarske subjekte; |
(j) |
uzima u obzir potrebu da se osigura dostupnost informacija za ponovnu uporabu i ponovnu proizvodnju proizvoda. |
Članak 76.
Digitalna putovnica za proizvode
1. Informacije u digitalnoj putovnici za proizvode moraju biti točne, potpune i ažurirane.
2. Za proizvode obuhvaćene ovom Uredbom digitalna putovnica za proizvode mora:
(a) |
sadržavati sljedeće informacije:
|
(b) |
biti povezana s jednim ili više nosača podataka; |
(c) |
biti dostupna elektroničkim putem preko prikazanog nosača podataka, u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkom (g); |
(d) |
odgovarati vrsti proizvoda i njegovoj jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci iz članka 22. stavka 5.; |
(e) |
biti besplatno dostupna putem nosača podataka svim gospodarskim subjektima, klijentima, korisnicima i tijelima; |
(f) |
omogućiti različite razine pristupa sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode; |
(g) |
omogućiti akterima navedenima u sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode da unesu ili ažuriraju informacije u digitalnoj putovnici za proizvode; |
(h) |
biti dostupna u utvrđenom razdoblju nakon što je posljednji proizvod odgovarajuće vrste proizvoda stavljen na tržište. |
3. Zahtjevima iz stavka 2.:
(a) |
osigurava se da akteri duž lanca vrijednosti mogu jednostavno pristupiti informacijama o proizvodima koje su im relevantne te ih razumjeti; |
(b) |
nadležnim nacionalnim tijelima olakšava se provjera sukladnosti proizvoda; i |
(c) |
poboljšava se sljedivost proizvoda duž lanca vrijednosti; |
4. Proizvodi na koje se primjenjuje izuzeće utvrđeno u članku 14. također su izuzeti od obveze pružanja digitalne putovnice za proizvode.
Članak 77.
Opći zahtjevi za digitalnu putovnicu za proizvode
1. Digitalna putovnica za proizvode mora ispunjavati sljedeće uvjete:
(a) |
povezana je, preko jednog ili više nosača podataka, s trajnim jedinstvenom identifikacijskom oznakom vrste proizvoda; |
(b) |
nosač podataka pričvršćen je u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkom (g); |
(c) |
nosač podataka u skladu je s člankom 79. stavkom 1; |
(d) |
sve informacije uključene u digitalnu putovnicu za proizvode temelje se na otvorenim standardima, razvijenima u interoperabilnom formatu i, prema potrebi, strojno su čitljive, strukturirane i pretražive te se mogu prenositi putem otvorene interoperabilne mreže za razmjenu podataka bez ovisnosti o određenom pružatelju usluga, u skladu s ključnim zahtjevima utvrđenima u članku 78.; dokumenti dostavljeni zajedno s izjavom o svojstvima i sukladnosti iz članka 76. stavka 2. točke (a) podtočke i. i tehnička dokumentacija iz članka 76. stavka 2. točke (a) podtočke iii. izuzimaju se od te obveze ako je to opravdano iz tehničkih razloga; |
(e) |
osobni podatci povezani s krajnjim korisnicima proizvoda ne smiju se pohranjivati u digitalnoj putovnici za proizvode bez izričite privole krajnjeg korisnika u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (30); |
(f) |
informacije u digitalnoj putovnici za proizvode uključuju upućivanje na vrstu proizvoda iz članka 76. stavka 2. točke (d); |
(g) |
pristup informacijama uključenima u digitalnu putovnicu za proizvode uređuje se u skladu s ključnim zahtjevima utvrđenima u članku 78., a specifična prava pristupa utvrđuju se u skladu s razinama pristupa sustava digitalnih putovnica za građevne proizvode; |
(h) |
izjava o svojstvima i sukladnosti iz članka 76. stavka 2. točke (a) podtočke i. mora biti u skladu sa smjernicama izdanima u skladu s člankom 16. stavkom 3. |
2. Ako se drugim zakonodavstvom Unije zahtijeva ili dopušta uključivanje određenih informacija u digitalnu putovnicu za proizvode, te se informacije mogu uključiti u digitalnu putovnicu za proizvode u skladu s delegiranim aktom iz članka 75. stavka 1.
3. Proizvođač koji stavlja proizvod na tržište dostavlja akterima koji proizvode stavljaju na raspolaganje na tržište putem interneta ili drugih načina prodaje na daljinu digitalni primjerak nosača podataka i identifikacijsku oznaku kako bi im omogućio da ih učine dostupnim kupcima koji ne mogu fizički pristupiti proizvodu. Gospodarski subjekt taj digitalni primjerak ili poveznicu na internetsku stranicu pruža besplatno i u roku od pet radnih dana od zaprimanja zahtjeva.
Članak 78.
Tehnički dizajn i funkcioniranje digitalne putovnice za proizvode
Tehnički dizajn i funkcioniranje putovnice za proizvod moraju biti u skladu sa sljedećim osnovnim zahtjevima:
(a) |
digitalne putovnice za proizvode u potpunosti su interoperabilne s drugim digitalnim putovnicama za proizvode u pogledu tehničkih, semantičkih i organizacijskih aspekata komunikacije s kraja na kraj i prijenosa podataka; |
(b) |
primatelj digitalne putovnice za proizvode ima jednostavan i besplatan pristup toj digitalnoj putovnici, u skladu s razinom prava pristupa primatelja u sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode; |
(c) |
podatci uključeni u digitalnu putovnicu za proizvode pohranjuju se kako je navedeno u sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode iz članka 75.; |
(d) |
ako podatke uključene u digitalnu putovnicu za proizvode pohranjuju ili na drugi način obrađuju ovlašteni subjekti ili pružatelji usluga digitalnih putovnica za proizvode, ti subjekti ne smiju prodavati, ponovno upotrebljavati ili obrađivati takve podatke, ni u cijelosti ni djelomično, izvan okvira onoga što je potrebno za pružanje relevantnih usluga pohrane ili obrade, osim ako je to izričito dogovoreno s gospodarskim subjektom koji stavlja proizvod na tržište ili u uporabu; |
(e) |
digitalna putovnica za proizvode dostupna je tijekom razdoblja navedenog u članku 76. stavku 2. točki (h), među ostalim i nakon nesolventnosti, likvidacije ili prestanka djelatnosti u Uniji gospodarskog subjekta koji je izradio digitalnu putovnicu za proizvode, te ispunjava uvjete utvrđene u skladu s člankom 75. stavkom 2. točkom (f) u pogledu obveze uspostave pričuvnog sustava; |
(f) |
pravo na pristup informacijama i unos, izmjene ili ažuriranje informacija u digitalnoj putovnici za proizvod ograničen je na prava pristupa utvrđena u sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode; |
(g) |
osigurava se zaštita informacija koje čine poslovnu tajnu u smislu članka 2. stavka 1. Direktive (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća (31) ili prava intelektualnog vlasništva; |
(h) |
osiguravaju se autentifikacija, pouzdanost i cjelovitost podataka; |
(i) |
digitalne putovnice za proizvode osmišljene su i funkcioniraju tako da se osigura visoka razina sigurnosti i privatnosti te da se izbjegne prijevara. |
Članak 79.
Jedinstvene identifikacijske oznake i registar putovnica za proizvode
1. Članak 12. Uredbe (EU) 2024/1781 primjenjuje se za potrebe provedbe ove Uredbe u pogledu jedinstvenih identifikacijskih oznaka i nosača podataka, osim ako se delegiranim aktom iz članka 75. stavka 1. ove Uredbe utvrde detaljnija ili alternativna pravila povezana s tim jedinstvenim identifikacijskim oznakama i nosačima podataka, kako je navedeno u članku 75. stavku 2. točki (h) ove Uredbe.
2. Članak 13. Uredbe (EU) 2024/1781 primjenjuje se za potrebe provedbe ove Uredbe u pogledu registra digitalnih putovnica za proizvode, osim ako se delegiranim aktom iz članka 75. stavka 1. ove Uredbe utvrde detaljnija ili alternativna pravila povezana s tim registrom, kako je navedeno u članku 75. stavku 2. točki (h) ove Uredbe.
3. Članak 14. Uredbe (EU) 2024/1781 primjenjuje se za potrebe provedbe ove Uredbe u pogledu internetskog portala za informacije iz putovnica za proizvode.
Članak 80.
Obvezna primjena i tehnička prilagodba
1. Šest mjeseci od stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 75. stavka 1. sustav mora biti potpuno operativan i ispunjavati predviđene ciljeve, uključujući funkcije predviđene u članku 76. 18 mjeseci od stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 75. stavka 1. primjenjuju se obveze utvrđene na temelju članka 22. stavka 7. Proizvođači se u prijelaznom razdoblju mogu koristiti sustavom na dobrovoljnoj osnovi.
2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 89. radi izmjene ove Uredbe kako bi se:
(a) |
dodatno utvrdile, dodale ili uklonile funkcije iz članka 75. stavka 2. radi prilagodbe ove Uredbe tehničkom napretku ili njezine prilagodbe načelu „samo jednom” u odnosu na zahtjeve u pogledu informacija u drugom pravu Unije; |
(b) |
izmijenili članak 77. stavak 1. i članak 78. ove Uredbe radi osiguranja kompatibilnost i interoperabilnost s Uredbom (EU) 2024/1781. |
POGLAVLJE XI.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Članak 81.
Međunarodna suradnja
1. U svrhe zaštite zdravlja, sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša Komisija može surađivati s tijelima trećih zemalja ili međunarodnim organizacijama u području primjene ove Uredbe. Takva suradnja može obuhvaćati:
(a) |
razmjenu informacija o aktivnostima izvršavanja i mjerama povezanima sa sigurnošću i zaštitom okoliša, uključujući nadzor tržišta; |
(b) |
razmjenu podataka gospodarskih subjekata; |
(c) |
razmjenu informacija o metodama ocjenjivanja i ispitivanju proizvoda; |
(d) |
razmjenu informacija o opozivima proizvoda, zahtjevima za korektivne mjere i drugim sličnim djelovanjima; |
(e) |
suradnju o znanstvenim, tehničkim i regulatornim pitanja kojima se nastoji poboljšati sigurnost proizvoda ili zaštita okoliša i potrošača; |
(f) |
razmjenu informacija o novim pitanjima od znatne važnosti za okoliš, zdravlje i sigurnost; |
(g) |
razmjenu informacija o aktivnostima povezanima s normizacijom; |
(h) |
razmjenu dužnosnika. |
Pri razmjeni informacija na temelju ovog stavka poštuju se pravila o povjerljivosti i primjenjivo pravo Unije.
2. Razmjena informacija iz stavka 1. može biti u obliku:
(a) |
nesustavne razmjene u opravdanim i posebnim slučajevima; ili |
(b) |
sustavne razmjene na temelju administrativnih aranžmana kojima se utvrđuje vrsta informacija koje se razmjenjuju i načini razmjene. |
Komisija redovito obavješćuje države članice o aktivnostima suradnje s trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama koje poduzima u skladu s prvim podstavkom.
3. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se tijelima odabranih trećih zemalja koje dobrovoljno primjenjuju ovu Uredbu ili koje imaju regulatorne sustave za građevne proizvode slične ovoj Uredbi omogućuje pristup ili pravo na potpuno sudjelovanje u jednom ili više od sljedećeg:
(a) |
informacijskom i komunikacijskom sustavu uspostavljenom u skladu s člankom 71. stavkom 1.; |
(b) |
sustavu digitalnih putovnica za građevne proizvode uspostavljenom u skladu s člankom 75.; |
(c) |
osposobljavanjima organiziranima u skladu s člankom 73. stavkom 2. |
Pristup sustavima i aktivnostima iz prvog podstavka odobrava se pod uvjetom da se predmetne treća zemlja obveže djelovati protiv gospodarskih subjekata koji krše ovu Uredbu s njezina državnog područja i osigurati povjerljivost.
Potpuno sudjelovanje u sustavima iz članaka 71. i 75. može se odobriti samo ako je to predviđeno u sporazumima između Europske unije i trećih zemalja. Takvo sudjelovanje može se ponuditi trećim zemljama pod uvjetom da je zakonodavstvo treće zemlje usklađeno s ovom Uredbom i da nadležna nacionalna tijela treće zemlje priznaju potvrde koje su izdala prijavljena tijela ili europske tehničke ocjene u skladu s ovom Uredbom. Takvo sudjelovanje podliježe ispunjavanju istih obveza koje se u skladu s ovom Uredbom primjenjuju na države članice, uključujući obveze obavješćivanja i daljnjeg postupanja.
Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 90. stavka 2.
4. Svaka razmjena informacija na temelju ovog članka, u mjeri u kojoj uključuje osobne podatke, provodi se u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka. Ako Komisija nije donijela odluku o primjerenosti u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) 2016/679 s obzirom na predmetnu treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, razmjena informacija ne uključuje osobne podatke. Ako je donesena odluka o primjerenosti za treću zemlju ili međunarodnu organizaciju, razmjena informacija s tom trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom može sadržavati osobne podatke obuhvaćene područjem primjene odluke o primjerenosti, ali samo u mjeri u kojoj je takva razmjena potrebna isključivo u svrhu zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi ili zaštite okoliša.
POGLAVLJE XII.
POTICAJI I JAVNA NABAVA
Članak 82.
Poticaji država članica za građevne proizvode
Ako države članice daju poticaje za kategoriju proizvoda za koju su svojstva iskazana kao razred svojstava iz članka 5. stavka 5. ili kao razred uključen u označivanje okolišne održivosti iz članka 22. stavka 9., ti poticaji moraju biti usmjereni na dva najviša razreda svojstava.
Ako se razredi svojstava utvrđuju u odnosu na više parametara održivosti, navodi se u odnosu na koji parametar treba primijeniti ovaj članak.
Komisija pritom uzima u obzir sljedeće kriterije:
(a) |
broj proizvoda u svakom razredu svojstava; i |
(b) |
potrebu da se osigura cjenovna pristupačnost proizvoda koji ispunjavaju te zahtjeve kako bi se izbjegao znatan negativan učinak na potrošače. |
Članak 83.
Zelena javna nabava
1. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 89. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem obveznih minimalnih zahtjeva okolišne održivosti za građevne proizvode.
2. Za postupke nabave obuhvaćene područjem primjene direktiva 2014/24/EU (32) ili 2014/25/EU (33) Europskog parlamenta i Vijeća, ako se ugovorima zahtijevaju minimalna svojstva u pogledu okolišne održivosti za građevne proizvode u vezi s njihovim bitnim značajkama obuhvaćenima usklađenim tehničkim specifikacijama, javni naručitelji i naručitelji primjenjuju obvezne minimalne zahtjeve okolišne održivosti utvrđene u delegiranim aktima iz stavka 1.
Ovime se javne naručitelje i naručitelje ne sprečava da postave:
(a) |
ambicioznije zahtjeve okolišne održivosti u vezi s bitnim značajkama iz prvog podstavka; ili |
(b) |
dodatne zahtjeve okolišne održivosti koji se odnose na druge bitne značajke koje nisu one iz prvog podstavka. |
3. Države članice i Komisija pružaju tehničku pomoć i savjete javnim naručiteljima i naručiteljima nadležnima za javnu nabavu o tome kako ispuniti obvezne minimalne zahtjeve okolišne održivosti utvrđene u delegiranim aktima iz stavka 1.
4. Obvezni minimalni zahtjevi okolišne održivosti utvrđeni u delegiranim aktima iz stavka 1. za ugovore o javnoj nabavi koje dodjeljuju javni naručitelji ili naručitelji mogu, ovisno o tome kako je primjereno za predmetnu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda, biti u obliku:
(a) |
„tehničkih specifikacija” u smislu članka 42. Direktive 2014/24/EU i članka 60. Direktive 2014/25/EU; |
(b) |
„kriterija za odabir” u smislu članka 58. Direktive 2014/24/EU i članka 80. Direktive 2014/25/EU; |
(c) |
„odredbi za izvršenje ugovora” u smislu članka 70. Direktive 2014/24/EU i članka 87. Direktive 2014/25/EU; |
(d) |
„kriterija za dodjelu ugovora” u smislu članka 67. Direktive 2014/24/EU i članka 82. Direktive 2014/25/EU. |
5. Pri utvrđivanju obveznih minimalnih zahtjeva okolišne održivosti u skladu sa stavkom 1. za ugovore o javnoj nabavi Komisija se u skladu sa stavcima 13. i 28. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica i relevantnim dionicima, provodi procjenu učinka i uzima u obzir barem sljedeće kriterije:
(a) |
vrijednost i obujam ugovora o javnoj nabavi dodijeljenih za predmetnu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda; |
(b) |
koristi za okoliš koje proizlaze iz prihvaćanja proizvoda iz dva najviša razreda svojstava; |
(c) |
potrebu da se osigura dovoljna potražnja za okolišno održivijim proizvodima; |
(d) |
gospodarsku izvedivost u smislu mogućnosti javnih naručitelja ili naručitelja da kupe ekološki održivije proizvode bez nerazmjernih troškova i dostupnosti tih proizvoda na tržištu; |
(e) |
stanje na tržištu relevantne porodice proizvoda ili kategorije proizvoda na razini Unije; |
(f) |
učinci tih zahtjeva na tržišno natjecanje; |
(g) |
učinak na MSP-ove i njihove potrebe; |
(h) |
regulatorne potrebe država članica i različite klimatske uvjete. |
Prvu procjenu učinka Komisija pokreće do 31. prosinca 2026.
6. Javni naručitelji i naručitelji mogu iznimno odlučiti da neće primjenjivati stavak 2. ovog članka ako je, nakon prethodne provjere tržišta u skladu s člankom 40. Direktive 2014/24/EU i člankom 58. Direktive 2014/25/EU, utvrđeno sljedeće:
(a) |
potrebni građevni proizvod može isporučiti samo određeni gospodarski subjekt i ne postoji razumna alternativa ili zamjena; |
(b) |
nisu podnesene odgovarajuće ponude ili odgovarajući zahtjevi za sudjelovanje za prethodni postupak javne nabave; ili |
(c) |
primjena stavka 1. ili ugradnja potrebnog građevnog proizvoda u građevinama obvezala bi tog javnog naručitelja ili naručitelja da snosi nerazmjerne troškove ili bi dovela do nekompatibilnosti ili tehničkih poteškoća. |
Javni naručitelji i naručitelji mogu pretpostaviti, na temelju objektivnih i transparentnih podataka, da su procijenjene razlike u vrijednosti ugovora, iznad 10 %, nerazmjerne.
Ako javni naručitelji i naručitelji primjenjuju odstupanje iz ovog stavka, postupak nabave ne može se smatrati okolišno održivim u odnosu na građevne proizvode na koje se primjenjuju iznimke.
Svake tri godine države članice izvješćuju Komisiju o primjeni ovog stavka, u skladu s člankom 83. Direktive 2014/24/EU.
Ovim se stavkom ne dovodi u pitanje mogućnost isključivanja izuzetno niskih ponuda na temelju članka 69. Direktive 2014/24/EU i članka 84. Direktive 2014/25/EU.
7. Znak za okoliš EU-a i drugi nacionalni ili regionalni programi dodjele znaka za okoliš EN ISO 14024 tipa I koji su službeno priznati u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (34) mogu se upotrebljavati za dokazivanje sukladnosti s minimalnim zahtjevima okolišne održivosti ako je takav znak u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 19. ove Uredbe.
POGLAVLJE XIII.
PRAVNI STATUS PROIZVODÂ
Članak 84.
Pravni status proizvodâ
Na propisno obrazložen zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuje je li određeni predmet ili određena kategorija predmeta proizvod u smislu ove Uredbe.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
POGLAVLJE XIV.
IZVANREDNI POSTUPCI
Članak 85.
Primjena izvanrednih postupaka
1. Članci od 86. do 88. ove Uredbe primjenjuju se samo ako je Komisija donijela provedbeni akt na temelju članka 28. Uredbe (EU) 2024/2747 u vezi s građevnim proizvodima obuhvaćenima ovom Uredbom.
2. Članci od 86. do 88. ove Uredbe primjenjuju se samo na građevne proizvode uvrštene na popis robe relevantne u slučaju krize u skladu s člankom 18. stavkom 4. Uredbe (EU) 2024/2747.
3. Ovo poglavlje, osim u pogledu ovlasti Komisije iz članka 87. stavka 7. ove Uredbe, primjenjuje se samo tijekom režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu aktiviranog u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2024/2747.
4. Komisija može donijeti provedbene akte u pogledu korektivnih ili restriktivnih mjera koje treba poduzeti, postupaka koje treba slijediti i posebnih zahtjeva u pogledu označivanja i sljedivosti građevnih proizvoda stavljenih na tržište u skladu s člancima 86. i 87. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3.
Članak 86.
Davanje prednosti ocjenjivanju i provjeri građevnih proizvoda relevantnih u slučaju krize
1. Ovaj se članak primjenjuje na građevne proizvode navedene u provedbenom aktu iz članka 85. stavka 1. koji podliježu zadatcima treće strane koje obavljaju prijavljena tijela povezanima s ocjenjivanjem i provjerom građevnih proizvoda, u skladu s člankom 10. stavkom 1.
2. Prijavljena tijela čine sve što je moguće da prioritetno obrade zahtjeve za zadatke treće strane povezane s ocjenjivanjem i provjerom građevnih proizvoda iz stavka 1., bez obzira na to jesu li ti zahtjevi podneseni prije ili nakon aktivacije izvanrednih postupaka u skladu s člankom 85.
3. Davanje prednosti zahtjevima za zadatke treće strane povezanima s ocjenjivanjem i provjerom građevnih proizvoda u skladu sa stavkom 2. ne smije dovesti do dodatnih nerazmjernih troškova za proizvođače koji su podnijeli te zahtjeve.
4. Prijavljena tijela poduzimaju sve što je razumno moguće kako bi što više povećala svoje kapacitete za ocjenjivanje i provjeru u pogledu građevnih proizvoda iz stavka 1. u vezi s kojima su prijavljena.
Članak 87.
Ocjenjivanje i izjava o svojstvima na temelju normi i zajedničkih specifikacija
1. Ako su građevni proizvodi uvršteni na popis robe relevantne u slučaju krize, Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se navode odgovarajuće norme ili utvrđuju zajedničke specifikacije kako bi se obuhvatile metode i kriteriji za ocjenjivanje svojstava tih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke u sljedećim slučajevima:
(a) |
ako ne postoje usklađene norme za svojstva i nisu doneseni provedbeni akti skladu s člankom 6. stavkom 1. kojima su obuhvaćene relevantne metode i kriteriji za ocjenjivanje svojstava tih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke te se donošenje takvih normi ili akata ne očekuju u razumnom roku; ili |
(b) |
ako ozbiljni poremećaji u funkcioniranju unutarnjeg tržišta koji su doveli do aktivacije režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2024/2747 znatno ograničavaju mogućnosti proizvođača da primjenjuju usklađene norme za svojstva ili provedbene akte donesene u skladu s člankom 6. stavkom 1. ove Uredbe kojima se utvrđuju relevantne metode i kriteriji za ocjenjivanje svojstava tih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke. |
2. Provedbenim aktima iz stavka 1. utvrđuje se najprikladnije alternativno tehničko rješenje za potrebe pružanja ocjenjivanja i izjave o svojstvima u skladu sa stavkom 5. U tu se svrhu u tim provedbenim aktima mogu objaviti upućivanja na europske norme ili upućivanja na relevantne primjenjive međunarodne ili nacionalne norme ili se, ako ne postoji europska norma ili relevantna primjenjiva međunarodna ili nacionalna norma, tim provedbenim aktima mogu utvrditi zajedničke specifikacije.
3. Provedbeni akti iz stavka 1. ovog članka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 90. stavka 3. i primjenjuju se do posljednjeg dana razdoblja tijekom kojeg je aktiviran režim za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu, osim ako ti provedbeni akti budu izmijenjeni ili stavljeni izvan snage u skladu sa stavkom 7. ovog članka.
4. Prije izrade nacrta provedbenog akta iz stavka 1. ovog članka Komisija obavješćuje odbor iz članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 da smatra da su uvjeti iz stavka 1. ovog članka ispunjeni. Pri izradi tog nacrta provedbenog akta Komisija uzima u obzir stajališta stručne skupine za pravnu stečevinu Uredbe o građevnim proizvodima te se na odgovarajući način savjetuje sa svim relevantnim dionicima.
5. Ne dovodeći u pitanje članke 13. i 15., metode i kriteriji utvrđeni u normama i zajedničkim specifikacijama iz stavka 1. ovog članka, ili njihovim dijelovima, mogu se primjenjivati za ocjenjivanje i deklariranje svojstava građevnih proizvoda obuhvaćenih tim normama i zajedničkim specifikacijama u odnosu na njihove bitne značajke. Od dana koji slijedi nakon isteka ili deaktivacije režima za izvanredne okolnosti na unutarnjem tržištu više nije moguće sastaviti izjave o svojstvima i sukladnosti na temelju normi ili zajedničkih specifikacija iz provedbenog akta iz stavka 1. ovog članka.
6. Odstupajući od članka 85. stavka 3., osim ako postoji dovoljno razloga za uvjerenje da građevni proizvodi obuhvaćeni normama ili zajedničkim specifikacijama iz stavka 1. ovog članka predstavljaju rizik za zdravlje ili sigurnost osoba ili da ne postižu deklarirana svojstva, izjave o svojstvima i sukladnosti građevnih proizvoda koji su stavljeni na tržište u skladu s tim normama ili zajedničkim specifikacijama ostaju valjane nakon isteka ili stavljanja izvan snage provedbenog akta donesenog u skladu sa stavkom 3. ovog članka te nakon isteka ili deaktivacije režima za izvanredne okolnosti.
7. Ako država članica smatra da zajednička specifikacija iz stavka 1. nije točna u pogledu metoda i kriterija za ocjenjivanje svojstava u odnosu na bitne značajke, o tome obavješćuje Komisiju na način da podnosi detaljno objašnjenje. Komisija ocjenjuje to detaljno objašnjenje i, prema potrebi, može izmijeniti ili staviti izvan snage provedbeni akt u kojem se navodi odgovarajuća norma ili utvrđuje predmetna zajednička specifikacija.
Članak 88.
Određivanje prioriteta u aktivnostima nadzora tržišta i uzajamna pomoć među tijelima
1. Države članice daju prednost aktivnostima nadzora tržišta za građevne proizvode navedene u provedbenom aktu iz članka 85. stavka 1. ove Uredbe. Komisija olakšava koordinaciju napora takvog određivanja prioriteta putem Mreže Unije za sukladnost proizvoda uspostavljene na temelju članka 29. Uredbe (EU) 2019/1020.
2. Tijela za nadzor tržišta država članica osiguravaju da se poduzima sve što je moguće kako bi se drugim tijelima za nadzor tržišta tijekom režima izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu, među ostalim mobilizacijom i slanjem stručnih timova radi privremenog povećanja broja članova osoblja tijela za nadzor tržišta koja zatraže pomoć ili pružanjem logističke potpore poput jačanja kapaciteta za ispitivanje građevnih proizvoda navedenih u provedbenom aktu iz članka 85. stavka 1.
POGLAVLJE XV.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 89.
Delegirani akti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 7., članka 5. stavaka 5., 6. i 10., članka 7. stavaka 1. i 8., članka 9. stavaka 3. i 4., članka 10. stavaka 2. i 4., članka 12., članka 15. stavka 5., članka 22. stavaka 8. i 9., članka 32. stavka 5., članka 75. stavka 1., članka 80. stavka 2. i članka 83. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 7. siječnja 2025. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članak 4. stavka 7., članka 5. stavaka 5., 6. i 10., članka 7. stavaka 1. i 8., članka 9. stavaka 3. i 4., članka 10. stavaka 2. i 4., članka 12., članka 15. stavka 5., članka 22. stavaka 8. i 9., članka 32. stavka 5., članka 75. stavka 1., članka 80. stavka 2. i članka 83. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 7., članka 5. stavka 5., stavka 6. ili stavka 10., članka 7. stavka 1. ili stavka 8., članka 9. stavka 3. ili stavka 4., članka 10. stavka 2. ili stavka 4., članka 12., članka 15. stavka 5., članka 22. stavka 8. ili stavka 9., članka 32. stavka 5., članka 75. stavka 1., članka 80. stavka 2. ili članka 83. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 90.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za građevne proizvode. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
4. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011. u vezi s njezinim člankom 5.
Članak 91.
Elektronički zahtjevi, odluke, dokumentacija i informacije
1. Svi zahtjevi koje prijavljena tijela ili TAB-ovi podnesu ili su im podneseni i odluke koje su ta tijela donijela u skladu s ovom Uredbom mogu se dostaviti u papirnatom obliku ili u uobičajenom elektroničkom formatu pod uvjetom da je potpis u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 910/2014 i ako je osobi koja je potpisnica povjereno da predstavlja tijelo ili gospodarski subjekt, u skladu s pravom država članica odnosno pravom Unije.
2. Sve obveze obavješćivanja u skladu s ovom Uredbom mogu se, osim ako je drukčije navedeno, ispuniti elektroničkim putem. Ako se informacije pružaju elektroničkim putem, informacije se izdaju u uobičajeno čitljivom elektroničkom formatu koji primatelju omogućuje preuzimanje i ispis tih informacija.
Ako je takva obveza utvrđena u skladu s člankom 22. stavkom 7., gospodarski subjekti obveze u pogledu informacija u vezi s dokumentima iz članka 76. stavka 2. ispunjavaju pružanjem digitalne putovnice za proizvode.
Izjava o svojstvima i sukladnosti, kao i opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti dostavljaju se u papirnatom obliku, besplatno, ako to zatraži krajnji korisnik u trenutku kupnje.
Članak 92.
Sankcije
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na slučajeve nesukladnosti s ovom Uredbom i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice do 8. prosinca 2026. obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.
Članak 93.
Evaluacija
Najkasnije 9. siječnja 2033. i zatim barem svakih šest godina Komisija provodi evaluaciju ove Uredbe i njezina doprinosa funkcioniranju unutarnjeg tržišta i poboljšanju okolišne održivosti proizvoda i građevina i izgrađenog okoliša. Tom se evaluacijom, među ostalim, ocjenjuju korelacija ove Uredbe s Uredbom (EU) 2024/1781 te potencijalne okolišne i gospodarske koristi i učinak proširene odgovornosti proizvođača određenih građevnih proizvoda i povrata vlasništva nad viškovima proizvoda i neprodanim proizvodima na razini Unije. Komisija također evaluira učinak primjene ove Uredbe na stanje tržišta za različite kategorije rabljenih proizvoda. Komisija evaluira jesu li sankcije koje primjenjuju države članice učinkovite i stvaraju li fragmentaciju na unutarnjem tržištu. Komisija, prema potrebi, predlaže kako uskladiti te sankcije.
Komisija podnosi izvješće s glavnim zaključcima Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Države članice Komisiji dostavljaju informacije potrebne za pripremu tog izvješća.
Prema potrebi, izvješću se prilaže zakonodavni prijedlog za izmjenu relevantnih odredbi ove Uredbe.
Članak 94.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EU) br. 305/2011 stavlja se izvan snage s učinkom od 8. siječnja 2026., uz iznimku članka 2., članaka od 4. do 9., članaka od 11. do 18., članaka 27. i 28., članaka od 36. do 40., članaka od 47. do 49., članaka 52. i 53., članka 55., članaka od 60. do 64. te uredbe i njezinih priloga III. i V., koji se stavljaju izvan snage s učinkom od 8. siječnja 2040.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XI. ovoj Uredbi.
Članak 95.
Odstupanja i prijelazne odredbe
1. Kontaktne točke za građevne proizvode imenovane u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 smatraju se imenovanima i u skladu s ovom Uredbom.
2. TAB-ovi i prijavljena tijela imenovana ili prijavljena u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 smatraju se imenovanima ili prijavljenima i u skladu s ovom Uredbom. Međutim, države članice koje su ih imenovale dužne su ih iznova ocijeniti i imenovati u skladu sa svojim periodičnim ciklusom ponovnog ocjenjivanja, a najkasnije do 8. siječnja 2030. Primjenjuje se postupak ulaganja prigovora iz članka 51. stavka 5. ove Uredbe.
3. Usklađene norme na koje se upućuje u popisu objavljenom u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 305/2011 koje su na snazi 8. siječnja 2026. ostaju valjane na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011 dok ih Komisija ne povuče ili na drugi način ne stavi izvan snage.
4. Europski dokumenti za ocjenjivanje na koje se upućuje u popisu objavljenom u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 305/2011 do 8. siječnja 2026. ostaju valjani do 9. siječnja 2031., osim ako su prestali važiti iz drugih razloga. Proizvodi se ne stavljaju na tržište na temelju europskih tehničkih ocjena izdanih u skladu s tim europskim dokumentima za ocjenjivanje nakon 9. siječnja 2036.
5. Ako usklađena tehnička specifikacija donesena u skladu s člankom 5. stavkom 8. ili člankom 6. stavkom 1. ove Uredbe obuhvaća isti proizvod i istu predviđenu uporabu kao i europski dokument za ocjenjivanje na koji se upućuje u popisu objavljenom u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 305/2011, europski dokument za ocjenjivanje više se ne upotrebljava za potrebe ove Uredbe, a proizvodi se ne stavljaju na tržište na temelju europskih tehničkih ocjena izdanih u skladu s tim europskim dokumentom za ocjenjivanje.
6. S europskim tehničkim ocjenama izdanim na temelju europskih dokumenata za ocjenjivanje na koje se ne upućuje u popisu objavljenom u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) br. 305/2011 do 8. siječnja 2026. postupa se kao sa zahtjevima za europsku tehničku ocjenu u skladu s ovom Uredbom. Taj prijenos za administrativne potrebe provodi se bez troškova za proizvođača.
7. Potvrde, izvješća o ispitivanju i europske tehničke ocjene izdani u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 mogu se upotrebljavati kao tehnička osnova za dokazivanje sukladnosti proizvoda s ovom Uredbom ako vrsta proizvoda odgovara vrsti proizvoda u skladu s ovom Uredbom, a zahtjevi i metode ocjenjivanja valjani su s obzirom na primjenjive usklađene tehničke specifikacije ili europski dokument za ocjenjivanje. Priznavanje takvih dokumenata moguće je pod uvjetima utvrđenima u članku 62. ove Uredbe koji se primjenjuju mutatis mutandis.
8. Članak 2., članci od 4. do 9., članci od 11. do 18., članci 27. i 28., članci od 36. do 40., članci od 47. do 49., članci 52. i 53., članak 55. i članci od 60. do 64. Uredbe (EU) br. 305/2011 primjenjuju se samo na proizvode obuhvaćene normama iz stavka 3. ovog članka ili na proizvode obuhvaćene europskim dokumentima za ocjenjivanje iz stavka 4. ovog članka.
Za potrebe članka 5. stavka 7., članka 6. stavka 1. i članka 31. stavka 2. ove Uredbe, usklađene norme na koje se upućuje u popisu objavljenom u skladu s člankom 17. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 305/2011 a koje nisu povučene smatraju se usklađenim normama za svojstva.
9. Zahtjevi i obveze gospodarskih subjekata utvrđeni u poglavljima I., II. i III. primjenjivi su samo na određenu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda unutar takve porodice godinu dana nakon datuma donošenja provedbenog akta iz članka 5. stavka 8. kojim se usklađena norma proglašava obveznom ili provedbenog akta iz članka 6. stavka 1. koji obuhvaća tu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda, osim ako je u provedbenom aktu naveden kasniji datum početka primjene. Međutim, gospodarski subjekti mogu odlučiti primjenjivati te usklađene tehničke specifikacije od njihova stupanja na snagu primjenom postupka za dobivanje izjave o svojstvima i sukladnosti.
10. U roku od godine dana nakon datuma početka primjene zahtjeva i obveza u vezi s određenom porodicom proizvoda ili kategorijom proizvoda kako je utvrđeno u stavku 9. ovog članka, Komisija iz Službenog lista Europske unije povlači upućivanja na usklađene norme i europske dokumente za ocjenjivanje ili njihove dijelove objavljene tamo u skladu s člankom 17. stavkom 5. i člankom 22. Uredbe (EU) br. 305/2011 ako obuhvaćaju istu porodicu proizvoda ili kategoriju proizvoda.
Članak 96.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 8. siječnja 2026., uz iznimku članaka od 1. do 4., članka 5. stavaka od 1. do 7., članka 7. stavka 1., članka 9., članka 10., članka 12. stavka 1. prvog podstavka, članka 16. stavka 3., članka 37. stavka 4., članka 63., članka 89. i članka 90. te Priloga I., II., III., IV., VII., IX. i X., koji se primjenjuju od 7. siječnja 2025., i članka 92., koji se primjenjuje od 8. siječnja 2027.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 27. studenoga 2024.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
BÓKA J.
(1) SL C 75, 28.2.2023., str. 159.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 10. travnja 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 5. studenoga 2024.
(3) Uredba (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 89/106/EEZ (SL L 88, 4.4.2011., str. 5.).
(4) SL C 474, 24.11.2021., str. 41.
(5) Direktiva 2014/35/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stavljanje na raspolaganje na tržištu električne opreme namijenjene za uporabu unutar određenih naponskih granica (SL L 96, 29.3.2014., str. 357.).
(6) Direktiva 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost (SL L 96, 29.3.2014., str. 79.).
(7) Direktiva 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ (SL L 153, 22.5.2014., str. 62.).
(8) Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (SL L 11, 15.1.2002., str. 4.).
(9) Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
(10) Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).
(11) Direktiva Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na građevne proizvode (SL L 40, 11.2.1989., str. 12.).
(12) Uredba (EU) 2024/1781 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda, izmjeni Direktive (EU) 2020/1828 i Uredbe (EU) 2023/1542 te stavljanju izvan snage Direktive 2009/125/EZ (SL L, 2024/1781, 28.6.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1781/oj).
(13) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(14) Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
(15) Uredba (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019., str. 1.).
(16) Uredba (EU) 2023/988 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o općoj sigurnosti proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive (EU) 2020/1828 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Vijeća 87/357/EEZ (SL L 135, 23.5.2023., str. 1.).
(17) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(18) Uredba (EU) 2024/2748 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2024. o izmjeni uredbi (EU) br. 305/2011, (EU) 2016/424, (EU) 2016/425, (EU) 2016/426, (EU) 2023/988 i (EU) 2023/1230 u pogledu izvanrednih postupaka za ocjenjivanje sukladnosti, pretpostavku sukladnosti, donošenje zajedničkih specifikacija i nadzor tržišta zbog izvanrednih okolnosti na unutarnjem tržištu (SL L, 2024/2748, 8.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2748/oj).
(19) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(20) Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).
(21) Direktiva 2014/33/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala i sigurnosne komponente za dizala (SL L 96, 29.3.2014., str. 251.).
(22) Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 435, 23.12.2020., str. 1.).
(23) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(24) Uredba (EU) 2024/2747 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2024. o uspostavi okvira mjera povezanih s izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i s otpornosti unutarnjeg tržišta i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2679/98 (Akt o izvanrednim okolnostima na unutarnjem tržištu i otpornosti unutarnjeg tržišta) (SL L, 2024/2747, 8.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2747/oj).
(25) Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).
(26) Direktiva (EU) 2015/1535 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 2015. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (SL L 241, 17.9.2015., str. 1.).
(27) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(28) Uredba (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (Akt o digitalnim uslugama) (SL L 277, 27.10.2022., str. 1.).
(29) Uredba (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (SL L 91, 29.3.2019., str. 1.).
(30) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
(31) Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).
(32) Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
(33) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
(34) Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).
PRILOG I.
Temeljni zahtjevi za građevine
Sljedeći popis temeljnih zahtjeva za građevine uzima se kao temelj za utvrđivanje bitnih značajki proizvoda i za pripremu zahtjeva za normizaciju, usklađenih tehničkih specifikacija i europskih dokumenata za ocjenjivanje.
Ti temeljni zahtjevi za građevine ne predstavljaju obveze za gospodarske subjekte ili države članice.
Za predviđeni vijek trajanja povezan s temeljnim zahtjevima za građevine mora se uzeti u obzir vjerojatni učinak klimatskih promjena.
1. Konstrukcijska cjelovitost građevina
Građevine i njihovi relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se sva relevantna opterećenja i sve njihove kombinacije podnesu i prenesu u tlo na siguran način i bez uzrokovanja uleknuća ili deformacija bilo kojeg dijela građevina ili pomicanja tla kako se ne bi narušila trajnost, otpornost konstrukcije, upotrebljivost i robusnost građevina.
Konstrukcija i konstruktivni elementi građevina projektiraju se, proizvode, izgrađuju, održavaju i rastavljaju ili uklanjaju tako da ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
(a) |
trajni su tijekom predviđenog vijeka trajanja (zahtjev za trajnost); |
(b) |
mogu podnijeti sva djelovanja i utjecaje koji će se vjerojatno pojaviti tijekom izgradnje, upotrebe i rastavljanja ili uklanjanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za otpornost konstrukcije) i neće dovesti do sljedećih pojava:
|
(c) |
ostaju unutar navedenih zahtjeva za upotrebu tijekom svojeg predviđenog vijeka trajanja s odgovarajućim stupnjem pouzdanosti i na troškovno učinkovit način (zahtjev za upotrebljivost); |
(d) |
na odgovarajući način održavaju svoju cjelovitost u štetnim događajima, uključujući potres, eksploziju, požar, udar ili posljedice ljudskih pogrešaka, u mjeri nerazmjernoj izvornom uzroku (zahtjev za robusnost). |
2. Sigurnost građevina u slučaju požara
Građevine i njihovi relevantni dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da se na odgovarajući način spriječi izbijanje požara, uključujući primjerenom upotrebom detektora i alarma. Požar i dim moraju se suzbiti i kontrolirati, a stanari građevine moraju biti zaštićeni od požara i dima. Moraju biti pripremljene odgovarajuće mjere kako bi se osigurao siguran bijeg i evakuacija svih stanara iz građevine.
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da u slučaju požara ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
(a) |
nosivost građevine očuvana je tijekom određenog vremena kako bi stanari imali vremena napustiti zgradu; |
(b) |
osiguran je pristup spasilačkih i hitnih službi i postoje odgovarajuća sredstva za olakšavanje njihova rada; |
(c) |
stvaranje i širenje požara i dima kontrolirani su i ograničeni; |
(d) |
širenje požara na susjedne građevine ograničeno je; |
(e) |
sigurnost spasilačkih i hitnih službi uzeta je u obzir. |
3. Zaštita od štetnih učinaka na higijenu i zdravlje povezanih s građevinama
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom svojeg životnog ciklusa ne budu štetni za higijenu ili zdravlje i sigurnost građevinskih radnika, stanara, posjetitelja ili susjeda, kao rezultat sljedećih pojava:
(a) |
emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih sastojaka ili opasnih čestica, uključujući mikroplastiku, u unutarnji zrak; |
(b) |
emisije opasnog zračenja u zatvorenom okruženju; |
(c) |
otpuštanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje inače imaju negativan utjecaj na pitku vodu; |
(d) |
prodiranja vlage u unutrašnjost građevina; |
(e) |
pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u zatvorenom okruženju. |
4. Sigurnost i pristupačnost građevina
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom svojeg životnog ciklusa ne predstavljaju neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja pri uporabi ili pogonu, uključujući klizanje, pad, sudar, opekline, električni udar i povrede nastale uslijed pada ili loma dijelova uzrokovanih vanjskim čimbenicima kao što su ekstremni vremenski uvjeti ili eksplozije.
Posebno, građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi za osobe s invaliditetom i osobe smanjene pokretljivosti ili orijentacije.
5. Otpornost na prolaz zvuka i akustična svojstva građevina
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom svojeg životnog ciklusa pružaju razumnu zaštitu od štetnog zvučnog opterećenja koje se prenosi zrakom ili materijalima iz drugih dijelova iste građevine ili iz izvora izvan konstrukcije. Ta zaštita osigurava da to zvučno opterećenje:
(a) |
ne dovodi do neposrednih ili kroničnih rizika za ljudsko zdravlje; |
(b) |
da stanari i ljudi koji se nalaze u blizini mogu spavati, odmarati i baviti se svojim uobičajenim aktivnostima u zadovoljavajućim uvjetima. |
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni i održavani tako da osiguravaju dovoljnu apsorpciju i odbijanje zvuka u slučaju kad se zahtijevaju ta akustična svojstva.
6. Energetska učinkovitost i toplinska svojstva građevina
Građevine, uključujući automatizirane procese u njima, i njihove instalacije grijanja, hlađenja, rasvjete i ventilacije moraju biti projektirane, izgrađene i održavane tako da je količina energije koju trebaju tijekom faze uporabe mala, uzimajući u obzir sljedeće:
(a) |
cilj za zgrade približno nulte energije i zgrade s nultim emisijama u Uniji; |
(b) |
klimatske uvjete u otvorenom okruženju; |
(c) |
klimatske uvjete u zatvorenom okruženju. |
7. Emisije u vanjsko okruženje građevina
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom svojeg životnog ciklusa ne predstavljaju rizik za vanjsko okruženje, kao rezultat sljedećeg:
(a) |
otpuštanja opasnih tvari, mikroplastike ili zračenja u zrak, podzemne vode, morske vode, površinske vode ili tlo; |
(b) |
pogrešnog ispuštanja otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogrešnog zbrinjavanja krutog ili tekućeg otpada u vanjskom okruženju; |
(c) |
oštećenja zgrade, uključujući oštećenje zbog prijenosa zagađivača vodom u temelje zgrade; |
(d) |
ispuštanja emisija stakleničkih plinova u atmosferu. |
8. Održiva uporaba prirodnih izvora u građevinama
Građevine i svi njihovi dijelovi moraju biti projektirani, izgrađeni, upotrijebljeni, održavani i rastavljeni ili uklonjeni tako da tijekom njihova životnog ciklusa upotreba prirodnih izvora bude održiva i osigurava sljedeće:
(a) |
što veće povećanje resursno učinkovite uporabe sirovina i sekundarnih materijala visoke okolišne održivosti; |
(b) |
što veće smanjenje ukupne količine upotrijebljenih sirovina; |
(c) |
što veće smanjenje ukupne količine ugrađene energije; |
(d) |
što veće smanjenje nastalog otpada; |
(e) |
što veće smanjenje ukupne uporabe pitke i sanitarne vode; |
(f) |
što veće povećanje ponovne uporabe ili mogućnosti recikliranja građevine, djelomično ili u cijelosti, te njezinih materijala nakon rastavljanja ili uklanjanja; |
(g) |
jednostavnost rastavljanja. |
PRILOG II.
Unaprijed određene okolišne bitne značajke
Usklađene tehničke specifikacije i europski dokumenti za ocjenjivanje obuhvaćaju sljedeći popis unaprijed određenih okolišnih bitnih značajki povezanih s ocjenjivanjem životnog ciklusa proizvoda:
(a) |
učinke klimatskih promjena – ukupno; |
(b) |
učinke klimatskih promjena – fosilna goriva; |
(c) |
učinke klimatskih promjena – biogeno; |
(d) |
učinke klimatskih promjena – uporaba zemljišta i prenamjena zemljišta; |
(e) |
oštećenje ozonskog omotača; |
(f) |
potencijal zakiseljavanja; |
(g) |
eutrofikaciju slatkih voda; |
(h) |
eutrofikaciju morskih voda; |
(i) |
kopnenu eutrofikaciju; |
(j) |
fotokemijski ozon; |
(k) |
iscrpljivanje abiotičkih resursa – minerali, metali; |
(l) |
iscrpljivanje abiotičkih resursa – fosilna goriva; |
(m) |
uporabu vode; |
(n) |
čestice; |
(o) |
ionizirajuće zračenje, ljudsko zdravlje; |
(p) |
ekotoksičnost, slatke vode; |
(q) |
toksičnost za ljude, kancerogene učinke; |
(r) |
toksičnost za ljude, nekancerogene učinke; |
(s) |
učinke povezane s uporabom zemljišta. |
Usklađene tehničke specifikacije također obuhvaćaju, u mjeri u kojoj je to moguće, unaprijed određenu okolišnu bitnu značajku sposobnosti privremenog vezanja ugljika i drugog uklanjanja ugljika.
PRILOG III.
Zahtjevi za proizvode
1. Zahtjevi za proizvode kojima se osiguravaju ispravno funkcioniranje i svojstva
1.1 |
Usklađenim tehničkim specifikacijama donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 1. može se, primjereno proizvodima koje obuhvaćaju, odrediti da proizvodi moraju biti projektirani, proizvedeni i pakirani tako da se tijekom životnog ciklusa proizvoda ispunjava jedan ili više sljedećih zahtjeva u pogledu funkcioniranja i svojstava u skladu s najnovijim dostignućima i u mjeri u kojoj to nije obuhvaćeno drugim pravnim aktima Unije:
|
1.2 |
Dobrovoljnim usklađenim normama za zahtjeve za proizvode iz članka 7. stavka 3. i zajedničkim specifikacijama kojima se stvara pretpostavka sukladnosti utvrđuje se kako se zahtjevi u skladu s točkom 1.1. mogu ispuniti, na primjer, na sljedeći način:
|
1.3 |
Pri navođenju zahtjeva za proizvode u pogledu funkcionalnosti i svojstava, oni se u usklađenim tehničkim specifikacijama mogu razlikovati na temelju razreda svojstava. |
2. Zahtjevi za sigurnost proizvodâ
Sigurnost se odnosi na stručnjake (radnike) i nestručnjake (potrošače, stanare) dok prenose, ugrađuju, održavaju, upotrebljavaju ili rastavljaju proizvod te dok obrađuju proizvod za kraj njegova vijeka trajanja ili njegovu ponovnu uporabu ili recikliranje.
2.1 |
Usklađenim tehničkim specifikacijama utvrđenim delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1. može se, primjereno proizvodima koje obuhvaćaju, odrediti da proizvodi moraju biti projektirani, proizvedeni i pakirani tako da se tijekom životnog ciklusa proizvoda rješava jedan ili više inherentnih rizika za sigurnost proizvodâ u skladu s najnovijim dostignućima i u mjeri u kojoj one nisu obuhvaćene drugim pravnim aktima Unije:
|
2.2 |
Dobrovoljnim usklađenim normama i zajedničkim specifikacijama kojima se stvara pretpostavka sukladnosti utvrđuje se kako se zahtjevi u skladu s točkom 2.1. mogu ispuniti, na primjer, na sljedeći način:
|
2.3 |
Pri navođenju zahtjeva za sigurnost proizvodâ, oni se u usklađenim tehničkim specifikacijama mogu razlikovati na temelju njihovih razreda svojstava. |
3. Okolišni zahtjevi za proizvode
Okoliš se odnosi na ekstrakciju i proizvodnju materijala, proizvodnju proizvoda, prijevoz materijala i proizvoda, njegovo održavanje, njegov potencijal da ostane unutar kružnoga gospodarstva što je duže moguće i njegovu fazu završetka vijeka trajanja.
3.1 |
Usklađenim tehničkim specifikacijama utvrđenima delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1. može se, primjereno proizvodima koje obuhvaćaju, odrediti da proizvodi moraju biti projektirani, proizvedeni i pakirani tako da se tijekom životnog ciklusa proizvoda rješava jedan ili više inherentnih okolišnih aspekata proizvodâ kad god je to moguće bez gubitka sigurnosti ili prevladavanjem negativnog utjecaja na okoliš i u mjeri u kojoj to nije obuhvaćeno drugim pravnim aktima Unije:
|
3.2 |
Dobrovoljnim usklađenim normama i zajedničkim specifikacijama kojima se stvara pretpostavka sukladnosti utvrđuje se kako se zahtjevi u skladu s točkom 3.1. mogu ispuniti, na primjer, na sljedeći način:
|
3.3 |
Pri navođenju okolišnih zahtjeva za proizvode, oni se u usklađenim tehničkim specifikacijama mogu razlikovati na temelju njihovih razreda svojstava. |
PRILOG IV.
Opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti
1. Opće informacije o proizvodu
1.1 |
Identifikacija proizvoda: jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda. |
1.2 |
Opis proizvoda:
|
1.3 |
Podatci za kontakt proizvođača ili ovlaštenog zastupnika:
|
1.4 |
Ako se razlikuju od točke 1.3., podatci za kontakt proizvođača ili ovlaštenog zastupnika zaduženog za:
|
1.5 |
Podatci za kontakt kontaktne točke za građevne proizvode u državi članici u kojoj se proizvod stavlja na raspolaganje. |
2. Upute za uporabu i informacije o sigurnosti
2.1 |
Sigurnost tijekom transporta, ugradnje, demontaže, održavanja, rastavljanja i uklanjanja:
|
2.2 |
Kompatibilnost i integracija u sustave ili komplete:
|
2.3 |
Potrebe za održavanjem radi održavanja svojstava proizvoda tijekom njegova vijeka trajanja:
|
2.4 |
Sigurnost tijekom uporabe:
|
2.5 |
Osposobljavanje i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni za sigurnu uporabu. |
2.6 |
Mogućnosti ublažavanja rizika koji nadilaze točke od 2.1. do 2.5. |
2.7 |
Preporuke za proizvod koje se odnose na njegov:
|
2.8 |
Ako je primjenjivo, informacije o svojstvima proizvoda izmjerenima u pogledu njegova učinka klimatskih promjena – ukupno, kako je navedeno u Prilogu II. točki (a), i toksičnosti za ljude, kancerogenih učinaka, kako je navedeno u Prilogu II. točki (q). |
3. |
Informacije o elementima navedenima u točki 2. moraju biti dovoljne, i u smislu količine i u smislu kvalitete, kako bi se potencijalnim kupcima omogućilo donošenje informiranih odluka prije kupnje, uključujući informacije o potrebnoj količini, ugradnji, uporabi, održavanju, rastavljanju, ponovnoj uporabi i recikliranju predmetnog proizvoda. Te informacije mogu sadržavati sve crteže, dijagrame, opise i objašnjenja potrebna kako bi ih se razumjelo.
Njima se, prema potrebi i koliko je to moguće, uzimaju u obzir potrebe projektanata, tijela nadležnih za gradnju, građevinskih stručnjaka, nadzornih tijela za gradnju, potrošača i drugih korisnika, stanara, upravitelja i stručnjaka za održavanje. |
4. |
U smjernicama i tehničkim pojedinostima izdanim u skladu s člankom 9. stavkom 2. također se preporučuje gdje te informacije trebaju biti navedene. To je na mjestu gdje je najmanja vjerojatnost da neće biti primijećene. |
PRILOG V.
Izjava o svojstvima i sukladnosti iz članka 15. (1)
Naziv proizvođača
Šifra izjave … (2)
Verzija br. … (3)
Datum te verzije …
1.
Opis proizvoda
(a) |
jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda te, ako je dostupan, kontrolni ili serijski broj; |
(b) |
kategorija proizvoda, kako je definirano u usklađenim tehničkim specifikacijama ili europskim dokumentima za ocjenjivanje; |
(c) |
deklarirana uporaba proizvoda u okviru primjenjive usklađene tehničke specifikacije ili europskog dokumenta za ocjenjivanje; |
(d) |
nazivne dimenzije ili klasifikacija proizvoda; |
(e) |
ključni dijelovi proizvoda, ako je primjenjivo; |
(f) |
procijenjeni prosječni i minimalni vijek trajanja za deklariranu uporabu (trajnost); |
(g) |
varijante, ako postoje, i njihovi opisi; |
(h) |
ako je proizvod bio prethodno ugrađen u neku građevinu, datum i mjesto posljednje demontaže. |
2.
Trajne poveznice ili nosači podataka koji se odnose na sljedeće, osim ako su informacije dostupne u digitalnoj putovnici za proizvode u skladu s člankom 76.:
(a) |
proizvođačeve registracije proizvoda u bazama podataka Unije, ako postoje; |
(b) |
informacije koje treba navesti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, ako je primjenjivo; |
(c) |
opće informacije o proizvodu, upute za uporabu i informacije o sigurnosti u skladu s Prilogom IV. |
3.
Proizvođač:
(a) |
ime; |
(b) |
registrirani trgovački naziv; |
(c) |
registrirano mjesto poslovanja; |
(d) |
poštanska adresa; |
(e) |
telefon; |
(f) |
adresa e-pošte; |
(g) |
internetske stranice. |
4.
Ovlašteni zastupnik, ako je primjenjivo:
(a) |
ime; |
(b) |
registrirani trgovački naziv; |
(c) |
registrirano mjesto poslovanja; |
(d) |
poštanska adresa; |
(e) |
telefon; |
(f) |
adresa e-pošte; |
(g) |
internetske stranice. |
5.
Prijavljeno tijelo ili tijela, ako je primjenjivo:
(a) |
ime; |
(b) |
identifikacijski broj; |
(c) |
registrirani trgovački naziv, ako je dostupan; |
(d) |
registrirano mjesto poslovanja; |
(e) |
poštanska adresa; |
(f) |
telefon; |
(g) |
adresa e-pošte; |
(h) |
internetske stranice. |
6.
Tijelo za tehničko ocjenjivanje („TAB”), ako je primjenjivo:
(a) |
ime; |
(b) |
identifikacijski broj; |
(c) |
registrirani trgovački naziv, ako je dostupan; |
(d) |
mjesto poslovanja; |
(e) |
poštanska adresa; |
(f) |
telefon; |
(g) |
adresa e-pošte; |
(h) |
internetske stranice. |
7.
Upućivanje na potvrde ili izvješća o validaciji koja izdaju prijavljena tijela i TAB ovi.
8.
Tehnički referentni dokumenti:
(a) |
usklađene tehničke specifikacije kojima se utvrđuju bitne značajke koje se primjenjuju (referentni broj i datum izdavanja); ili |
(b) |
primijenjeni europski dokument za ocjenjivanje (referentni broj i datum izdavanja) i izdana europska tehnička ocjena (TAB, referentni broj i datum izdavanja). |
9.
Deklarirana svojstva i značajke održivosti:
(a) |
potpuni popis bitnih značajki, kako je određeno u usklađenoj tehničkoj specifikaciji ili europskom dokumentu za ocjenjivanje za predmetnu kategoriju proizvoda za koju su deklarirana svojstva te za primjenjivi sustav ocjenjivanja i provjere koji se na njih primjenjuje; |
(b) |
svojstva proizvoda prema izračunatim vrijednostima, razinama ili razredima ili u opisu. Predmetne vrijednosti, razine ili razredi reproduciraju se u samoj izjavi o svojstvima i stoga se ne mogu izraziti samo upućivanjem na druge dokumente. Ako za bitne značajke nije deklarirano svojstvo, na mjesto predviđeno za navođenje vrijednosti upisuje se riječ „NULL”. Svojstva strukturnog ponašanja proizvoda mogu se izraziti upućivanjem na priloženu proizvodnu dokumentaciju ili konstrukcijski izračun; |
(c) |
okolišna održivost izražena za primjenjive bitne značajke primjenjivih modula životnog ciklusa, u skladu s člankom 15. stavkom 2.; |
(d) |
upućivanje na upotrijebljenu verziju softvera koji je osigurala Komisija. |
10.
Primjenjivi zahtjevi za proizvode utvrđeni usklađenim tehničkim specifikacijama, primjenjivi sustav ocjenjivanja i provjere koji se na njih primjenjuje te upućivanje na primijenjenu dobrovoljnu usklađenu normu ili zajedničke specifikacije ili njihove dijelove, uključujući datum.Ako je primjenjivo, informacije o svojstvima proizvoda izmjerene s obzirom na njegove zahtjeve za proizvode.
11.
Izjave:
(a) |
svojstvo utvrđenoga proizvoda u skladu je s deklariranim svojstvima iz točke 9.; |
(b) |
podatci o održivosti utvrđenoga proizvoda ispravno su izračunati na temelju pravila o kategoriji proizvoda koja se na njega primjenjuju; |
(c) |
utvrđeni proizvod u skladu je sa zahtjevima iz točke 10. |
Za proizvođača i u njegovo ime potpisao:
[ime, funkcija (4)]
U [mjesto]
dana [datum izdavanja]
[potpis]
(1) Ako se izjava o svojstvima i sukladnosti izdaje za proizvod koji ne podliježe zahtjevima za proizvod utvrđenima delegiranim aktima iz članka 7. stavka 1., izuzimaju se točka 10. i točka 11. podtočka (c).
(2) Upotrebljava se samo jedna jedinstvena, nedvosmislena šifra izjave po vrsti proizvoda, čak i ako postoje varijante, pri čemu su varijante varijacije vrste proizvoda koje ne utječu na svojstva ili sukladnost proizvoda.
(3) Mogu se izdati različite verzije, npr. kako bi se ispravile pogreške ili dodale komplementarne informacije.
(4) Osoba koja potpisuje mora u skladu s nacionalnim pravom biti ovlaštena za zastupanje proizvođača, bilo na temelju ovlaštenja bilo na temelju svoje uloge pravnog zastupnika.
PRILOG VI.
Postupak za zahtjeve za europsku tehničku ocjenu i za donošenje europskog dokumenta za ocjenjivanje
1. Zahtjev za europsku tehničku ocjenu
1.1 |
U slučaju kad proizvođač bilo kojem TAB-u podnese zahtjev za europsku tehničku ocjenu proizvoda te nakon što su proizvođač i TAB („odgovorni TAB”) potpisali sporazum o poslovnoj tajni i povjerljivosti, osim ako proizvođač odluči drukčije, proizvođač odgovornom TAB-u dostavlja tehničku dokumentaciju u kojoj je opisan proizvod, njegova uporaba kako ju je predvidio proizvođač i detalji kontrole tvorničke proizvodnje koju proizvođač namjerava primijeniti; |
1.2 |
U slučaju kad skupina ili udruženje proizvođača („Skupina”) podnese zahtjev za europsku tehničku ocjenu, zahtjev upućuje organizaciji TAB-ova koji će Skupini predložiti TAB koji će djelovati kao odgovorni TAB. Skupina može prihvatiti predloženi TAB ili zatražiti od organizacije TAB-ova da predloži alternativni TAB. Nakon što Skupina prihvati odgovorni TAB koji je predložila organizacija TAB-ova, članovi Skupine potpisuju sporazum o poslovnoj tajni i povjerljivosti s tim TAB-om, osim ako Skupina odluči drugačije, te Skupina odgovornom TAB-u dostavlja tehničku dokumentaciju u kojoj je opisan proizvod, njegova uporaba kako ju je predvidjela Skupina i detalji kontrole tvorničke proizvodnje koju Skupina namjerava primijeniti; |
1.3 |
Ako ne postoji zahtjev za europsku tehničku ocjenu, kad Komisija započne izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje, organizaciji TAB-ova dostavlja tehničku dokumentaciju u kojoj je opisan proizvod, njegova uporaba i detalji koji će se početi primjenjivati. Organizacija TAB-ova zajedno s Komisijom dogovara koji će TAB djelovati kao odgovorni TAB. |
2. Ugovor
Za proizvode navedene u članku 33. stavku 1. točki (c) u roku od mjesec dana od primitka tehničke dokumentacije u slučajevima iz točaka 1.1. i 1.2. između proizvođača ili Skupine i odgovornog TAB-a sklapa se ugovor o izradi europske tehničke ocjene, u kojem se navodi program rada za sastavljanje europskog dokumenta za ocjenjivanje, koji sadržava:
(a) |
organizaciju rada unutar organizacije TAB-ova; |
(b) |
sastav radne skupine koja će se uspostaviti unutar organizacije TAB-ova, imenovane za predmetnu porodicu proizvoda; te |
(c) |
koordinaciju TAB-ova. |
U slučaju iz točke 1.3. odgovorni TAB Komisiji dostavlja program rada za izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje istog sadržaja i u istom roku. Komisija nakon toga ima 30 radnih dana da nadležnom TAB-u dostavi svoja opažanja o programu rada, a odgovorni TAB dužan je u skladu s tim izmijeniti program rada.
3. Obavijest o programu rada
U slučajevima iz točaka 1.1. i 1.2. te nakon sklapanja ugovora s proizvođačem i sa Skupinom, organizacija TAB-ova obavješćuje Komisiju o programu rada za izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje i o planu njegove izvedbe, uz naznaku programa ocjenjivanja. Navedena obavijest šalje se unutar tri mjeseca od datuma kada je TAB primio zahtjev za europsku tehničku ocjenu, nakon čega TAB pokreće postupak iz točaka 1.1 i 1.2.
U slučaju iz točke 1.3. organizacija TAB-ova podnosi Komisiji program rada za izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje s istim sadržajem i u istom roku kao što je navedeno u prethodnom podstavku. Komisija u roku od 30 radnih dana organizaciji TAB-ova šalje svoja opažanja o programu rada. Nakon što je odgovornom TAB-u ili organizaciji TAB-ova pružena mogućnost očitovanja, odgovorni TAB u skladu s tim mijenja program rada.
4. Nacrt europskog dokumenta za ocjenjivanje
Organizacija TAB-ova s pomoću radne skupine koju koordinira odgovorni TAB dovršava nacrt europskog dokumenta za ocjenjivanje, koji dostavlja predmetnim stranama u roku od šest mjeseci od dana kad je Komisija bila obaviještena o programu rada u slučajevima iz točaka 1.1. i 1.2. ili od dana kad je Komisija odgovornom TAB-u dostavila svoja opažanja o programu rada u slučaju iz točke 1.3.
5. Sudjelovanje Komisije
Predstavnik Komisije može kao promatrač sudjelovati u svim dijelovima provedbe programa rada. Komisija u bilo kojoj fazi može zatražiti da organizacija TAB-ova prekine ili izmijeni postupak izrade određenog europskog dokumenta za ocjenjivanje ako njegova izrada nije u skladu s ovom Uredbom ili ako pristup nije učinkovit ili djelotvoran u smislu resursa i konačne primjenjivosti. Komisija može u bilo kojoj fazi zatražiti organizaciju TAB-ova da spoji paralelne postupke za razvoj europskih dokumenata za ocjenjivanje ili da jedan postupak podijeli na dva kako bi se povećala jasnoća ili osigurala učinkovitost procesa izrade ili buduće primjene dokumenta za ocjenjivanje o kojem je riječ.
Ako uključeni TAB-ovi unutar utvrđenog roka nisu suglasni u pogledu europskog dokumenta za ocjenjivanje, organizacija TAB-ova podnosi predmet Komisiji kako bi se pronašlo rješenje, što može uključivati upute organizaciji TAB-ova o tome kako da dovrši taj posao.
6. Savjetovanje s državama članicama
U slučaju iz točke 1.3. Komisija obavješćuje države članice o izradi europskog dokumenta za ocjenjivanje nakon dovršetka programa rada za njega. Kad se to zatraži, države članice mogu prema potrebi sudjelovati u njegovoj provedbi. Opažanja država članica dostavljaju se Komisiji, koja ih razmatra. Komisija obavješćuje organizaciju TAB-ova o svakoj izmjeni programa rada koju je Komisija zatražila i s kojom se složila, unutar vremenskog roka koji je Komisija dobila za očitovanje o programu rada prije početka izrade europskog dokumenta za ocjenjivanje.
7. Produženje i odgoda
Radna skupina izvješćuje organizaciju TAB-ova i Komisiju o svakom kašnjenju u vezi s rokovima utvrđenima u točkama od 1. do 4. ovog Priloga.
Ako se produženje rokova za izradu europskog dokumenta za ocjenjivanje može opravdati, posebno nepostojanjem odluke Komisije o primjenjivom sustavu ocjenjivanja i provjere za proizvod ili potrebom za razvojem nove ispitne metode, Komisija utvrđuje produženi rok.
8. Izmjene i donošenje nacrta europskog dokumenta za ocjenjivanje
8.1 |
U slučajevima iz točaka 1.1. i 1.2. odgovorni TAB šalje nacrt europskog dokumenta za ocjenjivanje proizvođaču ili Skupini, ovisno o slučaju, koji zatim imaju 20 radnih dana da odgovore na njega. Nakon toga, organizacija TAB-ova mora:
|
8.2 |
U slučaju iz točke 1.3. odgovorni TAB mora:
|
9. Komisijina ocjena nacrta europskog dokumenta za ocjenjivanje
Komisija ocjenjuje podneseni nacrt europskog dokumenta za ocjenjivanje i u roku od 30 radnih dana od primitka dostavlja svoja opažanja organizaciji TAB-ova. Organizacija TAB-ova, nakon što joj je pružena mogućnost očitovanja, u skladu s tim mijenja nacrt te ponovno šalje primjerke izmijenjenog nacrta europskog dokumenta za ocjenjivanje u skladu s točkom 8.1. podtočkom (c) te točkom 8.2. podtočkom (b).
10. Donošenje konačnog europskog dokumenta za ocjenjivanje i objava
Organizacija TAB-ova donosi konačni europski dokument za ocjenjivanje i Komisiji šalje primjerak, zajedno s prijevodom njegova naslova na svim službenim jezicima Unije kako bi se upućivanje na njega bez odgode objavilo u Službenom listu Europske unije.
Organizacija TAB-ova objavljuje europski dokument za ocjenjivanje u roku od 90 dana od datuma donošenja, na jednom ili više jezika Unije, i u najmanju ruku osigurava njegovu dostupnost dok sve europske tehničke ocjene koje se na njemu temelje ne prestanu biti valjane.
PRILOG VII.
Popis porodica proizvoda
ŠIFRA |
PORODICA PROIZVODA |
1 |
PREDGOTOVLJENI OBIČNI/LAGANI/AUTOKLAVIRANI PORASTO BETONSKI PROIZVODI. |
2 |
VRATA, PROZORI, ZAKLOPCI, ULAZNA VRATA I SRODNI PROIZVODI. |
3 |
MEMBRANE, UKLJUČUJUĆI NANIJETE U TEKUĆEM STANJU, I SKLOPOVI (ZA KONTROLU VODE I/ILI VODENE PARE). |
4 |
PROIZVODI ZA TOPLINSKU IZOLACIJU. SPREGNUTI IZOLACIJSKI SKLOPOVI/SUSTAVI. |
5 |
KONSTRUKCIJSKI LEŽAJEVI. SVORNJACI ZA KONSTRUKCIJSKE ZGLOBOVE. |
6 |
DIMNJACI, DIMOVODI I POSEBNI PROIZVODI. |
7 |
GIPSANI PROIZVODI. |
8 |
GEOTEKSTILI, GEOMEMBRANE I SRODNI PROIZVODI. |
9 |
OVJEŠENE FASADE/OBLOGE/ZABRTVLJENE STAKLENE KONSTRUKCIJE. |
10 |
PRIČVRŠĆENA PROTUPOŽARNA OPREMA (POŽARNI ALARMI/DETEKTORI, PRIČVRŠĆENI PROTUPOŽARNI PROIZVODI, PROIZVODI ZA KONTROLU POŽARA I DIMA I SUZBIJANJE EKSPLOZIJE). |
11 |
SANITARNI UREĐAJI. |
12 |
PRIČVRŠĆENA PROMETNA OPREMA: CESTOVNA OPREMA. |
13 |
PROIZVODI OD KONSTRUKCIJSKOG DRVA/ELEMENTI I POMOĆNI DIJELOVI. |
14 |
PANELI NA OSNOVI DRVA I ELEMENTI. |
15 |
CEMENT, GRAĐEVNA VAPNA I DRUGA HIDRAULIČKA VEZIVA. |
16 |
ČELIK ZA ARMIRANJE I PREDNAPINJANJE BETONA (I POMOĆNI DIJELOVI). SKLOPOVI ZA NAKNADNO NAPINJANJE. |
17 |
ZIDARSKI I SRODNI PROIZVODI. ZIDNI ELEMENTI, MORTOVI I POMOĆNI DIJELOVI. |
18 |
PROIZVODI ZA ODVODNJU OTPADNIH VODA. |
19 |
PODNE OBLOGE. |
20 |
KONSTRUKCIJSKI METALNI PROIZVODI I POMOĆNI DIJELOVI. |
21 |
UNUTARNJE I VANJSKE ZIDNE I STROPNE OBLOGE. SKLOPOVI UNUTARNJIH PREGRADA. |
22 |
KROVNI POKROVI, KROVNI SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI. KROVNI SKLOPOVI. |
23 |
PROIZVODI ZA GRADNJU CESTA. |
24 |
AGREGATI. |
25 |
GRAĐEVNI ADHEZIVI. |
26 |
PROIZVODI SRODNI S BETONOM, MORTOM I INJEKCIJSKOM MASOM. |
27 |
UREĐAJI ZA GRIJANJE PROSTORA. |
28 |
CIJEVI, SPREMNICI I POMOĆNI DIJELOVI KOJI NISU U DODIRU S VODOM NAMIJENJENOM ZA LJUDSKU POTROŠNJU. |
29 |
GRAĐEVNI PROIZVODI U DODIRU S VODOM NAMIJENJENOM ZA LJUDSKU POTROŠNJU. |
30 |
PROIZVODI OD RAVNOG STAKLA, PROFILIRANOG STAKLA I STAKLENIH BLOKOVA. |
31 |
KABELI ZA STRUJU, KONTROLU I KOMUNIKACIJE. |
32 |
BRTVILA ZA SPOJEVE. |
33 |
PROIZVODI ZA PRIČVRŠĆENJE. |
34 |
SKLOPOVI I JEDINICE ZGRADA I PREDGOTOVLJENI ELEMENTI. |
35 |
PROIZVODI ZA ZAUSTAVLJANJE POŽARA, BRTVLJENJE I ZAŠTITU OD POŽARA. PROIZVODI ZA USPORAVANJE POŽARA. |
36 |
FIKSNE LJESTVE. |
PRILOG VIII.
Zahtjevi za TAB-ove
TAB-ovi moraju biti sposobni ispuniti sljedeće zadatke i zahtjeve:
Nadležnost |
Opis poslova |
Zahtjev |
||||||||||||||||
|
Identificiranje mogućih rizika i koristi od uporabe inovativnih proizvoda za koje ne postoje utvrđeni/konsolidirani tehnički podatci u vezi s njihovim svojstvima pri ugradnji u građevine. |
TAB se mora uspostaviti na temelju nacionalnog prava i imati pravnu osobnost. Mora biti neovisan od dionika i svih posebnih interesa. TAB ima osoblje koje ima:
Naknada dodijeljena osoblju TAB-a ne ovisi o broju provedenih ocjenjivanja niti o rezultatima takvih ocjenjivanja. |
||||||||||||||||
|
Pretvoriti rezultate analiza rizika u tehničke kriterije za evaluaciju ponašanja i svojstava proizvoda u vezi s ispunjenjem primjenjivih nacionalnih zahtjeva; pružiti tehničke informacije potrebne sudionicima u procesu izgradnje kao mogućim korisnicima proizvoda (proizvođači, projektanti, podugovaratelji, instalateri). |
|||||||||||||||||
|
Osmisliti i ocijeniti prikladne metode (testove ili izračune) za ocjenjivanje svojstava bitnih značajki proizvoda, vodeći računa o trenutačnom stanju predmeta. |
|||||||||||||||||
|
Razumjeti proizvodni proces konkretnog proizvoda i provesti njegovu evaluaciju kako bi se identificirale prikladne mjere kojima se osigurava stalnost proizvoda tijekom tog proizvodnog procesa. |
TAB ima osoblje s odgovarajućim znanjem o odnosu između proizvodnih procesa i značajki proizvoda u pogledu kontrole tvorničke proizvodnje. |
||||||||||||||||
|
Ocijeniti svojstva bitnih značajki proizvoda na temelju usklađenih metoda prema usklađenim kriterijima. |
Osim zahtjeva navedenih u točkama 1., 2. i 3., TAB ima pristup potrebnim sredstvima i opremi za ocjenjivanje svojstava bitnih značajki proizvoda unutar porodica proizvoda za koje će biti imenovan. |
||||||||||||||||
|
Pružiti dosljednost, pouzdanost, objektivnost i sljedivost stalnom primjenom odgovarajućih metoda upravljanja. |
TAB mora sadržavati:
|
PRILOG IX.
Sustavi ocjenjivanja i provjere
Proizvođač mora u skladu s člankom 22. stavkom 1. ispravno odrediti vrstu proizvoda i primijeniti odgovarajuću kategoriju proizvoda na temelju primjenjive usklađene tehničke specifikacije ili europskog dokumenta za ocjenjivanje. Ako je prijavljeno tijelo uključeno u ocjenjivanje i provjeru, prijavljeno tijelo u skladu s člankom 55. stavkom 1. provjerava je li vrsta proizvoda ispravno određena i je li odgovarajuća kategorija proizvoda pravilno primijenjena.
1. Sustav 1+:
Potpuna kontrola od strane prijavljenog tijela uključujući revizijsko ispitivanje uzoraka
(a) |
Proizvođač provodi:
|
(b) |
Prijavljeno tijelo donosi odluku o izdavanju, ograničavanju, suspenziji ili povlačenju potvrde o stalnosti svojstava i sukladnosti proizvoda na temelju:
|
2. Sustav 1
Potpuna kontrola od strane prijavljenog tijela bez revizijskog ispitivanja uzoraka
(a) |
Proizvođač provodi:
|
(b) |
Prijavljeno tijelo donosi odluku o izdavanju, ograničavanju, suspenziji ili povlačenju potvrde o stalnosti svojstava i sukladnosti proizvoda na temelju:
|
3. Sustav 2+
Prijavljeno tijelo usredotočuje se na kontrolu tvorničke proizvodnje
(a) |
Proizvođač provodi:
|
(b) |
Prijavljeno tijelo donosi odluku o izdavanju, ograničavanju, suspenziji ili povlačenju potvrde o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje na temelju:
|
4. Sustav 3+
Prijavljeno tijelo kontrolira ocjenjivanje okolišne održivosti
(a) |
Proizvođač provodi:
|
(b) |
Prijavljeno tijelo donosi odluku o izdavanju, ograničavanju, suspenziji ili povlačenju izvješća o validaciji na temelju:
|
5. Sustav 3
Prijavljeno tijelo usredotočuje se na određivanje vrste proizvoda
(a) |
Proizvođač provodi:
|
(b) |
Prijavljeno tijelo donosi odluku o izdavanju, ograničavanju, suspenziji ili povlačenju potvrde o svojstvima i sukladnosti proizvoda na temelju:
|
6. Sustav 4
Samoprovjera i samopotvrda proizvođača
(a) |
Proizvođač provodi:
|
(b) |
Prijavljeno tijelo nema zadataka. |
7. |
Primjenjuju se sljedeća horizontalna pravila koja se odnose na neke ili sve navedene sustave:
|
PRILOG X.
Bitne značajke horizontalne prirode
U nastavku su navedene skupine bitnih značajki horizontalne prirode koje su razvijene na temelju priloga I. i II. za primjenu ove Uredbe.
1. |
Reakcija na požar. |
2. |
Otpornost na požar. |
3. |
Svojstva pri vanjskom požaru. |
4. |
Apsorpcija buke. |
5. |
Ispuštanje i sadržaj opasnih tvari. |
6. |
Okolišna održivost. |
PRILOG XI.
Korelacijske tablice
Tablica 1.: Uredba (EU) br. 305/2011 > ova Uredba
Uredba (EU) br. 305/2011 |
Ova Uredba |
Članak 1. |
Članak 1. |
Članak 2. |
Članak 3. |
Članak 3. |
Članak 4. stavak 4. |
Članak 4. |
Članak 13. |
Članak 5. |
Članak 14. |
Članak 6. |
Članak 15. |
Članak 7. |
Članak 16. |
Članak 8. |
Članak 17. |
Članak 9. |
Članak 18. |
Članak 10. |
Članak 72. |
Članak 11. |
Članci 20. i 22. |
Članak 12. |
Članci 20. i 23. |
Članak 13. |
Članci 20. i 24. |
Članak 14. |
Članci 20. i 25. |
Članak 15. |
Članci 20. i 26. |
Članak 16. |
Članak 20. |
Članak 17. |
Članak 5. |
Članak 18. |
Članak 5. |
Članak 19. |
Članak 31. |
Članak 20. |
Članak 32. |
Članak 21. |
Članak 33. |
Članak 22. |
Članak 34. |
Članak 23. |
— |
Članak 24. |
Članak 35. |
Članak 25. |
Članak 36. |
Članak 26. |
Članak 37. |
Članak 27. |
Članak 5. stavci 5. i 6. |
Članak 28. |
Članak 10. |
Članak 29. |
Članak 39. |
Članak 30. |
Članak 40. |
Članak 31. |
Članak 41. |
Članak 32. |
Članak 41. |
Članak 33. |
Članak 41. |
Članak 34. |
Članak 41. |
Članak 35. |
— |
Članak 36. |
Članak 59. |
Članak 37. |
Članak 60. |
Članak 38. |
Članak 61. |
Članak 38.a |
Članak 85. |
Članak 38.b |
Članak 86. |
Članak 38.c |
Članak 87. |
Članak 38.d |
Članak 88. |
Članak 39. |
Članak 42. |
Članak 40. |
Članak 43. |
Članak 41. |
Članak 44. |
Članak 42. |
— |
Članak 43. |
Članak 46. |
Članak 44. |
Članak 47. |
Članak 45. |
Članak 48. |
Članak 46. |
Članak 49. |
Članak 47. |
Članak 50. |
Članak 48. |
Članak 51. |
Članak 49. |
Članak 52. |
Članak 50. |
Članak 53. |
Članak 51. |
Članak 54. |
Članak 52. |
Članak 55. |
Članak 53. |
Članak 56. |
Članak 54. |
Članak 45. |
Članak 55. |
Članak 58. |
Članak 56. |
Članak 65. |
Članak 57. |
Članak 66. |
Članak 58. |
Članak 67. |
Članak 59. |
Članak 65. |
Članak 60. |
Članak 89. |
Članak 61. |
Članak 89. |
Članak 62. |
Članak 89. |
Članak 63. |
Članak 89. |
Članak 64. |
Članak 90. |
Članak 65. |
Članak 94. |
Članak 66. |
Članak 95. |
Članak 67. |
Članak 93. |
Članak 68. |
Članak 96. |
Tablica 2.: ova Uredba > Uredba (EU) br. 305/2011
Ova Uredba |
Uredba (EU) br. 305/2011 |
Članak 1. |
Članak 1. |
Članak 2. |
— |
Članak 3. |
Članak 2. |
Članak 4. |
Članak 3. |
Članak 5. |
Članci 17., 18. i 27. |
Članak 6. |
— |
Članak 7. |
— |
Članak 8. |
— |
Članak 9. |
— |
Članak 10. |
Članak 28. |
Članak 11. |
— |
Članak 12. |
— |
Članak 13. |
Članak 4. |
Članak 14. |
Članak 5. |
Članak 15. |
Članak 6. |
Članak 16. |
Članak 7. |
Članak 17. |
Članak 8. |
Članak 18. |
Članak 9. |
Članak 19. |
— |
Članak 20. |
Članci 11., 12., 13., 14., 15. i 16. |
Članak 21. |
— |
Članak 22. |
Članak 11. |
Članak 23. |
Članak 12. |
Članak 24. |
Članak 13. |
Članak 25. |
Članak 14. |
Članak 26. |
Članak 15. |
Članak 27. |
— |
Članak 28. |
— |
Članak 29. |
— |
Članak 30. |
— |
Članak 31. |
Članak 19. |
Članak 32. |
Članak 20. |
Članak 33. |
Članak 21. |
Članak 34. |
Članak 22. |
Članak 35. |
Članak 24. |
Članak 36. |
Članak 25. |
Članak 37. |
Članak 26. |
Članak 38. |
— |
Članak 39. |
Članak 29. |
Članak 40. |
Članak 30. |
Članak 41. |
Članci od 31. do 34. |
Članak 42. |
Članak 39. |
Članak 43. |
Članak 40. |
Članak 44. |
Članak 41. |
Članak 45. |
Članak 54. |
Članak 46. |
Članak 43. |
Članak 47. |
Članak 44. |
Članak 48. |
Članak 45. |
Članak 49. |
Članak 46. |
Članak 50. |
Članak 47. |
Članak 51. |
Članak 48. |
Članak 52. |
Članak 49. |
Članak 53. |
Članak 50. |
Članak 54. |
Članak 51. |
Članak 55. |
Članak 52. |
Članak 56. |
Članak 53. |
Članak 57. |
— |
Članak 58. |
Članak 55. |
Članak 59. |
Članak 36. |
Članak 60. |
Članak 37. |
Članak 61. |
Članak 38. |
Članak 62. |
— |
Članak 63. |
— |
Članak 64. |
— |
Članak 65. |
Članci 56. i 59. |
Članak 66. |
Članak 57. |
Članak 67. |
Članak 58. |
Članak 68. |
— |
Članak 69. |
— |
Članak 70. |
— |
Članak 71. |
— |
Članak 72. |
Članak 10. |
Članak 73. |
— |
Članak 74. |
— |
Članak 75. |
— |
Članak 76. |
— |
Članak 77. |
— |
Članak 78. |
— |
Članak 79. |
— |
Članak 80. |
— |
Članak 81. |
— |
Članak 82. |
— |
Članak 83. |
— |
Članak 84. |
— |
Članak 85. |
Članak 38.a |
Članak 86. |
Članak 38.b |
Članak 87. |
Članak 38.c |
Članak 88. |
Članak 38.d |
Članak 89. |
Članci od 60. do 63. |
Članak 90. |
Članak 64. |
Članak 91. |
— |
Članak 92. |
— |
Članak 93. |
Članak 67. |
Članak 94. |
Članak 65. |
Članak 95. |
Članak 66. |
Članak 96. |
Članak 68. |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/3110/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)