(1)

Uredbom (EU, Euratom) 2022/2434 Europskog parlamenta i Vijeća (2) se u Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 („Financijska uredba”) uvodi diversificirana strategija financiranja kao jedinstvena metoda financiranja za provedbu operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje provodi Komisija. Nakon stupanja na snagu Uredbe (EU, Euratom) 2022/2434 diversificirana strategija financiranja primjenjivat će se na programe financijske pomoći za koje temeljni akti stupaju na snagu 9. studenoga 2022. ili nakon tog datuma.

(2)

Komisija bi trebala uspostaviti potrebne mehanizme za provedbu diversificirane strategije financiranja. Za primjenu diversificirane strategije financiranja potrebno je donijeti skup pravila kako bi se utvrdila raspodjela odgovarajućih troškova u relevantne programe financijske pomoći, čime bi se svi troškovi Unije povezani s financijskom pomoći trebali zaračunati korisniku.

(3)

Metodologija za raspodjelu troškova povezanih s provedbom diversificirane strategije financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU (NGEU) utvrđena je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2021/1095 (3). Primjereno je proširiti te mehanizme na operacije uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje se provode u okviru diversificirane strategije financiranja u skladu s člankom 220.a Financijske uredbe.

(4)

Obveze vraćanja trebale bi ostati na korisnicima financijske pomoći, u skladu s člankom 220. stavkom 5. točkom (e) Financijske uredbe i proračunskim načelima dobrog financijskog upravljanja i ravnoteže. Sve bi troškove trebali snositi korisnici na temelju jedinstvene metodologije za raspodjelu troškova kojom se osigurava transparentna i proporcionalna raspodjela troškova.

(5)

Metodologija za raspodjelu troškova trebala bi spriječiti unakrsno subvencioniranje troškova među kategorijama korisnika. Troškovi zajmova trebali bi se u potpunosti pripisati korisnicima tih zajmova, a troškovi bespovratnih sredstava proračunu EU-a, i to na temelju stvarnih troškova nastalih pri prikupljanju i isplati odgovarajućeg udjela primitaka različitim korisnicima. Metodologijom bi se trebali obuhvatiti svi troškovi Unije nastali operacijama uzimanja zajmova i upravljanja dugom, uključujući sve administrativne troškove, te bi se trebalo osigurati da se za svaku isplatu izračunaju različite kategorije troškova.

(6)

Kako bi se osiguralo pravedno i jednako postupanje prema korisnicima, Komisija bi trebala primijeniti zajedničku i jedinstvenu metodologiju za troškove primjenjivu na sve vrste isplata (iz proračuna Unije i od korisnika), kojom se troškovi pripisuju korisnicima na temelju udjela primitaka.

(7)

U toj metodologiji izračuna i raspodjele troškova trebalo bi razlikovati tri kategorije troškova: troškove financiranja, troškove upravljanja likvidnošću i administrativne troškove. Troškovi financiranja proizlaze iz kamata i drugih naknada koje Komisija mora platiti za različite izdane instrumente kojima se financiraju predmetne isplate. Troškovi upravljanja likvidnošću nastaju zbog izdavanja i privremenog držanja iznosa na računima likvidnosti kao pričuve za podmirivanje budućih plaćanja. Ti tekući operativni režijski troškovi svojstveni su diversificiranoj strategiji financiranja i trebali bi se pravedno raspodijeliti među svim korisnicima. Treća kategorija troškova su administrativni troškovi izgradnje tehničkih i operativnih kapaciteta za provedbu diversificirane strategije financiranja koji su jasna posljedica provedbe diversificirane strategije financiranja.

(8)

Pravedno i proporcionalno pripisivanje troškova provodi se segmentacijom isplata i povezanih instrumenata financiranja na vremenska razdoblja (dalje u tekstu „vremenski odjeljci”). Dodavanje isplata u skladu s programima financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Financijske uredbe ne utječe na postojeće isplate i povezane transakcije uzimanja zajmova izvršene na temelju diversificirane strategije financiranja, koje su već raspoređene u vremenske odjeljke. Troškovi svih isplata zajmova koje se financiraju u okviru diversificirane strategije financiranja će se od početka tih isplata zajmova izračunavati i pripisivati na jednak način. Glavna je prednost tog pristupa to što su troškovi financiranja jednaki za sve isplate pripisane istom vremenskom odjeljku, čime se osigurava usklađenost uzimanja zajmova s potrebama za isplatama.

(9)

Trebalo bi osigurati da ni jedan program ne utječe na raspodjelu troškova drugih programa na koje se primjenjuje metodologija raspodjele troškova. Metodologija za raspodjelu troškova primjenjivala bi se od njezina donošenja na zajmove u okviru NGEU-a i zajmove na temelju Uredbe (EU) 2022/2463 Europskog parlamenta i Vijeća (4), koji imaju slično trajanje i strukturu. Stoga ih je moguće uključiti u iste vremenske odjeljke. Ako se uvede novi program financijske pomoći različitog trajanja i strukture koji bi mogao utjecati na troškove, tu bi metodologiju trebalo prema potrebi preispitati.

(10)

Izračun troškova financiranja koji proizlaze iz transakcija uzimanja zajmova trebao bi se izvesti iz troškova koji proizlaze iz svih operacija uzimanja zajmova tijekom šestomjesečnog razdoblja oko datuma isplate. Ta je segmentacija troškova financiranja potrebna kako bi se osiguralo da su troškovi financiranja koji se zaračunavaju za isplatu usko povezani s prevladavajućim tržišnim stopama u trenutku kada je isplata izvršena. Taj pristup znači da se točni troškovi financiranja utvrđuju tek nakon dovršetka uspostave skupa sredstava pri zatvaranju šestomjesečnog vremenskog odjeljka, ali će korisnicima zajmova indikativne cijene biti dostupne prije konačnog obračuna troškova. Korisnicima zajmova ili, za vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 (5), proračunu EU-a trebala bi se zaračunati ista naknada. Time se izbjegava proizvoljnost ili slučajnost koje su karakterizirale tradicionalnu uzajamnu metodu (back-to-back), u kojoj su troškovi korisnika odgovarali uvjetima postignutima na dan uzimanja zajma.

(11)

Svaki vremenski odjeljak trebao bi biti aktivan u razdoblju od šest mjeseci koje počinje 1. siječnja ili 1. srpnja. Međutim, prvi odjeljak trebao bi obuhvaćati razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. prosinca 2021., kako je navedeno u članku 4. ove Odluke.

(12)

Iako se troškovi financiranja mogu razlikovati među šestomjesečnim vremenskim odjeljcima zbog razlika u uvjetima financiranja na koje Komisija ne može utjecati, ona će upravljati operacijama uzimanja zajmova i upravljanja dugom na način kojim se osigurava da svaki vremenski odjeljak ima što sličnije profile dospijeća.

(13)

Komisijina strategija financiranja omogućuje bolje upravljanje kamatnim i drugim financijskim rizicima. Iako će kamatne stope koje se naplaćuju korisnicima zajmova biti stabilne, trebat će ih periodično i u neznatnom obujmu preračunati kada bude trebalo zamijeniti instrumente iz skupa sredstava koji dospijevaju. Ako je to opravdano, Komisija će izgraditi svoje kapacitete za primjenu izvedenica (kao što su ugovori o razmjeni) pri upravljanju preostalim kamatnim rizikom i korisnicima ponuditi mogućnost kredita s fiksnom kamatnom stopom. Troškove tog instrumenta s fiksnom kamatnom stopom trebali bi u potpunosti i isključivo snositi korisnici koji budu koristili tu mogućnost.

(14)

Iznosi isplata u vremenskom odjeljku trebali bi biti jednaki iznosu instrumenata dugoročnog financiranja koji se pripisuju tom vremenskom odjeljku. U većini slučajeva isplate primitaka izvršit će se i pripisati istom vremenskom odjeljku u kojem su izdani instrumenti dugoročnog financiranja korišteni za njihovo prikupljanje. Međutim, nepredviđena kašnjenja pri isplatama mogu dovesti do situacija u kojima su ostvareni primitci od dugoročnog financiranja, ali se ne mogu isplatiti kako je prvotno planirano. U tom se slučaju isplata može odgoditi iz jednog vremenskog odjeljka u sljedeći odjeljak. Međutim, ako su sredstva za posebne potrebe za financiranjem već prikupljena i pripisana prethodnom vremenskom odjeljku, ne mogu se upotrijebiti za financiranje drugih potreba u tom vremenskom odjeljku. U tim bi okolnostima trebalo biti moguće isplate pripisati vremenskom odjeljku kojem su izdani instrumenti financiranja. Osim toga, u slučaju da iznos instrumenata dugoročnog financiranja određenog vremenskog odjeljka nije dovoljan za pokrivanje iznosa isplata, trebalo bi biti moguće tom vremenskom odjeljku pripisati instrumente dugoročnog financiranja iz sljedećeg vremenskog odjeljka.

(15)

Komisija će u prethodnom vremenskom odjeljku trebati predvidjeti i financijska sredstva za pokrivanje potreba za isplatama koje će nastati u ranoj fazi sljedećeg vremenskog odjeljka. Kako bi se omogućilo da Komisija i u takvim situacijama ima na raspolaganju sredstva po povoljnim uvjetima za izvršavanje isplata u razdobljima blizu prijelaza između vremenskih odjeljaka, Komisija bi trebala imati mogućnost pripisati instrumente dugoročnog financiranja sljedećem vremenskom odjeljku.

(16)

Mogućnost upravljanja likvidnošću operacija financiranja pristupom kratkoročnom pozajmljivanju i držanjem gotovine u bonitetne svrhe središnja je i ključna značajka diversificirane strategije financiranja. Upravljanje likvidnošću omogućit će Komisiji da ispuni sve potrebe za plaćanjima i prilagodi izdavanja tržišnim uvjetima. S tim kapacitetom povezani su troškovi prikupljanja sredstava izdavanjem kratkoročnih vrijednosnih papira i privremenog držanja određenih primitaka na računu likvidnosti kako bi se zajamčilo izvršavanje svih plaćanja na zahtjev. Operacije upravljanja dugom u okviru diversificirane strategije financiranja omogućuju bolje upravljanje kamatnim rizikom i drugim financijskim rizicima. Mogu uključivati upotrebu izvedenica kao što su ugovori o razmjeni za upravljanje kamatnim rizikom ili drugim financijskim rizicima koje korisnici snose u vezi sa zajmovima, ili sklapanje osiguranih ili neosiguranih transakcija na tržištu novca. Troškovi nastali u vezi s otkupom i/ili držanjem vlastitih obveznica za potrebe upravljanja likvidnošću trebali bi se smatrati troškovima upravljanja likvidnošću. Ovom bi se Odlukom trebala uspostaviti osnova za izračun tih troškova likvidnosti te njihovo pošteno i pravedno zaračunavanje svim relevantnim korisnicima primitaka tijekom predmetne godine.

(17)

Potrebe za isplatama koje su veće od iznosa instrumenata dugoročnog financiranja raspodijeljenih u odgovarajući vremenski odjeljak ili plaćanja kamata mogu dovesti do manjka likvidnosti u vremenskom odjeljku. Potrebe za isplatama koje su niže od iznosa instrumenata dugoročnog financiranja raspodijeljenih u odgovarajući vremenski odjeljak ili povrat sredstava povezan s nepodmirenim isplatama raspodijeljenima u taj odjeljak mogu dovesti do viška likvidnosti. Kompenzacija tih viškova ili manjkova likvidnosti neizbježan su zahtjev provedbe diversificirane strategije financiranja. Te troškove ne bi trebali snositi odgovarajući vremenski odjeljci, nego bi ih trebalo izdvojiti i njima upravljati kao odvojenim režijskim troškovima upravljanja likvidnošću. Ovom bi Odlukom trebalo uspostaviti mehanizam razdvajanja troškova koji proizlaze iz manjka ili viška likvidnosti tako da se mogu apsorbirati u širem programu financiranja u obliku troškova upravljanja likvidnošću. Komisija bi trebala koristiti odjeljak za upravljanje likvidnošću kako bi sva pozitivna ili negativna gotovinska salda u vremenskim odjeljcima uskladila s ukupnim iznosom isplata.

(18)

Za provedbu diversificirane strategije financiranja potrebno je izgraditi nove kapacitete kako bi se stekao najpovoljniji pristup tržištima kapitala te osiguralo kontinuirano i učinkovito održavanje takve infrastrukture. To uključuje troškove za održavanje računa likvidnosti, stjecanje kapaciteta za vođenje dražbi kratkoročnih i dugoročnih obveznica EU-a te za uvođenje novih internih kapaciteta za obradu podataka. Troškove koji izravno proizlaze iz provedbe operacija uzimanja zajmova i isplate trebalo bi tretirati kao režijske troškove u kojima se razlikuju troškovi povezani s uspostavom te održavanjem infrastrukture za uzimanje zajmova i plaćanje. Ti bi troškovi trebali biti obuhvaćeni troškovima usluge za administrativne režijske troškove.

(19)

Troškovi usluge za administrativne režijske troškove obuhvaćaju sve izravne administrativne troškove nastale provedbom diversificirane strategije financiranja. Riječ je o troškovima uspostave, koji su povezani s jednokratnim troškovima izgradnje operativnih kapaciteta, ili o periodičnim troškovima koji su neizbježni troškovi, a u okviru diversificirane strategije financiranja mogu se izravno pripisati operacijama uzimanja zajmova i upravljanja dugom te nastaju tijekom vremena. Periodični troškovi su redoviti godišnji troškovi koji se zaračunavaju za isplate izvršene u određenoj godini, a troškove uspostave trebalo bi pripisati kao jednokratne troškove.

(20)

Troškovi povezani s uspostavom i izgradnjom kapaciteta tih operacija nastali su od 2021. i već su pripisani korisnicima programa financijske potpore u okviru NGEU-a putem posebnih režijskih troškova uspostave. Stoga korisnici drugih programa financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Financijske uredbe ne bi trebali snositi troškove povezane s tom izgradnjom kapaciteta, nego samo buduće rashode povezane s održavanjem te infrastrukture. Udio administrativnih troškova u programima financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Financijske uredbe, izvan NGEU-a, trebalo bi prema tome ograničiti na periodične troškove i te programe tretirati kao i sve druge korisnike zajmova u okviru diversificirane strategije financiranja.

(21)

Administrativne troškove uključene u troškove usluge za administrativne režijske troškove trebalo bi ograničiti na zatvoreni popis prihvatljivih troškova izravno povezanih s diversificiranom strategijom financiranja. Ugovorne naknade za zapošljavanje vanjskih savjetnika dodaju se na popis prihvatljivih administrativnih rashoda na temelju sporazuma postignutih u kontekstu godišnjeg proračuna za 2023. Prije donošenja ove Odluke nadležna tijela država članica obaviještena su o proširenju popisa prihvatljivih administrativnih rashoda. Ukupni troškovi usluge za administrativne režijske troškove čine vrlo ograničen udio ukupnih troškova operacija diversificirane strategije financiranja.

(22)

Postupak izdavanja računa ex post osmišljen je kako bi se osigurala naplata troškova u sljedećoj godini i do trenutka kada troškova nastalih operacijama uzimanja zajmova, upravljanja dugom i upravljanja plaćanjima u okviru diversificirane strategije financiranja više ne bude.

(23)

Kad je riječ o zajmovima za financijsku pomoć Ukrajini odobrenima na temelju Uredbe (EU) 2022/2463, Unija iznimno može snositi troškove kamata i administrativne troškove povezane s uzimanjem i davanjem zajmova u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2022/2463. Potrebna sredstva osigurala bi se doprinosima država članica u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2022/2463. Izdavanje računa za te troškove trebalo bi stoga uskladiti s izdavanjem računa za troškove koji se odnose na isplate u obliku vanjskih namjenskih prihoda u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/2094 i grupirati ih po tromjesečjima.

(24)

Komisija bi trebala izdati potvrdu za svaku isplatu, uključujući bespovratnu potporu u smislu članka 2. stavka 2. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) 2020/2094, povratnu potporu državama članicama u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) 2020/2094 i zajmove državi članici ili trećoj zemlji u skladu s programima financijske pomoći u okviru područja primjene članka 220.a Financijske uredbe.

(25)

Zajmovi u okviru diversificirane strategije financiranja provode se po standardnim financijskim uvjetima (profil dospijeća i otplate) za svaku isplatu. Kad je riječ o bespovratnoj potpori, potvrda bi trebala biti glavni potporni element na temelju kojeg se određuju ti financijski uvjeti za proračun EU-a. U potvrdi se troškovi utvrđuju na temelju predmetnih financijskih uvjeta. Ti bi uvjeti trebali uključivati datum isplate, iznos financijske potpore, datum plaćanja troškova financiranja i datum dospijeća. Potvrda je ključna osnova za proračunsko planiranje, financijske postupke i obračun bespovratnih potpora EU-a.

(26)

Odgovarajućim upućivanjima u sporazumima o zajmu pojasnit će se da se troškovi isplata utvrđuju primjenom metodologije iz ove Odluke.

(27)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati na sve transakcije uzimanja zajmova i isplate u okviru programa NGEU, uključujući transakcije izvršene prije njezina stupanja na snagu.