(1)

Uredbom (EU, Euratom) 2022/2434 Europskog parlamenta i Vijeća (2) izmijenjena je Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 („Financijska uredba”) utvrđivanjem diversificirane strategije financiranja kao jedinstvene metode financiranja za provedbu operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje provodi Komisija. Članak 220.a Financijske uredbe primjenjuje se na programe financijske pomoći za koje temeljni akti stupaju na snagu 9. studenoga 2022. ili nakon tog datuma. Diversificirana strategija financiranja ne primjenjuje se na postojeće programe, u okviru kojih bi se operacije uzimanja i davanja zajmova i dalje trebale provoditi primjenom tradicionalne uzajamne metode (back-to-back) u skladu s člankom 220. Financijske uredbe. Uzajamna metoda iznimno se može primjenjivati i na nove programe financijske pomoći i primjenjuje se na sve programe Euratoma.

(2)

U skladu s člankom 220.a Financijske uredbe Komisija uspostavlja potrebne mehanizme za provedbu diversificirane strategije financiranja. Ti mehanizmi trebali bi obuhvaćati okvir upravljanja, postupke upravljanja rizicima i metodologiju za raspodjelu troškova, kojima bi se trebalo osigurati da sve troškove Unije povezane s financijskom pomoći snosi zemlja korisnica. Stoga je potrebno utvrditi mehanizme koji se primjenjuju na operacije uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje Komisija provodi u okviru diversificirane strategije financiranja i na povezane operacije davanja zajmova.

(3)

Diversificiranu strategiju financiranja Komisija je prvi put primijenila za operacije uzimanja zajmova u okviru instrumenta NextGenerationEU („NGEU”), privremenog instrumenta Unije za potporu gospodarskom oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19. To je omogućilo uspješnu mobilizaciju sredstava za bespovratnu potporu i zajmove na temelju Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (3) i drugih programa Unije iz članka 2. stavka 2. Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 (4).

(4)

Model upravljanja i postupci potrebni za provedbu diversificirane strategije financiranja u okviru NGEU-a uspostavljeni su u skladu s Provedbenom odlukom Komisije C(2021) 2502 (5). Ti mehanizmi uključuju, među ostalim, okvir upravljanja, postupke upravljanja rizicima i postupke usklađivanja. Metodologija za raspodjelu troškova utvrđena je u Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2021/1095 (6). Mehanizme za provedbu diversificirane strategije financiranja u skladu s člankom 220.a Financijske uredbe primjereno je temeljiti na modelu upravljanja za NGEU.

(5)

Premda bi se ova Odluka trebala primjenjivati uglavnom na operacije koje se provode u okviru diversificirane strategije financiranja, neke u njoj utvrđene mehanizme primjereno je proširiti i na operacije koje se provode primjenom uzajamne metode. Tim bi se pristupom osigurala dosljednost među različitim programima, u mjeri u kojoj je to primjenjivo. Zajamčila bi se i obuhvaćenost svih operacija pravilima najvišeg standarda, u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. To bi trebalo vrijediti za mehanizme koji se odnose na postupke upravljanja rizicima i usklađivanja.

(6)

U godišnjoj odluci o uzimanju zajmova trebali bi se utvrditi elementi planiranih operacija uzimanja zajmova u okviru diversificirane strategije financiranja za razdoblje od jedne godine. Trebale bi se primjerice odrediti dimenzije operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom koje treba provesti radi utvrđivanja ukupne izloženosti proračuna Unije i korisnika zajmova. Stoga bi se u njoj trebao utvrditi raspon maksimalnih iznosa izdavanja dugoročnog financiranja za sve svrhe, maksimalni nepodmireni iznos kratkoročnog financiranja, maksimalno prosječno dospijeće Unijina dugoročnog financiranja, ograničenje konačnog nepodmirenog iznosa po izdanju i, ako je primjenjivo, maksimalni iznos izdanja Komisije koji se može držati za vlastiti račun i koji se može upotrijebiti kao dodatni izvor financiranja ili za potporu sekundarnom tržištu.

(7)

Kako bi se zajamčila dostupnost potrebnih sredstava za ispunjavanje obveza u okviru povezanih programa financijske pomoći kad one dospiju na naplatu, operacije uzimanja zajmova i upravljanja dugom u okviru diversificirane strategije financiranja trebale bi se provoditi na temelju dvogodišnjih planova financiranja. Planovi financiranja pružili bi okvir za te operacije tijekom tog razdoblja upućivanjem na plaćanja koja se moraju izvršiti radi provedbe povezanih programa. Uspostavom plana financiranja trebala bi se stoga osigurati izravna povezanost s potrebama za plaćanjima u svrhu ispunjavanja obveza za rashode preuzetih u skladu s odgovarajućim temeljnim aktima. Plan financiranja trebao bi se uspostaviti na temelju ograničenja utvrđenih u godišnjoj odluci o zaduživanju i služi kao osnova za obavješćivanje sudionika na tržištu o okvirnim planovima financiranja u predstojećem razdoblju.

(8)

Zahvaljujući utvrđivanju indikativnog maksimalnog iznosa zajmova koji u pravilu obuhvaća razdoblje od šest mjeseci i uspostavi nekih drugih ključnih parametara planiranih operacija planom financiranja osigurala bi se i veća predvidljivost izdanja te bi se pritom zadržala fleksibilnost i osigurala transparentnost na tržištima. Ciljanoj bazi ulagatelja potrebne su informacije o budućim izdanjima i naznaka o rokovima kako bi mogli planirati svoja ulaganja.

(9)

Godišnja odluka o uzimanju zajmova i plan financiranja trebali bi Komisiji služiti kao osnova za obavješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća u skladu s člankom 220.a stavkom 2. Financijske uredbe te za komunikaciju s tržištima i javnošću. Nadalje, Komisija bi Europski parlament i Vijeće trebala sveobuhvatno i redovito izvješćivati o svim aspektima svoje strategije uzimanja zajmova i upravljanja dugom, u skladu s člankom 220.a stavkom 2. Financijske uredbe.

(10)

Utvrđivanje točnih i smislenih planova financiranja u okviru diversificirane strategije financiranja ovisi o redovitom i pravodobnom priopćavanju informacija od strane dužnosnika za ovjeravanje odgovornih za provedbu programa financijske pomoći u odgovarajućim rokovima i u granicama iznosa potrebnih za očekivana odobrenja plaćanja. Te informacije trebalo bi priopćiti Glavnoj upravi za proračun, kao odgovornoj službi za utvrđivanje i provedbu planova financiranja, putem Komisijina alata za financijsko predviđanje.

(11)

U okviru diversificirane strategije financiranja trebali bi se nastojati postići najpovoljniji financijski uvjeti za Uniju, i to dobrim planiranjem i nesmetanim izvršenjem transakcija pod najboljim mogućim uvjetima u prevladavajućim tržišnim okolnostima. S obzirom na potrebu da se prikupe financijska sredstva kako bi se omogućile isplate za odgovarajuće programe, Komisija ima ograničeno diskrecijsko pravo u pogledu rokova tržišnih transakcija. Diversificirana strategija financiranja Komisiji bi osigurala veći izbor tehnika financiranja, uključujući kratkoročno financiranje, pa bi mogla smanjiti rizik izvršenja na tržištu kada je to potrebno radi prikupljanja sredstava u nepovoljnijim tržišnim okolnostima.

(12)

Instrumenti financiranja u okviru diversificirane strategije financiranja trebali bi, među ostalim, uključivati različite vrste referentnih obveznica i kratkoročnih obveznica EU-a. Operacije uzimanja zajmova u okviru diversificirane strategije financiranja trebale bi se organizirati kao dražbe, sindicirane transakcije ili privatni plasmani, ovisno o tome što je najprikladnije s obzirom na opseg i vrstu operacija.

(13)

Diversificirana strategija financiranja trebala bi uključivati mogućnost izdavanja kratkoročnih instrumenata i održavanja zaštitnog sloja likvidnosti, što bi Komisiji omogućilo da apsorbira neusklađenosti između rokova uzimanja zajmova i isplata te da ispuni zahtjev za isplatu u slučaju nepovoljnih uvjeta financiranja. Kako bi se zajamčila fleksibilnost i učinkovitost, operacije uzimanja kratkoročnih zajmova s pomoću kratkoročnih obveznica EU-a trebale bi se provoditi u okviru redovitih dražbi. Te bi dražbe trebale biti organizirane tako da se zajamči status transparentnog i predvidljivog izdavatelja Uniji i jednako postupanje prema sudionicima.

(14)

Operacije upravljanja dugom u okviru diversificirane strategije financiranja omogućuju bolje upravljanje kamatnim i drugim financijskim rizicima. Stoga je primjereno dopustiti upotrebu izvedenica, kao što su ugovori o razmjeni, za upravljanje kamatnim ili drugim financijskim rizicima povezanima sa zajmovima za zemlje korisnice, poštujući pritom načelo proračunske ravnoteže, ili sklapanje osiguranih ili neosiguranih transakcija na tržištu novca s uredima za upravljanje dugom iz država članica, nadnacionalnim institucijama, nacionalnim agencijama javnog sektora, kreditnim institucijama i investicijskim društvima s odgovarajućim kreditnim položajem ili središnjim drugim ugovornim stranama. U tom kontekstu Komisiju bi trebalo ovlastiti i za ponovnu kupnju i/ili držanje vlastitih obveznica za potrebe upravljanja likvidnošću i potpore likvidnosti na tržištu obveznica EU-a.

(15)

Operacije davanja zajmova trebale bi se provoditi u skladu s relevantnim temeljnim aktom i odgovarajućim sporazumima o zajmu. Primjereno je utvrditi minimalne uvjete pod kojima se zajmovi isplaćuju. Trebalo bi osigurati i da zemlje korisnice snose sve troškove Unije povezane sa zajmom u skladu s metodologijom koju je utvrdila Komisija u zasebnoj odluci dopunjenoj detaljnim smjernicama za izračun takvih troškova.

(16)

Zemljama korisnicama trebalo bi omogućiti da od Komisije zatraže zajmove s fiksnom zaštitom od kamatnih rizika. Za to bi Komisija trebala upotrijebiti financijske instrumente kao što su ugovori o razmjeni kako bi ponudila zajmove s fiksnom kamatnom stopom. Troškove upravljanja rizicima povezanima s izvedenicama trebala bi snositi zemlja korisnica.

(17)

Operacije uzimanja zajmova u okviru postojećih programa financijske pomoći provode se u okviru „Programa izdavanja dužničkih vrijednosnih papira EU-a i Euratoma” uspostavljenog 2019. i ažuriranog 2021. („program izdavanja dužničkih vrijednosnih papira”). To uključuje, među ostalim, sažetak prospekta koji sadržava sve potrebne informacije za tržišta u skladu s primjenjivim zakonodavstvom te operativne i ugovorne mehanizme s drugim ugovornim stranama koji su ključni za aktivnosti uzimanja zajmova. Operacije uzimanja zajmova u okviru diversificirane strategije financiranja trebale bi se provoditi u okviru programa za izdavanje dužničkih vrijednosnih papira nakon unošenja potrebnih izmjena u postojeću dokumentaciju.

(18)

Za provedbu operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom u okviru diversificirane strategije financiranja trebalo bi uspostaviti odgovarajuće operativne kapacitete, uključujući kapacitete za namiru transakcija, dražbovnu platformu i mogućnost upotrebe repo transakcija i ugovora o razmjeni.

(19)

Komisija bi radi provedbe operacija uzimanja zajmova i upravljanja dugom u okviru diversificirane strategije financiranja i povezanih operacija davanja zajmova trebala otvoriti namjenske račune isključivo za potrebe tih operacija. Za te račune trebala bi vrijediti ista razmatranja kao i za račune za operacije NGEU-a. Posebno bi radi uklanjanja likvidnosnog rizika koji proizlazi iz tih operacija trebalo uspostaviti sigurna i namjenska bonitetna novčana sredstva za plaćanja. Zahtjev za držanje takve namjenske bonitetne novčane pričuve sastavni je i neizostavan dio pristupa upravljanju rizicima za diversificiranu strategiju financiranja. Kako bi se osiguralo da ta kritična novčana sredstva ne budu izložena nikakvom riziku druge ugovorne strane koji proizlazi iz propasti institucije kod koje se te pričuve drže, nužno je da se ta bonitetna novčana sredstva drže kod središnje banke. Ta bi se novčana sredstva trebala držati na namjenskom računu pri ESB-u i trebala bi biti na najnižoj razini koja je potrebna za podmirivanje budućih plaćanja u kratkoročnom razdoblju, a njihov iznos može varirati ovisno o rasporedu izdavanja i isplate. S ESB-om bi trebalo sklopiti ugovor o uslugama fiskalnog zastupanja koji bi omogućio pokrivanje povezanih troškova.

(20)

Nadalje, okvir za upravljanje rizicima i usklađenost za operacije uzimanja zajmova, upravljanja dugom i davanja zajmova trebao bi zajamčiti zaštitu financijskih interesa Unije i osigurati da se sve aktivnosti provode u skladu s najvišim standardima integriteta, poštenja i dobrog financijskog upravljanja i upravljanja rizicima. U tom pogledu ulogu glavnog službenika za rizike koja je prethodno uvedena Odlukom Komisije C(2021) 2502 trebalo bi proširiti na sve operacije u okviru diversificirane strategije financiranja na temelju ove Odluke. Glavnom službeniku za rizike u ispunjavanju zadaća trebao bi pomagati Odbor za rizike i usklađenost.

(21)

Glavni službenik za rizike trebao bi u skladu s najboljom praksom i priznatim međunarodnim standardima izraditi politiku rizika i usklađenosti na visokoj razini koja će sadržavati smjernice u vezi s rizicima i usklađenosti za potpuno neovisnu provedbu operacija.

(22)

Glavni službenik za rizike posebno bi trebao osigurati da operacije budu u skladu s politikom rizika i usklađenosti na visokoj razini te da se rizici povezani s tim operacijama utvrđuju, da se razumiju, da se njima upravlja i da se o njima izvješćuje glavnog službenika za rizike. Njemu bi u obavljanju tih zadaća trebao pomagati službenik za usklađenost, koji bi ga izravno trebao izvješćivati o pitanjima povezanima s usklađenošću s pravilima, postupcima i sprečavanjem pranja novca i financiranja terorizma.

(23)

Kako bi se osigurala ujednačenost mehanizama koji se primjenjuju na sve operacije koje se provode u okviru diversificirane strategije financiranja, primjereno je staviti izvan snage Odluku C(2021) 2502.

(24)

Kako bi se omogućila primjena diversificirane strategije financiranja za buduće operacije uzimanja zajmova u okviru Instrumenta za pružanje potpore Ukrajini (7), ova bi Odluka trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,